Val prosvjeda posljednjih je dana zahvatio Francusku, Italiju i Albaniju, gdje su stotine tisu\u0107a ljudi izi\u0161le na ulice zbog gospodarskih problema, niskih pla\u0107a, korupcije, problema u obrazovanju, nedostatka radnih mjesta i drugih razloga.<\/p>\n\n\n\n
Prosvjede odr\u017eane u vi\u0161e europskih gradova, od kojih su neki prerasli u sukobe s policijom, za Klix.ba<\/sup><\/strong> komentirao je Amer Osmi\u0107, profesor na Odsjeku za sociologiju Fakulteta politi\u010dkih nauka Univerziteta u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o tome za\u0161to sli\u010dnih prosvjeda nema u Bosni i Hercegovini, Osmi\u0107 isti\u010de kako to nije dokaz zadovoljstva gra\u0111ana, nego znak da se nezadovoljstvo iskazuje povla\u010denjem iz javnog \u017eivota ili odlaskom iz zemlje.<\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to su u subotu prosvjedi protiv visokih tro\u0161kova \u017eivota u Parizu i Milanu prerasli u sukobe s policijom, dok su u Tirani prosvjednici tra\u017eili ostavku premijera Edija Rame, Osmi\u0107 je upozorio kako mladi diljem Europe imaju osje\u0107aj da im je budu\u0107nost blokirana.<\/p>\n\n\n\n \u201eZapravo se mo\u017ee vidjeti jedna jasna poruka da mladi tra\u017ee da im dru\u0161tvo omogu\u0107i da od vlastitog rada i obrazovanja izgrade samostalan i dostojanstven \u017eivot. Sve ove prosvjede povezuje kriza mogu\u0107nosti osamostaljivanja mladih. Stanovanje, obrazovanje i zaposlenje, kako u Bosni i Hercegovini tako i u drugim dr\u017eavama, nisu tri odvojena problema jer zajedno odre\u0111uju mo\u017ee li mlada osoba napustiti roditeljski dom, ste\u0107i ekonomsku sigurnost i planirati vlastiti \u017eivot. Kada te mogu\u0107nosti postanu te\u0161ko dostupne, nezadovoljstvo prerasta u preispitivanje pravednosti dru\u0161tvenog poretka, odnosno koliko trud i obrazovanje doista omogu\u0107uju napredovanje, a koliko \u017eivotne prilike ovise o obiteljskim resursima\u201c, kazao je Osmi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de kako mladi nisu homogena skupina te da ista visina stanarine nema jednako zna\u010denje za mladu osobu kojoj obitelj mo\u017ee kupiti stan i za osobu koja od nesigurnih prihoda mora pla\u0107ati stanovanje i \u0161kolovanje.<\/p>\n\n\n\n \u201eZato su ovi prosvjedi kojima svjedo\u010dimo zapravo generacijsko i klasno pitanje. Ti\u010du se polo\u017eaja mladih, ali i rastu\u0107ih razlika me\u0111u njima\u201c, rekao je.<\/p>\n\n\n\n Obrazac prema kojem prosvjedi po\u010dinju mirno, a tijekom ve\u010deri prerastaju u nerede, Osmi\u0107 obja\u0161njava dinamikom eskalacije sukoba.<\/p>\n\n\n\n Tijekom dana, kako navodi, mijenjaju se sastav okupljenih, pona\u0161anje policije i odnosi me\u0111u skupinama, a pojedina\u010dni sukob mo\u017ee izazvati \u0161iru reakciju.<\/p>\n\n\n\n \u201eMrak i smanjena mogu\u0107nost identifikacije mogu olak\u0161ati nasilje, ali ga sami po sebi ne obja\u0161njavaju. Me\u0111u onima koji razbijaju mogu biti i raniji mirni sudionici, manje skupine koje nasilje smatraju politi\u010dkom taktikom ili osobe koje koriste priliku za uni\u0161tavanje imovine i plja\u010dku\u201c, navodi Osmi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Smatra kako prosvjedi mogu utjecati na politi\u010dke promjene, ali samo ako postoje jasni zahtjevi, dobra organizacija i kontinuiran pritisak na institucije.<\/p>\n\n\n\n \u201eNasilje nije rje\u0161enje jer ugro\u017eava ljude, mo\u017ee smanjiti potporu prosvjedima i omogu\u0107iti da se rasprava o opravdanim zahtjevima zamijeni raspravom o neredima. Odgovornost za nasilje treba individualizirati, a institucije time ne mogu biti oslobo\u0111ene obveze da odgovore na probleme zbog kojih gra\u0111ani prosvjeduju\u201c, istaknuo je.<\/p>\n\n\n\n Na pitanje mogu li se ovakvi prosvjedni pokreti pro\u0161iriti i na Balkan, s obzirom na to da su prosvjedi ve\u0107 zahvatili Albaniju, Osmi\u0107 odgovara kako je to mogu\u0107e, ali ne i automatski.<\/p>\n\n\n\n \u201eMogu, ali prosvjedi se ne prenose automatski iz jedne zemlje u drugu. Prenose se prije svega primjeri, simboli i uvjerenje da je promjena mogu\u0107a, dok mobilizacija naj\u010de\u0161\u0107e ovisi o lokalnim problemima, organizaciji i povjerenju u zajedni\u010dko djelovanje. Na prostoru biv\u0161e Jugoslavije nezadovoljstvo mo\u017ee poprimiti razli\u010dite oblike. Netko izlazi na ulicu, netko se povla\u010di iz politike, a netko odlazi iz zemlje. Zato je va\u017eno zapitati se mogu li mladi vlastite pote\u0161ko\u0107e prepoznati kao zajedni\u010dki dru\u0161tveni problem i izgraditi solidarnost koja nadilazi nacionalne, etni\u010dke i strana\u010dke podjele\u201c, kazao je.<\/p>\n\n\n\n Osmi\u0107 nagla\u0161ava kako se, kada je povjerenje u mogu\u0107nost promjene slabo, osobno snala\u017eenje ili odlazak iz zemlje \u010desto \u010dine izglednijim rje\u0161enjem od zajedni\u010dke borbe.<\/p>\n\n\n\n \u201eTo ne zna\u010di da su mladi apati\u010dni, nego da nezadovoljstvo ne uspijeva prerasti u organiziranu solidarnost. Ako mlada osoba procjenjuje da institucije ne\u0107e odgovoriti na njezine zahtjeve, da prosvjed nosi rizik, a anga\u017eman ne donosi vidljive rezultate, mo\u017ee se usmjeriti na ono nad \u010dime ima vi\u0161e kontrole, a to je tra\u017eenje posla preko poznanstava, oslanjanje na obitelj ili priprema za odlazak. Ono \u0161to izvana izgleda kao pasivnost mo\u017ee biti prilagodba uvjetima u kojima se zajedni\u010dko djelovanje do\u017eivljava kao neizvjesno i skupo\u201c, istaknuo je.<\/p>\n\n\n\n Na kraju je poru\u010dio kako bi vlasti u Bosni i Hercegovini trebale razumjeti da izostanak masovnih prosvjeda nije dokaz zadovoljstva gra\u0111ana niti njihova povjerenja u institucije.<\/p>\n\n\n\n \u201eNezadovoljstvo se mo\u017ee iskazati i povla\u010denjem iz javnog \u017eivota ili odlaskom iz zemlje, \u010dije su posljedice dugoro\u010dne. Pitanja stanovanja, obrazovanja i zaposlenja zna\u010dajno odre\u0111uju mogu li mladi izgraditi samostalan \u017eivot i vide li svoju budu\u0107nost ovdje. Zato vlast mora raditi na dostupnijem stanovanju, kvalitetnom javnom obrazovanju, transparentnom zapo\u0161ljavanju i stvarnom sudjelovanju mladih u dono\u0161enju odluka, uz jasne rokove i mjerljive rezultate\u201c, zaklju\u010dio je Osmi\u0107.<\/p>\n\n\n\nGeneracijsko i klasno pitanje<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Ho\u0107e li se val prosvjeda pro\u0161iriti na Balkan?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\u0160utnja gra\u0111ana ne zna\u010di zadovoljstvo stanjem u BiH<\/strong><\/h2>\n\n\n\n