Rast tro\u0161kova \u017eivota, stalna poskupljenja osnovnih namirnica, re\u017eija i energenata stavljaju sve ve\u0107i pritisak na ku\u0107ne prora\u010dune gra\u0111ana u Bosni i Hercegovini. U vremenima ekonomske neizvjesnosti kada se mnoge obitelji bore kako bi spojile kraj s krajem, nepredvi\u0111en tro\u0161ak ili ka\u0161njenje s pla\u0107anjem ra\u010duna lako mogu prerasti u financijsku om\u010du i dovesti do blokada, opomena te pokretanja ovr\u0161nog postupka.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, suo\u010davanje s dugovima ne zna\u010di i gubitak svih prava. Ovr\u0161ni zakon u Federaciji BiH postavlja jasne granice onoga \u0161to se gra\u0111anima smije oduzeti kako bi im se osigurala egzistencija.<\/p>\n\n\n\n
O tome koliki se dio primanja zakonski smije plijeniti, \u0161to sudski ovr\u0161itelji nipo\u0161to ne smiju iznijeti iz doma, kada to\u010dno nastupa zastara re\u017eijskih ra\u010duna te koje su najopasnije zablude du\u017enika, za Ve\u010dernji list BiH otkriva odvjetnica Matija Landeka iz Posu\u0161ja.<\/p>\n\n\n\n
Kada do\u0111e do prisilne naplate, jedno od klju\u010dnih pitanja gra\u0111ana jest koliko im novca uop\u0107e mora ostati za \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n
“Zakon o ovr\u0161nom postupku FBiH (Sl. novine FBiH”, broj 32\/03, 33\/06, 39\/06, 39\/09, 35\/12, 46\/16, 42\/18 (Sl. glasnik BiH) i 19\/25) propisuje da se ovrha na pla\u0107i, mirovini i srodnim naknadama mo\u017ee provesti do iznosa od jedne polovine (1\/2). Ovo pravilo vrijedi pod uvjetom da va\u0161a mjese\u010dna primanja ne prelaze iznos od 1000 KM. Na dijelu tra\u017ebine koja prelazi 1000 KM mjese\u010dno ovrha se mo\u017ee provesti do iznosa od 2\/3 tra\u017ebine. Zakon uvodi i iznimku prema kojoj se ovrha nad minimalnom i zajam\u010denom mirovinom mo\u017ee provesti do iznosa od jedne tre\u0107ine. Prilikom odlu\u010divanja o visini ovrhe, sud je obvezan uzeti u obzir stvarno materijalno i financijsko stanje du\u017enika”, govori nam odvjetnica Landeka.<\/p>\n\n\n\n
Zakonodavac je predvidio i kategorije nov\u010danih primitaka koji u\u017eivaju potpunu za\u0161titu od pljenidbe. “Izuzeta su od izvr\u0161enja primanja po osnovi zakonskog uzdr\u017eavanja ako se ne radi o potra\u017eivanjima iste vrste. Dakle, alimentacija koja sti\u017ee za dijete ne mo\u017ee se naplatiti za tu\u0111i dug, osim kada se napla\u0107uje potra\u017eivanje iste vrste. Tako\u0111er, u Federaciji BiH su od 2025. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ovr\u0161nom postupku (“Sl. novine FBiH br.19\/25) od ovrhe izuzeta primanja na temelju socijalne i humanitarne pomo\u0107i, primanja na temelju dodatka na djecu i primanja na temelju stipendije i pomo\u0107i u\u010denicima i studentima. Me\u0111utim, postupci u predmetima u kojima je rje\u0161enje o dozvoli ovrhe doneseno prije negoli je zakon stupio na snagu provode se prema ranije va\u017ee\u0107im odredbama zakona”, obja\u0161njava Landeka. Na pitanje \u0161to sudski ovr\u0161itelj nipo\u0161to ne smije zaplijeniti iz doma i \u0161to se doga\u0111a ako du\u017enik \u017eivi u ku\u0107i roditelja ili supru\u017enika, odvjetnica ka\u017ee:<\/p>\n\n\n\n
“Sudski ovr\u0161itelj ne smije zaplijeniti predmete koji su ovr\u0161eniku i \u010dlanovima njegove obitelji nu\u017eni za zadovoljavanje svakodnevnih potreba. Od ovrhe su izuzeti i hrana i ogrjev potrebni za tri mjeseca, gotovina ovr\u0161enika na temelju tra\u017ebine koja je izuzeta ili ograni\u010dena od ovrhe te gotovina ovr\u0161enika koji ima stalna mjese\u010dna primanja do mjese\u010dnog iznosa koji je po zakonu izuzet od ovrhe. Osim toga, od ovrhe su izuzeti i predmeti izrazito osobne i obiteljske prirode (vjen\u010dani prsten, odli\u010dja i priznanja, osobna pisma i rukopisi i obiteljske fotografije). Potrebno je naglasiti da se ove odredbe ne odnose na ovrhu radi ostvarenja nov\u010danih tra\u017ebina koje su osigurane ugovornim zalo\u017enim pravom nad tim pokretnim stvarima. Tako\u0111er, kada ovr\u0161enik \u017eivi u zajedni\u010dkom ku\u0107anstvu s drugim osobama, \u010desto dolazi do situacije da ovr\u0161itelj popi\u0161e i predmete koje ne pripadaju ovr\u0161eniku, nego osobama koje \u017eive s ovr\u0161enikom. Te osobe imaju pravo podnijeti prigovor protiv ovrhe, tra\u017ee\u0107i da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopu\u0161tenom u opsegu u kojem su njihova prava zahva\u0107ena (prigovor tre\u0107e osobe).<\/p>\n\n\n\n
U uvjetima stalnog rasta \u017eivotnih tro\u0161kova, kada ku\u0107ni prora\u010duni jedva pokrivaju osnovne prehrambene potrebe, re\u017eije nerijetko padaju u drugi plan pa se nagomilani nepla\u0107eni ra\u010duni za vodu, struju ili grijanje brzo pretvore u ovr\u0161ni postupak pred sudom. Kada gra\u0111anin na ku\u0107nu adresu primi rje\u0161enje o ovrsi, osnovno je pravilo da ga nipo\u0161to ne smije ignorirati.<\/p>\n\n\n\n
“Gra\u0111anin koji primi rje\u0161enje o ovrsi ne smije ga ignorirati jer ga mo\u017ee pobijati prigovorom u zakonom predvi\u0111enom roku. Ako smatra da je dug pla\u0107en, pogre\u0161no obra\u010dunat ili zastario, ili pak postoji neki drugi razlog koji sprje\u010dava ovrhu, va\u017eno je reagirati u roku i istaknuti odgovaraju\u0107i prigovor. Za potra\u017eivanja za elektri\u010dnu i toplinsku energiju, plin i vodu isporu\u010dene za potrebe ku\u0107anstva, kao i odre\u0111ena telefonska potra\u017eivanja, Zakon o obveznim odnosima predvi\u0111a jednogodi\u0161nji rok zastare od dospije\u0107a svakog pojedinog ra\u010duna. Ovdje se treba posebno paziti jer protekom roka zastare dug ne nestaje automatski niti sud na zastaru pazi po slu\u017ebenoj du\u017enosti, ve\u0107 se du\u017enik mora pravodobno pozvati na zastaru te istaknuti taj prigovor”.<\/p>\n\n\n\n
Odvjetnica Landeka izdvaja dvije naj\u010de\u0161\u0107e i financijski najpogubnije zablude gra\u0111ana koji upadnu u dugove.<\/p>\n\n\n\n
“Najskuplja zabluda du\u017enika je ignoriranje problema i neotvaranje po\u0161te. Dugovi ili izvr\u0161ni postupak ne\u0107e nestati ako se ignoriraju niti \u0107e se odredbe zakona i pravila koja idu u korist du\u017enika automatski primjenjivati. Du\u017enik treba biti aktivna strana u tim slu\u010dajevima i postupcima, voditi ra\u010duna o rokovima, savjetovati se i anga\u017eirati stru\u010dnu pravnu pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, u praksi, du\u017enici pred ovrhom \u010desto misle da mogu spasiti imovinu tako \u0161to \u0107e je prepisati na obitelj ili prijatelje. Me\u0111utim, vjerovniku na raspolaganju stoji institut pobijanja du\u017enikovih pravnih radnji (tzv. Actio Pauliana), odnosno vjerovnik mo\u017ee tu\u017ebom zahtijevati da se du\u017enikove pravne radnje oglase prema njemu bez pravnog djelovanja, i to u onom obujmu koji je potreban da se vjerovnikovo potra\u017eivanje u potpunosti podmiri. Svaki vjerovnik koji ima dospjelo potra\u017eivanje ima pravo pobijanja, bez obzirana to je li njegovo potra\u017eivanje nastalo prije ili poslije pobijane radnje du\u017enika”, zaklju\u010duje odvjetnica Matija Landeka.<\/p>\n\n\n\n