Gotovo dvije godine studenti i gra\u0111ani Srbije izlazili su na ulice tra\u017ee\u0107i odgovornost, pravdu i promjenu sustava nakon tragedije na \u017deljezni\u010dkom kolodvoru u Novom Sadu. Prosvjedi nisu ostali samo na ulici. Prerasli su u politi\u010dki pokret, zahtjev za izvanrednim izborima, a zatim i izbornu pobjedu studentske liste koja je 25. listopada 2026. osvojila 140 od 250 zastupni\u010dkih mjesta, nasuprot 103 mandata liste predvo\u0111ene Srpskom naprednom strankom. Aleksandar Vu\u010di\u0107 prethodno je podnio ostavku, a Srbija se nalazi u procesu politi\u010dke smjene i formiranja novih institucija.<\/p>\n\n\n\n
Bosna i Hercegovina politi\u010dki je i ustavno potpuno druk\u010dija zemlja. Ovdje se stranke smjenjuju, koalicije preslaguju, odgovornost rasipa izme\u0111u desetaka razina vlasti i institucija, a jedan prosvjed te\u0161ko mo\u017ee imati isti politi\u010dki cilj kao u Srbiji.<\/p>\n\n\n\n
Ali ostaje drugo, mnogo va\u017enije pitanje: gdje je nestao osje\u0107aj da se zbog nepravde mora iza\u0107i na ulicu?<\/p>\n\n\n\n
Bilo je vremena kada su gra\u0111ani no\u0107ili pred institucijama. Kada su tisu\u0107e ljudi blokirale sredi\u0161te Sarajeva zbog beba koje nisu mogle dobiti mati\u010dni broj. Kada je vi\u0161e od 40.000 ljudi ispunilo sredi\u0161te Banje Luke i tra\u017eilo odgovor na jedno pitanje \u2013 tko je ubio Davida? Kada su tisu\u0107e Sarajlija izlazile na ulice uz Muriza Memi\u0107a tra\u017ee\u0107i istinu o smrti njegova sina D\u017eenana.<\/p>\n\n\n\n
Danas imamo 17 mrtvih u po\u017earu u Domu umirovljenika u Tuzli. Imamo 19 izgubljenih \u017eivota u Donjoj Jablanici. Imali smo smrt mladog \u010dovjeka u tramvajskoj nesre\u0107i u Sarajevu. Femicidi su izvodili gra\u0111ane na ulice.<\/p>\n\n\n\n
Prosvjeda je bilo.<\/p>\n\n\n\n
Ali onog dugotrajnog, masovnog i upornog gra\u0111anskog pritiska kakav je Bosna i Hercegovina nekada poznavala \u2013 mnogo je manje.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od najupe\u010datljivijih primjera gra\u0111anskog bunta u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini dogodio se u lipnju 2013. godine.<\/p>\n\n\n\n
Povod za prosvjede bila je tada tromjese\u010dna Belmina Ibri\u0161evi\u0107, kojoj je bilo potrebno lije\u010denje u inozemstvu, ali zbog politi\u010dkog spora i neusvajanja zakona nije mogla dobiti jedinstveni mati\u010dni broj, a samim time ni potrebne dokumente.<\/p>\n\n\n\n
Prva okupljanja po\u010dela su 5. lipnja pred zgradom institucija Bosne i Hercegovine. Gra\u0111ani nisu prihvatili samo privremeno rje\u0161enje Vije\u0107a ministara, nego su zahtijevali trajno dono\u0161enje zakona.<\/p>\n\n\n\n
Dan kasnije prosvjed je prerastao u ne\u0161to mnogo ve\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Nekoliko stotina demonstranata blokiralo je izlaze iz kompleksa Parlamentarne skup\u0161tine i Vije\u0107a ministara BiH. U zgradi se u jednom trenutku nalazilo oko 1.500 ljudi, me\u0111u njima parlamentarci, ministri, dr\u017eavni slu\u017ebenici i nekoliko stotina stranih dr\u017eavljana koji su sudjelovali na me\u0111unarodnom skupu.<\/p>\n\n\n\n
Blokada je trajala vi\u0161e od 12 sati.<\/p>\n\n\n\n
Gra\u0111ani su ostali pred zgradom i tijekom no\u0107i, a policija je tek oko \u010detiri sata ujutro 7. lipnja formirala kordon i omogu\u0107ila izlazak ljudi iz kompleksa.<\/p>\n\n\n\n
Pojedini du\u017enosnici poku\u0161avali su iza\u0107i i ranije. Tada\u0161nji zastupnik Martin Ragu\u017e poku\u0161ao je napustiti zgradu, govore\u0107i okupljenima da podr\u017eava njihov zahtjev, ali su mu demonstranti poru\u010dili da se vrati unutra. Prema izvje\u0161\u0107ima iz tog vremena, neki slu\u017ebenici poku\u0161avali su prona\u0107i druge izlaze, a nekoliko njih uspjelo je iza\u0107i kroz prozor.<\/p>\n\n\n\n
Tada\u0161nji predsjedatelj Vije\u0107a ministara Vjekoslav Bevanda napustio je zgradu tijekom blokade, \u0161to je kasnije bilo i predmet rasprave u dr\u017eavnom parlamentu. Bevanda je tvrdio da je iza\u0161ao oko 16.15 sati jer je imao zakazan sastanak.<\/p>\n\n\n\n
I to nije bio kraj.<\/p>\n\n\n\n
Prosvjedi su nastavljeni danima. \u0160estog dana trajanja okupljanja gra\u0111ani su i dalje bili pred institucijama, a 11. lipnja dogodio se najmasovniji skup \u2013 prema tada\u0161njim izvje\u0161\u0107ima, na ulicama Sarajeva bilo je oko 10.000 ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Okupljanja, koncerti i prosvjedne akcije trajali su ukupno 26 dana, do isteka roka koji su gra\u0111ani dali vlastima, a 1. srpnja oko 2.000 ljudi ponovno se okupilo pred dr\u017eavnim institucijama u akciji \u201eOtkaz\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Zakon o JMBG-u kona\u010dno je usvojen sredinom srpnja.<\/p>\n\n\n\n
Bebolucija je ostala jedan od rijetkih trenutaka u kojima pitanje nije bilo tko je Bo\u0161njak, Srbin ili Hrvat, nego mo\u017ee li novoro\u0111ena beba dobiti dokument i oti\u0107i na lije\u010denje.<\/p>\n\n\n\n
Tri godine kasnije Sarajevo je dobilo novu borbu za pravdu.<\/p>\n\n\n\n
D\u017eenan Memi\u0107 je 8. velja\u010de 2016. godine u Velikoj aleji na Ilid\u017ei zadobio te\u0161ke ozljede, a sedam dana poslije preminuo je u bolnici.<\/p>\n\n\n\n
Njegov otac Muriz Memi\u0107 od po\u010detka je tvrdio da njegov sin nije stradao u prometnoj nesre\u0107i, nego da je ubijen i da institucije prikrivaju stvarne okolnosti njegove smrti.<\/p>\n\n\n\n
Obitelj je po\u010dela organizirati prosvjede.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107 8. velja\u010de 2017. godine, na prvu godi\u0161njicu D\u017eenanova stradanja, vi\u0161e tisu\u0107a ljudi okupilo se kod Op\u0107ine Ilid\u017ea i krenulo u prosvjednu \u0161etnju. Tra\u017eili su novu istragu, odgovornost tada\u0161nje glavne tu\u017eiteljice Kantonalnog tu\u017eiteljstva Sarajevo Dalide Burzi\u0107 te da predmet preuzmu druge policijske i pravosudne institucije.<\/p>\n\n\n\n
Tisu\u0107e ljudi ponovno su iza\u0161le na ulice u srpnju 2018. godine, nakon osloba\u0111aju\u0107e presude Ljubi i Bekriji Seferovi\u0107u, kojima se u prvobitnom postupku sudilo zbog navodne prometne nesre\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Borba obitelji Memi\u0107 s vremenom se spojila s borbom obitelji Dragi\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Na prosvjedima 2018., ali i kasnije, Sarajevo je istodobno uzvikivalo \u201ePravda za D\u017eenana\u201c i \u201ePravda za Davida\u201c. U rujnu 2021. nekoliko tisu\u0107a gra\u0111ana ponovno je iza\u0161lo na ulice, a u Sarajevo je tada stiglo i dvadesetak autobusa podr\u0161ke iz drugih gradova BiH.<\/p>\n\n\n\n
Predmet Memi\u0107 pro\u0161ao je kroz vi\u0161e potpuno razli\u010ditih pravosudnih procesa.<\/p>\n\n\n\n
Ljubo i Bekrija Seferovi\u0107 pravomo\u0107no su oslobo\u0111eni odgovornosti za prometnu nesre\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
Tu\u017eiteljstvo BiH potom je vodilo predmet protiv vi\u0161e osoba zbog organiziranog kriminala i prikrivanja dokaza o D\u017eenanovu stradanju. U ponovljenom postupku Alisa Rami\u0107, ranije Mutap, i Hasan Dupovac osu\u0111eni su na po dvije i pol, odnosno tri godine zatvora, dok su ostali optu\u017eeni oslobo\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n
Ali proces za samo D\u017eenanovo ubojstvo nikada nije stigao do optu\u017enice pred Sudom BiH.<\/p>\n\n\n\n
Gotovo deset godina nakon njegove smrti, odgovor na klju\u010dno pitanje \u2013 tko je D\u017eenanu Memi\u0107u nanio smrtonosne ozljede \u2013 i dalje nije dobiven.<\/p>\n\n\n\n
Ako je postojao gra\u0111anski pokret koji je u novijoj povijesti Bosne i Hercegovine pokazao koliko daleko mo\u017ee dosegnuti bunt zbog nepovjerenja u institucije, onda je to bio pokret \u201ePravda za Davida\u201c.<\/p>\n\n\n\n
David Dragi\u010devi\u0107 nestao je u Banjoj Luci 18. o\u017eujka 2018. godine. Njegovo tijelo prona\u0111eno je \u0161est dana kasnije na u\u0161\u0107u Crkvene u Vrbas.<\/p>\n\n\n\n
Prvobitna policijska verzija doga\u0111aja izazvala je sna\u017eno nepovjerenje obitelji i javnosti. Davidovi roditelji tvrdili su da je ubijen i zahtijevali da se utvrde odgovorni.<\/p>\n\n\n\n
Okupljanja na Trgu Krajine po\u010dela su gotovo odmah.<\/p>\n\n\n\n
I nisu prestajala.<\/p>\n\n\n\n
Gra\u0111ani su se mjesecima okupljali gotovo svake ve\u010deri u 18 sati. Ve\u0107 21. travnja, nakon samo 25 dana prosvjeda, na Trgu Krajine bilo je vi\u0161e tisu\u0107a ljudi. Pet autobusa gra\u0111ana koji su krenuli prema Banjoj Luci tada je zaustavljeno nadomak grada.<\/p>\n\n\n\n
Sedmog srpnja, 104. dana prosvjeda, prema tada\u0161njim procjenama na Trgu Krajine okupilo se oko 15.000 ljudi.<\/p>\n\n\n\n
A onda je do\u0161ao 5. listopada 2018.<\/p>\n\n\n\n
Banja Luka tog je dana bila ispunjena ljudima.<\/p>\n\n\n\n
Prema izvje\u0161\u0107ima i procjenama, vi\u0161e od 40.000 ljudi okupilo se na Trgu Krajine tra\u017ee\u0107i istinu o Davidovoj smrti. Policija je istodobno zaustavljala autobuse koji su prema Banjoj Luci dolazili iz drugih dijelova zemlje. Kolone prema Gradi\u0161ci i Jajcu bile su duge i do 20 kilometara, a dio gra\u0111ana koji nije mogao autobusom nastavio je prema gradu pje\u0161ice.<\/p>\n\n\n\n
Bio je to prizor kakav Banja Luka dugo nije vidjela.<\/p>\n\n\n\n
Deseci tisu\u0107a ljudi na jednom mjestu, povezani ne politi\u010dkom strankom, ne etni\u010dkim pitanjem, nego zahtjevom da institucije odgovore \u0161to se dogodilo jednom 21-godi\u0161njaku.<\/p>\n\n\n\n
Okupljanja su trajala do kraja prosinca.<\/p>\n\n\n\n
Krajem 2018. do\u0161lo je do policijskih intervencija, uhi\u0107enja Davora Dragi\u010devi\u0107a i drugih sudionika prosvjeda, uklanjanja obilje\u017eja s Trga Krajine i zabrane daljnjih okupljanja grupe \u201ePravda za Davida\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Predmet je 2021. godine preuzelo Tu\u017eiteljstvo Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n
Ni to nije dovelo do epiloga.<\/p>\n\n\n\n
Davidova smrt i dalje nije rasvijetljena.<\/p>\n\n\n\n
U no\u0107i s 3. na 4. listopada 2024. buji\u010dne poplave i goleme koli\u010dine kamena, zemlje i otpada zatrpale su Donju Jablanicu.<\/p>\n\n\n\n
Poginulo je 19 ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Ukupno je u poplavama na podru\u010dju Hercegova\u010dko-neretvanske i Srednjobosanske \u017eupanije stradalo 27 osoba.<\/p>\n\n\n\n
Mje\u0161tani Donje Jablanice jesu prosvjedovali. U prosincu 2024. odr\u017eali su simboli\u010dni prosvjed od 19 minuta za 19 izgubljenih \u017eivota, tra\u017ee\u0107i sigurnost svojih ku\u0107a i odgovore o kamenolomu iznad naselja.<\/p>\n\n\n\n
Ali masovnog gra\u0111anskog pokreta na razini zemlje nije bilo.<\/p>\n\n\n\n
Dvije godine nakon tragedije istraga nije zavr\u0161ena. Naprotiv, zbog proceduralnih nepravilnosti prvobitni postupak je 2026. vra\u0107en na po\u010detak, a istragu je preuzeo POSKOK Federalnog tu\u017eiteljstva.<\/p>\n\n\n\n
Potom je 4. studenoga 2025. izbio po\u017ear u Domu umirovljenika u Tuzli.<\/p>\n\n\n\n
\u017divot je izgubilo 17 korisnika ustanove.<\/p>\n\n\n\n
Godinu poslije obitelji su se okupile na komemoraciji.<\/p>\n\n\n\n
Ali ni tragedija u kojoj je u jednoj javnoj ustanovi stradalo 17 ljudi nije proizvela gra\u0111anski pokret razmjera Bebolucije, \u201ePravde za D\u017eenana\u201c ili \u201ePravde za Davida\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Nakon tramvajske nesre\u0107e 12. velja\u010de 2026. godine, u kojoj je poginuo 23-godi\u0161nji student Erdoan Moranki\u0107, a jo\u0161 \u010detiri osobe su ozlije\u0111ene, Sarajevo je ponovno iza\u0161lo na ulice.<\/p>\n\n\n\n
Prvi prosvjedi okupili su stotine gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n
Potom su se prosvjedi nastavili, predvo\u0111eni velikim brojem srednjo\u0161kolaca i studenata.<\/p>\n\n\n\n
Na sedmom prosvjedu 21. velja\u010de, prema procjeni MUP-a Kantona Sarajevo, na ulicama je bilo oko 6.000 ljudi. Tra\u017eena je odgovornost za nesre\u0107u, istraga stanja u GRAS-u, promjene u upravljanju javnim poduze\u0107ima i sigurniji javni prijevoz.<\/p>\n\n\n\n
Prosvjedi su bili me\u0111u najve\u0107im gra\u0111anskim okupljanjima u Sarajevu posljednjih godina.<\/p>\n\n\n\n
I nakon nekoliko femicida gra\u0111ani, prvenstveno \u017eene i aktivistice, izlazili su na ulice, tra\u017eili stro\u017ee zakone, u\u010dinkovite institucije i za\u0161titu \u017eena.<\/p>\n\n\n\n
Ali pitanje ostaje isto: za\u0161to se bijes tako te\u0161ko pretvara u dugotrajan pokret?<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to tragedija izazove nekoliko dana ili nekoliko tjedana prosvjeda, a zatim se \u017eivot vrati u staru matricu?<\/p>\n\n\n\n
Profesor Esad Bajtal upravo je o tome govorio za N1 u jednoj od emisija.<\/p>\n\n\n\n
Uspore\u0111uju\u0107i studentski pokret u Srbiji s Bosnom i Hercegovinom, Bajtal je kazao da osnovni problem vidi u dubokoj podijeljenosti bosanskohercegova\u010dkog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePa zato \u0161to tamo imate dru\u0161tvo. Dakle, nemate ovu BHS podjelu\u201c, kazao je Bajtal govore\u0107i o Srbiji.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovoj ocjeni, u Bosni i Hercegovini svaki poku\u0161aj zajedni\u010dkog bunta vrlo brzo nailazi na etni\u010dke podjele, optu\u017ebe za izdaju i politi\u010dku instrumentalizaciju.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMi nemamo dru\u0161tvo. Podijeljeno dru\u0161tvo, podijeljeno bosansko dru\u0161tvo, nije dru\u0161tvo\u201c, rekao je Bajtal.<\/p>\n\n\n\n
Njegova klju\u010dna teza jest da gra\u0111ani imaju iste probleme, ali ih sustav desetlje\u0107ima u\u010di da ih ne vide kao zajedni\u010dke.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSve dok izmanipulirani etno-podanici, poni\u017eeni etno-podanici, ne ustanu u obranu svojih prava kao zdru\u017eeni gra\u0111ani, nema istinske pobune i nema istinske mogu\u0107nosti za promjenu stanja\u201c, poru\u010dio je za N1.<\/p>\n\n\n\n
Bajtal smatra i da va\u017ean dio najobrazovanijih i najkriti\u010dnijih ljudi u BiH vi\u0161e ne bira pobunu nego odlazak.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNajpametniji popu\u0161taju tako \u0161to naprosto bje\u017ee odavde\u201c, kazao je Bajtal ranije za N1.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dno je govorio i sociolog Sead Pa\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On razliku izme\u0111u Srbije i Bosne i Hercegovine vidi prvenstveno u tome \u0161to u BiH ne postoji dovoljno sna\u017ean zajedni\u010dki dru\u0161tveni okvir koji bi ljude povezao mimo etni\u010dkih i politi\u010dkih podjela.<\/p>\n\n\n\n
Pa\u0161i\u0107 smatra da je bosanskohercegova\u010dko dru\u0161tvo raspar\u010dano u etni\u010dke zajednice, dok su politi\u010dki procesi svedeni na borbu unutar tih zatvorenih krugova.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSrbija nije kompaktno dru\u0161tvo, ali je ipak kakvo-takvo dru\u0161tvo, pa samim tim ima potencijal da evoluira u bolji i napredniji oblik. Dru\u0161tvo u Bosni i Hercegovini je raskasapljeno, a njegovi ostaci pretvoreni su u etni\u010dke zajednice koje same sebe nazivaju nacijama\u201c, ocijenio je Pa\u0161i\u0107 govore\u0107i o studentskom pokretu i mogu\u0107nosti sli\u010dnog bunta u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Njegova teza je brutalno jednostavna: tamo gdje ne postoji osje\u0107aj zajedni\u010dkog interesa te\u0161ko nastaje i zajedni\u010dki bunt.<\/p>\n\n\n\n
Bosna i Hercegovina je u posljednjih 13 godina pokazala da njezini gra\u0111ani znaju prosvjedovati, blokirati institucije, provesti no\u0107 na ulici i mjesecima tra\u017eiti odgovore.<\/p>\n\n\n\n
Bebolucija je trajala 26 dana.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePravda za D\u017eenana\u201c izlazila je na ulice godinama.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePravda za Davida\u201c okupljala se svakodnevno mjesecima, a jednog dana u Banjoj Luci bilo je vi\u0161e od 40.000 ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Danas je nepovjerenje gra\u0111ana u institucije duboko, ali ono sve rje\u0111e prerasta u dugotrajan i masovan pritisak za odgovornost.<\/p>\n\n\n\n
Zato pitanje vi\u0161e nije vjeruju li gra\u0111ani institucijama, nego za\u0161to nakon tragedija tako brzo splasne potreba da se ustraje u tra\u017eenju odgovora i odgovornosti. Za\u0161to se nekoliko dana tra\u017ee odgovori, a onda novi doga\u0111aji potisnu stare, iako mnogi slu\u010dajevi ostaju bez kona\u010dnog epiloga?<\/p>\n\n\n\n
Donja Jablanica, Dom umirovljenika u Tuzli, femicidi, tramvajska nesre\u0107a u Sarajevu, D\u017eenan Memi\u0107 i David Dragi\u010devi\u0107 razli\u010diti su slu\u010dajevi, ali ih povezuje isto pitanje \u2013 za\u0161to borba za pravdu tako \u010desto traje kra\u0107e od same nepravde?<\/p>\n\n\n\n