Umjetna inteligencija se već neko vrijeme koristi u sektoru takozvane gig ekonomije, u kojoj uglavnom rade freelanceri, a brzo prodire i u druge sektore. Što to konkretno znači za vaše radno mjesto? Priču donosi Deutsche Welle.
Renan Rodrigez je već oko godinu i pol radio kao vozač dostave hrane u švicarskoj kompaniji Smood kada je “robot” preuzeo kontrolu. Ovako ovaj 33-godišnjak opisuje program odnosno algoritam koji je njemu i njegovim kolegama dodjeljivao isporuke i smjene.
Rodrigez za DW priča kako je Smood koristio takav softver i 2020., kad je on tamo počeo raditi. Ali, kako kaže, u određenom trenutku “robot” je postao u potpunosti odgovoran za planiranje radnog dana, a obraćanje pravim menadžerima više nije bilo moguće.
Cilj “robota” je bio da organizira isporuke na najefikasniji mogući način. Iz perspektive poslodavca, to je uspjelo, siguran je Rodrigez. Kada je počeo, radio je oko dvije isporuke na sat, kaže on, a pred kraj četiri do pet.
“Brzo sam shvatio da je to na humanoj razini katastrofa”, rekao je Rodrigez za DW. “Robot” je unio razdor među zaposlene: najbrži vozači s najboljim učinkom dobivali su više isporuka, tvrdi on. Na kraju, kaže, vidio je da dobiva sve manje posla. Njegov ugovor nije mu jamčio fiksnu mjesečnu plaću i bilo mu je teško predvidjeti svoje prihode.
“Za mene je bilo najgore što sam imao štopericu koja radi u svako doba i na svakom mjestu, dok me već prate GPS sistemi, itd.”. To je stvorilo ono što je on nazvao “društvenim stresom”. Umjesto da pozdravi ljude u restoranu kada uzima obrok, on bi trčeći vikao na njih da požure. “To je tužno.”
Obračun s robotima
Ono što su Rodrigez i njegovi kolege nazvali “robot” poznato je kao algoritamsko upravljanje, a znači da se odluke na radnom mjestu donose prema kompjuterskim kalkulacijama poznatim kao algoritmi. To je usko povezano s umjetnom inteligencijom (artificial intelligence, AI), koja se prema Europskoj komisiji “odnosi na sustave koji pokazuju inteligentno ponašanje analizom okruženja i poduzimanjem akcija – s određenim stupnjem autonomije – radi postizanja specifičnih ciljeva”.
Upotreba algoritamskog upravljanja je posebno povezana s takozvanom gig ekonomijom – kompanijama poput Ubera i Deliverooa – čiji su radnici obično freelanceri ili imaju ugovore bez jamčenih sati.
Činjenica je da AI brzo prodire u različite sektore privrede. Za uredske poslove mogu biti raspoređeni u regrutaciji osoblja ili za praćenje učinka radnika.
Istraživanje konzultantske kuće PWC iz 2022. koje je obuhvatilo 1000 tvrtki pokazalo je da je tijekom 12 mjeseci njih između šestine i četvrtine koristilo umjetnu inteligenciju u zapošljavanju ili zadržavanju zaposlenih. Među tvrtkama koje su bile najnaprednije u korištenju umjetne inteligencije, njih oko 40 posto ju je koristilo da kod zaposlenih poboljša stjecanje vještina ili poveća produktivnost.
Tvrtke mogu koristiti podatke o zaposlenima ili kandidatima na različite načine, ističe se u izvještaju koji je prošle godine objavio OpenMind, neprofitna inicijativa španjolske banke BBVA.
“Radnici u kadrovskim odjelima donose odluke o tome koga će zaposliti, procjenjuju radnika i donose odluke njegovom napredovanju, uočavaju kada je vjerojatno da će netko napustiti posao i selektiraju buduće šefove. Analitika ljudi se također koristi za upravljanje učinkom radnika.”
Videointervjui AI-a za zapošljavanje smanjuju predrasude
Uzmimo na primjer tvrtku iz SAD-a HireVue, koja prema njenoj internetskoj stranici ima više od 800 klijenata, uključujući velike multinacionalne kompanije kao što su Amazon, G4S i Unilever.
Koristeći videointervjue za zapošljavanje, HireVue tvrdi da može znatno ubrzati zapošljavanje, da kandidatima ponudi veću fleksibilnost i time zapošljavanje učini pravednijim. Oni kažu da se algoritmi mogu obučiti da eliminiraju nesvjesne rasne i rodne predrasude uobičajene kod ljudi koji zapošljavaju. Navodeći primjer britanskog klijenta Co-operative Bank, HireVue je rekao da su pomogli da se smanji rodna jednostranost favoriziranja muškaraca s odnosa 70/30 na 50/50.
Međutim, brojni stručnjaci i novinari su posljednjih godina istaknuli rizik od reprodukcije rasističke, seksističke ili neke druge predrasude pri zapošljavanju koje se vrši pomoću umjetne inteligencije. Jedna studija provedena prošle godine u SAD otkrila je da su roboti više puta diskriminirali žene i osobe koji nisu bijele boje kože. Američko državno povjerenstvo za jednake mogućnosti zapošljavanja je čak izdalo smjernice o korištenju umjetne inteligencije na radnom mjestu upozoravajući da “upotreba AI-a može ugroziti kandidate za posao i zaposlene s invaliditetom”. Na primjer, što ako ste postigli loš rezultat na testu koji je zahtijevao visoku spretnost tipkanja odnosno korištenja tastature?
U planu promjene zakona u EU
U Europskoj uniji su u pripremi dva ključna zakona koji bi trebali utjecati na način na koji se umjetna inteligencija primjenjuje na poslu. Europska komisija naglašava da općenito AI može biti koristan za građane i poduzeća, ali da također predstavlja rizik za osnovna ljudska prava.
U okviru predloženog zakona o umjetnoj inteligenciji, kao oblasti visokog rizika, posebno su spomenuti zapošljavanje, upravljanje radnicima i pristup samozapošljavanju.
Za proizvođače i kupce takvih tipova umjetne inteligencije zakon će predvidjeti specifične obveze odnosno kontrole – prije nego što proizvodi stignu na tržište. Između ostalog, ispitala bi se kvaliteta podataka koji se koriste za obuku AI sustava (loše obučeni sustavi mogu proizvesti pristrane rezultate), odredbe o transparentnosti za kupce i razine ljudskog nadzora. Programeri koji rade na umjetnoj inteligenciji također bi imali obvezu nadgledanja kada proizvod dođe na tržište.
Iz perspektive radnika, zakon o umjetnoj inteligenciji ne regulira kako je šef može koristiti, kaže Aida Ponce Del Castillo iz Europskog sindikalnog instituta. “To je propuštena prilika”, rekla je ona za DW. Obaveze imaju samo prodavači tehnologije. Određene tehnologije su potpuno zabranjene zakonom o umjetnoj inteligenciji – kao što je sustav “društvenog bodovanja”, poput onog koji se koristi u Kini – ali to nema nekog velikog utjecaja na radno mjesto.
Drugi dio zakona o umjetnoj inteligenciji koji je u pripremi je Direktiva o radu na digitalnim platformama (Platform Work Directive), kaže Ponce. U njoj postoji posebno poglavlje o algoritamskom upravljanju, ali pokriva samo oko 28 milijuna radnika u EU koji rade u tom sektoru. Predloženi zakon, prema Europskoj komisiji, “povećava transparentnost u korištenju algoritama od strane digitalnih platformi, osigurava ljudski nadzor poštovanja radnih uvjeta i daje pravo na osporavanje automatiziranih odluka”.
Ovi nacrti zakona, oba su još na putu kroz zakonodavni proces EU, trebali bi radnicima pružiti instrumente da se suprotstave potencijalno problematičnoj upotrebi umjetne inteligencije od strane svojih šefova, rekla je Ponce upozoravajući da je oni neće potpuno zabraniti.
Što s tehnologijom koja čita osjećaje?
Dvije stvari za koje vjeruje da bi trebale biti zabranjene su tehnologija čitanja osjećaja (što je jedan od najspornijih oblika umjetne inteligencije jer mnogi stručnjaci dvoje oko toga da su emocije dovoljno jednostavne ili univerzalne da bi ih bilo moguće mjeriti) i suspenzija naloga za radnike koji nisu stalno zaposleni, primjerice Uber vozači.
“Ne želim reći da je umjetna inteligencija loša. Posvetila sam 20 godina svog života proučavanju tehnologija. I uvijek se radi o tome da se kontroliraju rizici za ljude”, rekla je Ponce.
Stav bivšeg vozača dostave Rodrigeza o “robotu” je dovoljno jasan: on je uvjeren da bi trebalo mnogo bolje regulirati što poslodavac smije, a što ne. Kaže da ga je na kraju Smood otpustio. Ali to ga ne zabrinjava, objašnjava, jer je sklopio ugovor o obuci za posao iz snova i postat će strojovođa.
