Pregovori Međunarodnog monetarnog fonda i bh. vlasti su nastavljeni ali čini se kako naši vlastodršci ne odustaju niti milimetra od svojih stavova – dajte nam milijarde maraka ali nemojte od nas tražiti da radimo bilo što na reformama.

Upravo zbog ovog stava je i propala posljednja runda pregovora prije nekoliko mjeseci jer predstavnici MMF-a žele konkretne rezultate i reforme kako bi barem počeli s ekonomskim oporavkom i uspostavom jasnih pravila ponašanja i vladavine prava.

S druge strane, naši političari koji se isto ponašaju posljednjih 25 godina ‘ni za živu glavi’ ne žele reforme, uspostavu meritokracije, da je zakon isti za sve, jasnu i beskompromisnu borbu s korupcijom i kriminalom… Novac nam je, jasno je svima, potreban, ali, ukoliko će opet ići u krpanje proračuna, na plaće i naknade političara i njihovih poslušnika, ukoliko ćemo i taj novac trošiti na kupovinu ‘bijesnih’ automobila, opremanje ureda, za više milijunske troškove reprezentacija i putovanja političara i to u vrijeme pandemije kada je nemoguće putovati onda bolje da ga ne uzimamo i dodatno zadužujemo.

MMF čvrst u svojim stavovima

– MMF će, kao sljedeći korak, sagledati napredak koji su bh. vlasti ostvarile u pogledu reformi koje je osoblje MMF-a preporučilo u okviru nedavnih konsultacija po članu IV, izjavio je za Fenu rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell.

Podsjetio je da su viši dužnosnici MMF-a održali virtualni sastanak sa delegacijom BiH u okviru redovnih proljetnih sastanaka MMF-a i Svjetske banke.

– Sudionici sastanka su razgovarali o epidemiološkoj situaciji u BiH, utjecaju pandemije na bh. ekonomiju, te izgledima za nastavak pregovora o novom aranžmanu s MMF-om, dodao je Jewell.

Treba kazati kako su se bh. vlasti nadale kako bi MMF mogao odustati od uvjeta koji su postavljeni pred BiH kako bi bio odobren novi produženi aranžman.

Međutim, kako se može neslužbeno čuti, od uvjeta se neće niti milimetra odstupiti a posebno onih koji se odnose na stvaranje jedinstvenog registra fizičkih osoba pri Središnjoj banci BiH, što u RS vide kao prijenos nadležnosti.

Naime, jedinstveni registar bi ovlaštenim institucijama omogućio da imaju pouzdan i transparentan uvid u stanje na bankovnim računima fizičkih osoba. U javnosti su se spominjali i još neki uvjeti kao što je usvajanje zakona o električnoj energiji i plinu u skladu s Trećim energetskim paketom Energetske zajednice, te zakona o elektronskom potpisu na državnoj razini.

Jasna ‘pravila igre’

Jasno je kako je stabilnost proračuna od iznimne važnosti jer u svakoj državi radi se o najznačajnijem dokumentu svake godine. Iz proračuna se financira čitav niz usluga bez kojih država ne može funkcionirati (zdravstvo, školstvo, sigurnost, obrana…) te je od krucijalne važnosti imati osigurano financiranje mnogobrojnih usluga.

Uz to, tu je i financiranje niza infrastrukturnih objekata koji su ovoj državi nužni. Međutim, svjedoci smo kako su se gotovo sva zaduživanja koja smo do sada imali barem dijelom trošila za krpanje proračunskih rupa u dijelu koji se odnosi na brojne beneficije bh. političara.

Tako i u ovoj krizi oni se nisu odrekli niti manjeg dijela svojih primanja, uhljebljivanje u ‘državne jasle’ nije prestajalo, kao niti opremanje njihovih luksuznih ureda, kupovina automobila pa čak i umjetničkih slika.

U nekim od državnih institucija su se čak rukovodećim ljudima dijelile i dodatne nagrade za navodna velika postignuća. Sve to izaziva opravdani gnjev stanovništva koje je jako teško ekonomski preživljavalo i prije pandemije a sada su stvari postale nemoguće.

Jasno je kako bh. političkim (kvazi) elitama nije u interesu provoditi reforme koje bi značile strogu kontrolu zapošljavanja u javni sektor kao i javnih nabavki jer bi im se na taj način iz ruku izbio i najvažniji alat koji koriste za dobivanje izbora.

Prema tome, u potpunosti su u pravu oni ekonomski stručnjaci koji tvrde da BiH prvo treba provesti nužne reforme, uspostaviti jasna ‘pravila igre’, punu transparentnost i vladavinu prava, strogu kontrolu zapošljavanja i javnih nabavki a tek onda povlačiti novac od međunarodnih financijskih institucija koji će u dobroj mjeri ići za ekonomski oporavak i razvoj.

Sve suprotno od ovog značilo bi samo dodatni namet na narode i žitelje koji bi bili još zaduženiji a benefite tek za predstavnike vlasti.

Dragan Bradvica / Dnevni.ba