Da bi se doprinijelo sigurnosti u prometu koriste se i radari za mjerenje brzine kretanja motornih vozila. Iz ministarstava unutrašnjih poslova obrazložili su za Klix.ba kakve mogućnosti ovi uređaji imaju.
Brzina neprilagođena uvjetima na cesti najčešći je uzrok nesreća te se i zbog toga povećava broj stacioniranih radara. Shodno podacima dostupnim na web stranici BIHAMK-a te onima koje su dobili od županijskih ministarstava unutrašnjih poslova i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, na području cijele zemlje je 88 stacionarnih radara. Od navedenog broja, njih 38 je u Federaciji, devet u Republici Srpskoj i jedan u Brčko distriktu. Kanton Sarajevo ima najviše ovakvih radara – više od 10. Pri tome u Sarajevu je 26 kućišta za radare, što znači da se radari periodično mogu premještati iz jednog kućišta u drugo.
Među takvim radarima su i oni koji snimaju samog vozača, tj. na osnovu izgleda njihovog lica se može utvrditi i njihov identitet. U ministarstvima unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, ŽZH i Posavske županije potvrdili su da imaju ovakve radare. U MUP-u Bosanskopodrinjske županije naveli su da jedinim stacionarnim radarom ne mogu utvrditi identitet vozača na osnovu izgleda njegovog lica.
U MUP-u Hercegovačko-neretvanske županije naglasili su da u jednom od policijskih vozila imaju radar koji službenicima daje mogućnost da jasno vide vozače.
U MUP-u KS su napomenuli da se radarima, osim brzine kretanja, bilježi i prolazak vozila kroz crveno svjetlo na semaforu. Sarajevska policija ima i senzore za otkrivanje neregistriranih i ukradenih vozila, kao i onih sa stranim registracijskim oznakama kojima se napravi prometni prekršaj. U glavnom gradu na više lokacija postoje kamere kojima se snimaju različiti prekršaji.
Odgovor na upit o tehničkim specifikacijama radara do objave ovog teksta nisu dobili od resornog ministarstava u Tuzlanskoj županiji.
U MUP-u Republike Srpske obrazložili su tehničke mogućnosti njihovih devet stacionarnih radara:
-Automatska detekcija brzine za sva vozila u vidnom polju, do 320 kilometara na sat u svim prometnim trakama koje su u vidnom polju radara, u dolasku i odlasku;
-Detekcija nepoštovanja zabrane prolaza (prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu);
-Prepoznavanje registracijskih oznaka za sva vozila u dolasku i odlasku;
-Nadzor i snimanje;
-Automatski prijenos podataka i slično.
Nadležni poručuju da ovi radari doprinose smanjenju broja prometnih nesreća, ali su napomenuli da sigurnost u prometu zavisi i od drugih faktora, kao što je ispravnost vozila, i od toga u kakvom su stanju ceste.
