Svijet ima dovoljno problema zbog otpada, a kriptovalute taj problem svakako pogoršavaju. Na godišnjoj razini se zbog digitalnih valuta proizvede elektronskog otpada koji je jednak onome koji može akumulirati zemlja veličine Nizozemske.
Stručnjaci se već neko vrijeme slažu da su kriptovalute loše za naš planet, s obzirom da pogubno utječu na našu životnu okolinu. Najviše pažnje se daje ugljičnom otisku i potrošnji električne energije, dok se proizvodnja elektronskog otpada ostavlja po strani.
Nova studija objavljena ovog mjeseca u časopisu Resources, Conservation and Recycling ukazuje upravo na taj problem, s obzirom na to da su istraživači smislili metodologiju kojom su utvrdili koliko se elektroničnog otpada godišnje proizvede zbog Bitcoina.
Problem je u kratkom trajanju uređaja za rudarenje, a posebice zato što su neki proizvedeni samo za tu svrhu. ASIC kompjuterski čipovi na primjer služe samo za rudarenje kriptovaluta, a stalno se zamjenjuju novim, energetski učinkovitijim čipovima te se koriste prosječno samo 1,29 godinu. To, nesumnjivo, dovodi do silnog otpada, a istraživači su uspjeli navesti i točan broj.
Cijela Bitocoin mreža proizvede oko 30,7 kilotona otpada godišnje, a procjenjuje se da jedna Bitcoin transakcija generira najmanje 272 grama e-otpada, što je otprilike težina dva iPhone 12 mini uređaja.
Tijekom 2020. godine bilo je 112,5 milijuna Bitcoin transakcija pa je količinu proizvedenog e-otpada skoro pa nemoguće zamisliti.
Rješavanje problema e-otpada zahtijevalo bi, ističu stručnjaci, zamjenu trenutnog rudarskog procesa za održiviju alternativu.
