Županija zapadnohercegovačka do sada nije imala zakon o ljekarničkoj djelatnosti, već je postupala po federalnom Zakonu i Pravilniku te se uskoro očekuje donošenje ovog, županijskog zakona. Naime, početkom rujna prošle godine Vlada Zapadno-hercegovačke županije usvojila je Prijedlog zakona o ljekarništvu na razini županije, ali je isti ubrzo vraćen na doradu. Međutim, u očekivanju javne rasprave o ovom zakonu kao i njegovo izvjesno usvajanje, stručnjaci upozoravaju da se prijedlogom novog zakona pogoduje određenim farmaceutskim lobijima te da će, usvoji li se isti u predloženom obliku, unijeti kaos u ljekarničku djelatnost u toj županiji, gdje štetu neće trpjeti samo ljekarnici nego i svi žitelji s područja te županije, piše Dnevni List.
„Liberalizacija tržišta“
Premijer ŽZH Zdenko Ćosić, govoreći na ovu temu, nedavno je najavio liberalizaciju uvjeta za otvaranje ljekarni u ovoj županiji.
“Našim zakonom liberalizirati ćemo tržište i ograničenja vezana za broj ljekarni na određeni broj stanovnika. Ne smatramo da je ljekarni previše, a ni premalo. Neka tržište odredi koliko je ljekarni potrebno”, istaknuo je Ćosić komentirajući izmjene i dopune navedenog Zakona.
No, jedan od razloga za ovakav pristup navodi se i povoljnija cijena lijekova, no činjenica je da su cijene lijekova ujednačene na cijelom području te da ih regulira Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH te je ovaj argument na “staklenim nogama”.
Prema navodima pojedinih ljekarnika, regulirana je i ljekarnička marža koja iznosi maksimalno 25 posto, iako bi bilo realno da iznosi od 17,5 do 18,5 posto u odnosu na nabavnu cijenu.
Međutim, prema postojećem pravilniku u FBiH, koji vrijedi i za ostale županije i prati praksu zemalja EU-a, broj ljekarni propisan je prema strogim demografsko-zemljopisnim kriterijima.
Između ostaloga, u istom stoji da je “dozvoljeno osnivanje jedne ljekarne opskrbu lijekovima, i to na 3.000 stanovnika. U općinama, gradovima, odnosno gradskim i ruralnim područjima s više od 3.000 stanovnika, opskrba lijekovima dozvoljeno je osnivanje dvije ljekarne za najmanje 8.000 stanovnika, odnosno, svaka sljedeća ljekarna može se osnovati na svakih daljnjih 5.000 stanovnika, polazeći od 8.000 stanovnika. Također, međusobna udaljenost između dvije ljekarne ne može biti manja od 400 metara najbliže cestovne povezanosti”.
Liberalizacijom uvjeta za otvaranje ljekarni u ŽZH-u ovi kriteriji se mijenjaju i razlikovati će se od svih ostalih, zakona i pravilnika na snazi u FBiH te može doći do vrlo komplicirane i problematične situacije – da će bilo koja ljekarničke ustanova iz, primjerice, Tuzle, Bihaća, Zenice, Sarajeva, Mostara, Tomislavgrada, moći organizirati ljekarnički posao u ŽZH-u dok, istodobno, to neće moći i ljekarnici iz ŽZH zbog pravilnika i zakona na snazi u ostalim županijama.
“Nerazuman potez”
Iznimnu zabrinutost zbog ovakve “liberalizacije” za otvaranje ljekarni u ŽZH-u, za Dnevni list je istaknula prim. mr. ph. Zahida Binakaj, bivša predsjednica Komore magistara farmacije FBiH, a koja je bila aktivno uključena u rad županijske komore magistara farmacije ŽZH-a.
“Proslijedili smo i premijeru Ćosiću i ministru zdravstva Pejiću da ni u jednoj demokratskoj zemlji, gdje imamo vladavinu prava nema liberalizacije kada govorimo o ovom pitanju. To područje je vrlo precizno određeno po osnovu demografskih i zemljopisnih odrednica s jasnim obrazloženjima, a proslijedili smo i preporuke od Svjetske komore ljekarnika kao i Europske komore ljekarnika”, pojašnjava mr. Binakaj.
Ona, potom, navodi i primjere iz Poljske i Mađarske, gdje se također slično postupilo.
“To su primjeri zemalja s jasnim pojašnjenjem što se dogodilo kada su uveli liberalizaciju na ovom polju – bili su suočeni sa 100 milijuna eura gubitka jer su imali postojeće ljekarnike, a liberalizacijom su dolazili novi bez strogih uvjeta, te je došlo do sloma ljekarništva i morala je intervenirati EU. Ukoliko do ovoga dođe i u ŽZH, imat ćemo monopol određenih prometnika i proizvođača lijekova. Pitanje je kojim lobijima se ovime pogoduje kao i radi li se o međunarodnom kriminalu zbog kojeg će trpjeti građani. To je nerazuman potez”, zaključuje bivša predsjednica Komore magistara farmacije FBiH.
I njezin kolega također bivši predsjednik UO ove Komore (reizbor za novog predsjednika je u tijeku) , prim.mr.ph Sead Osmančević kratko je komentirao kako “podržava već postojeći pravilnik” o uvjetima, bližim kriterijima za osnivanje ljekarni.
No, na žalost, unatoč pozivu i pitanjima upućenim ministru zdravstva, rada i socijalne skrbi Tomislavu Pejiću za pojašnjenje, odgovor još uvijek očekujemo.
Zašto se uvodi liberalizacija u uvjeta za otvaranje ljekarni u ovoj županiji, je li to rezultat prethodne analize tržišta lijekovima, je li se napravila sustavna analiza ljekarničkog tržišta u ZHŽ-u i kakvi su rezultati iste, hoće li županijski ljekarnici biti u neravnopravnijem položaju, itd. pitanja su koja za sada nemaju odgovor.
