Vijeće ministara BiH trebale bi činiti visoko moralne i etične osobe, osobe s integritetom, nikad osuđivane ili optužene, niti na bilo kojih način dovođene u vezu s nekim krivičnim djelom.
Trebale bi, ali to nisu.
NOVI SAZIV, stara djela
Da u vlasti za to nitko ne mari dokaz su i posljednja imenovanja četiri ministra od kojih su dvojica pravosnažno osuđivani na uvjetne zatvorske kazne, jedan se dovodio u vezu sa obiteljskim nasiljem, a protiv jednog se vodilo nekoliko istraga.
Zoran Tegeltija (SNSD) pravomoćno je osuđen na pet mjeseci uvjetne kazne pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci zbog nesavjesnog rada u službi u vrijeme dok je bio načelnik Sektora za carinsko pravne poslove Uprave carine Banje Luke.
On je bio i u prošlom sazivu Vijeća ministara BiH i to kao predsjedavajući.
Zukan Helez (SDP) pravomoćno je osuđen na uvjetnu kaznu od devet mjeseci zbog davanja lažnog iskaza. Presudu je donio Kantonalni sud u Novom Travniku 2022. godine.
Staša Košarac (SNSD) dovodio se o vezu sa obiteljskim nasiljem nad svojom bivšom suprugom Sanjom Stanković koja je o tome svjedočila i pred Parlamentarnom istražnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu.
I Košarac je, također, bio u ranijem sazivu,
Istraga se vodila i protiv Nenada Nešića (DNS) da je kao nekadašnji v.d. direktora Puteva Republike Srpske zloupotrijebio položaj, ali je Okružno tužiteljstvo Banja Luka i pored obilne dokumentacije o milijunskom kriminalu unutar poduzeća obustavilo istragu. Protiv Nešića su podnošene i prijave zbog iznude, reketiranja i primanja mita, ali su one sve odbačene, o čemu je Žurnal opširno pisao.
Ako pregledamo i ranije sazive izvršne vlasti uvjerit ćemo se da su slična imenovanja duboko ukorijenjena već dug niz godina. Ovo su neki od ministara koji su se suočavali sa istragama ili optužbama.
STARI MINISTRI, ISTA DJELA
U Sudu BiH se trenutno vodi sudski proces protiv Selme Cikotića (SDA) zbog optužbe da je kao ministar obrane zloupotrijebio položaj i zloupotrijebio državni proračun za oko 9,7 milijuna maraka. Optužnica je podignuta u studenom prošle godine dok je Cikotić obnašao funkciju ministra sigurnosti.
Cikotić je na tu funkciji došao 2020. nakon što je lider SBB-a Fahrudin Radončić podnio ostavku. Podsjetimo da se i Radončiću ranije sudilo, a krajem 2018. je pravomoćno oslobođen optužbi za ometanje rada pravosuđa i trgovinu utjecajem.
Još jedan ministar sigurnosti bio je u sudskim klupama. Dragan Mektić nakon mandata 2014-2018 optužen je za zloupotrebu položaja i ovlasti odnosno “krivično djelo visoke korupcije koja šteti međunarodnom ugledu BiH”. Mektić je studenom 2022. nakon drugostupanjske presude pravomoćno oslobođen krivice.
Optužbe je oslobođen i bivši ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj. Njega je ožujku 2015. godine Tužiteljstvo BiH optužilo zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi jer je donio rješenje o isplati novčane nagrade Ani Trišić Babić, zamjenici ministra vanjskih poslova BiH, za rad u NATO koordinacijskom timu Vijeća ministara BiH, čime je prekršio Odluku Vijeća ministara po kojoj novčana naknada ne pripada rukovoditelju i zamjeniku rukovoditelja institucija BIH.
Godinama je i Nikola Špirić (SNSD) bio u sastavu Vijeća ministara BiH. On se dovodio u vezu sa različitim korupcijskim aferama zbog čega su vođene neke manje istrage, ali nijedna nije rezultirala optužnicom. Bh. pravosuđe nije bilo sposobno da optuži Špirića, ali su ga zato američke vlasti stavile na crnu listu.
Miloš Lučić (DNS) na čelo ministarstva došao je u proljeće 2020. godine. Od tada, Žurnal je upozoravao na načine poslovanja Ministarstva za ljudska prava, pisali smo kako je ministar formirao svoj kabinet i odabrao bliske suradnike, kako je trošio sredstva na reprezentaciju u vrijeme pandemije.Uhićen je 6. prosinca 2022. godine, u vrijeme dok je još bio ministar, po nalogu Tužiteljstva BiH zbog sumnje u korupciju i zloupotrebu položaja.
Sadik Ahmetović (SDA) osuđen je na šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe položaja, dok je njegov stranački kolega Nedžad Branković dva puta bio optužen, ali i oslobođen optužbi za zloupotrebu položaja, te sklapanje štetnog ugovora i nesavjestan rad u službi.
U nekoliko prvih saziva, po uspostavljanju Vijeća ministara BiH davne 1997., bio je i Jadranko Prlić. On je 2017. osuđen u Haagu zbog ratnih zločina počinjenih u BiH na 25 godina zatvora.
