Još rubrika

    “Kultura življenje” novi školski predmet u ŽZH, prvi razredi će učiti strani jezik, informatika bauk!

    PRO Oglas

    Portal OTPOR.Media u posjedu je PREPORUKA kurikularne reforme školstva koje su namijenjene školama nastavnog plana i programa na hrvatskom jeziku za devetogodišnje osnovne škole u BiH, koje je uputilo ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH, a koje je predlagač Zavod za odgoj i obrazovanje, i koje bi trebale zaživjeti od 2023. godine, gdje se mogu uočiti neke od “anomalija”, u koje ne želimo previše ulaziti u stručnost osoba koje su kreirale uvođenja, uklanjanja i smanjivanja pojedinih nastavnih predmeta te ostalih preporuka jer ovo sigurno nije potpuna verzija, osim ako oni misle kako je!

    Prvi razredi osnovne škole dobivaju strani predmet. Zanimljivo i zbunjujuće jer mnogi još ni slova ne znaju pisati!

    Sami učitelji će dobiti veću kontrolu nad učenicima gdje će prelaziti lakše na drugu aktivnost, koja može i ne mora biti povezana s određenim nastavnim predmetom, a sve u svrhu održavanja koncentracije učenika.

    U moru tehnologije gdje su mnogi “svemirski broda” i puno napredniji s obukom, i gdje djeca već u osnovnoj školi “kao spužve” upijaju informatička znanja koja su sastavni dijelovi njihove budućnosti, mi umanjujemo važnost predmeta Informatike koja na sreću prelazi iz statusa izbornog predmeta u status redovnog predmeta, ali je smanjen tjedni broj sati na jedan sat tjedno. Kako su pojasnili “zbog ukupnog tjednog opterećenja učenika” i podučava se, umjesto od 5. razreda, od 6. do 9. razreda.

    Uvodi se novi predmet “Kultura življenja”. Iako je još nepoznanica taj predmet, a vjerujemo kako ćemo uskoro više i doznati od tog pojašnjenja u kojem bi učenici svladavali temeljne vještine potrebne za svakodnevni život. Siguran sam kako to neće biti samo puštanje dokumentaraca i filmova poput “Preživljavanje u divljini, Izgubljeni, Brzi i žestoki (svi nastavci), Čovjek protiv divljine…. Nadamo se kako će djeca napokon dobiti mogućnost da izađu u prirodu, upoznaju kroz stvarnu praksu funkcioniranje “života”, gdje će moći naučiti “temeljne vještine potrebne za svakodnevni život”, a ne kao do sada po cijele dane provoditi u učionicama gdje će samo čekati kraj nastave.

    Što se tiče vrednovanje ili ocjenjivanja samih učenika u osnovnim školama, tu bi moglo doći određenih korekcije, a što ćete moći pročitati u nastavku. Treba imati na umu kako nije svaki učenik isti i nema svatko isto znanje u svemu, niti svakoga sve treba zanimati. Ocjene nekih predmeta ne trebaju biti teret koje će učenika ograničavati. Jesu li na taj dio mislili dok su pisali preporuke, to ćemo uskoro doznati!

    U ostalom što sve možemo očekivati od kurikularne reforme osnovnoškolstva, a koja bi trebale uskoro, uz neke preinake, zaživjeti kao sastavni dio nastavnog plana i programa na hrvatskom jeziku za devetogodišnje osnovne škole u Bosni i Hercegovini.

    Nastavni plan za osnovnu školu

    Promjene u odnosu na postojeći nastavni plan su:

    -Uvođenje prvog stranog jezika u prvi razred (1 sat nastave tjedno),

    -Uvođenje drugog stranog jezika kao redovnog predmeta umjesto izbornog predmeta,

    -Izborni predmet Kultura življenja(od 5. do 7. razreda) – u kojem bi učenici svladavali temeljne vještine potrebne za svakodnevni život,

    -Nastavni predmet Informatika prelazi iz statusa izbornog predmeta u status redovnog predmeta te je smanjen tjedni broj sati na jedan sat tjedno (zbog ukupnog tjednog opterećenja učenika) i podučava se, umjesto od 5. razreda, od 6. do 9. razreda.

    Preporuke za organizaciju nastave u prvom razredu osnovne škole

    “Nastavnim planom su propisani nastavni predmeti i njihov tjedni broj sati za sve razrede pa tako i za prvi razred. Međutim, uzimajući u obzir specifičnost uzrasnog doba djece koja se upisuju u prvi razred, potrebno je tu nastavu organizirati na drugačiji način nego je to slučaj sa svim ostalim razredima.

    Nastavu u prvom razredu je potrebno organizirati na način da se isplaniraju aktivnosti kraćeg vremenskog trajanja od klasičnog trajanja nastavnog sata od 45 minuta, u skladu s mogućnostima učenika, odnosno sposobnostima održavanja njihove pune pažnje i koncentracije. Učitelj je taj koji kad osjeti zamor kod djece, prelazi na drugu aktivnost, koja može i ne mora biti povezana s tim nastavnim predmetom. To mogu biti kratke igrice pogađanja, povezivanja, aktivnosti koje uključuju kraće tjelesne aktivnosti, pjesme i crtanje. Te među aktivnosti služe kao prijelaz između „glavnih“ aktivnosti, a sve u svrhu održavanja koncentracije učenika.

    Kako bi nastava u prvom razredu bila organizirana na taj način, potrebno je izraditi program obuka za učitelje razredne nastave i predmetne nastave (strani jezik i vjeronauk).

    Moramo voditi računa da trenutno kreiramo sustav obrazovanja koji će zadovoljiti potrebe svih sudionika u obrazovanju a ponajprije učenika, a oni najmlađi nam trebaju biti na prvom mjestu jer temelj je najbitniji.

    Preporuke za vrednovanje u osnovnoj školi

    Primjena novih predmetnih kurikula u osnovnim školama bi trebala predstavljati pomak, ne samo u organizaciji nastave, nego i u pogledu vrednovanja učeničkih postignuća.

    Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih očekivanja i odgojno-obrazovnih ishoda usmjereno je prema procjenjivanju usvojenosti znanja, kao i prema razvijenosti vještina, stavova i drugih elemenata. Pogotovo kad govorimo o prva tri razreda osnovne škole, ne možemo cjelokupno vrednovanje svesti na sumativno vrednovanje, jer time izuzimamo važne elemente učenikova stava i ponašanja, suradnju s drugima, ulaganje truda, pohađanje nastave, sudjelovanje u radu, urednost. Na taj način svjesno zanemarujemo odgojnu komponentu škole, koja je najbitnija u prvim godinama osnovne škole. Vrednovanje u prva tri razreda osnovne škole treba biti iskazano kroz kvalitativni iskaz (opisne ocjene) o postignućima učenika kroz sve elemente.

    Tim osvrtom treba opisati što učenik zna i može izvesti, u kojim je elementima posebno uspješan, a u kojima treba unaprijediti učenje i rezultate u kojima treba podršku.

    Problem koji se u zadnje vrijeme javlja na kraju svake nastavne godine je „poplava“ odlikaša. Većina osnovnih škola ima ukupan prosjek ocjena iznad 4.

    Nije problem u tako visokom prosjeku ocjena, nego u činjenici da te ocjene nisu odraz stvarnog uspjeha učenika. Jedna od dobrih strana nekadašnjeg sustava ocjenjivanja bile su opisne ocjene za „odgojne“ predmete, jer su „onemogućavale“ podizanje prosjeka.

    Kako bi dobili što realniji prikaz općeg uspjeha učenika, potrebno je nastavne predmete: tjelesna i zdravstvena kultura, glazbena kultura, likovna kultura te vjeronauk, vrednovati kroz kvalitativne iskaze o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, odnosno kroz opisno ocjenjivanje.

    U postojećim pravilnicima o načinima praćenja i ocjenjivanja učenika već je definirano da ocjena iz navedenih nastavnih predmeta treba biti poticajna za učenika, samo bi kroz ovaj model ocjenjivanja, ona to i stvarno postala” – stoji u preporukama.

    Mili Marušić / OTPOR.Media

    POSLJEDNJE OBJAVLJENO

    PRO Oglas