Turizam je posljednjih godina postao jedna od glavnih gospodarska grana Hrvatske. Veliki broj turista koji dolazi ljetovati na hrvatski Jadran je iskazao potrebu za nekim novim oblicima ispunjavanja vremena tijekom godišnjeg odmora. More i plaže više nisu dovoljne da privuku turiste i da ih zadrže duže vrijeme na jednom mjestu. Turisti sve više bježe iz gradske vreve, uskih uličica i gužvi – u prirodu.
Upravo to je pokrenulo razvoj nekih područja u zaleđu, u malim mjestima nadomak moru. Kuće na osami u selima, uređena kamping naselja, glamping turizam (dolazi od riječi “glamurozno” i “camping”), adrenalinski turizam, eko turizam, sve to su samo neki od načina kako turisti odlučuju provesti svoje vrijeme.
Zbog male udaljenosti, to se počelo “prelijevati” i preko granice, u BiH. Jedno od mjesta koje je odlično iskoristilo svoje kulturne, geografske i povijesne ljepote, blizinu Dalmacije i mora, i koje je ponudilo neke nove doživljaje je i – Livno.
Divlji konji, livanjski sir, rijeke koje šaraju najveće kraško polje na svijetu, prelijep pejzaž – puno toga što se ne može pronaći nigdje drugdje, a sve na jednom mjestu, piše portal Zvono.ba.
Taj potencijal su prepoznali pojedinci iz Livna koji su se odvažili i započeli razvoj turističke priče Livna. Vlastitim sredstvima, bez podrške lokalnih vlasti, s puno uloženog vremena i truda, postavili su Livno na turističku kartu Europe!
Ljepote ovog kraja su prepoznale tisuće turista koji su posjetili divlje konje na visoravni Kruzi, provozali se kajacima rijekom Sturbom i motorima po obroncima planina ili kušali domaći livanjski sir.
Mate Rimac je ljubav prema rodnom kraju odlučio prenijeti u djelo
Jedna od osoba koja je prepoznala veliki potencijal je i Mate Rimac. O Matinim uspjesima ne treba puno pričati. Osnovao je tvrtku koja se bavi proizvodnjom električnih automobila i tehnologije za automobile drugih proizvođača. A od nedavno je postao i suvlasnik i direktor svjetski poznate tvrtke Bugatti.
Ali ono što se ne priča često je da je Mate veliki lokalpatriot i da često ističe svoje livanjsko podrijetlo. I ne samo da on ističe, nego on i DJELUJE. Osnovao je Linnovate – ustanovu koja pomaže pojedincima i timovima iz Livna i okruženja da svoje ideje pretvore u stvarnost.
Kroz tu ustanovu, Mate je i financijski podržao mnoge projekte koji su iz ideje postali tvrtke i koji zapošljavaju ljude. Često je u javnim istupima spominjao da je njegov jedini cilj napredak Livna i zadržavanje ljudi u njemu.
Marin je imao strast i želju da ljepotu iz objektiva fotoaparata i drugi osjete uživo, a to je prepoznao i Mate
Jedan od pojedinaca koji je odlučio ostati i koji se usudio nešto pokrenuti je Marin Mamuza, mnogima poznat kao vrhunski fotograf. I on je zbog svog lokalpatriotizma odlučio ostati u Livnu i pokrenuti nešto, pokušati nešto promijeniti, a veliki potencijal je vidio u turizmu. Ono što je vidio kroz objektiv svog fotoaparata je odlučio drugima ponuditi izravno, uživo. Pokrenuo je Continental Adventures – tvrtku koja je do sada djelovala kao turistička agencija. Do sada su doveli tisuće turista u Livno i bili jedni od pokretača priče o livanjskom turizmu, a sada su zvijezda vodilja livanjskog turizma za mnoge druge.
Mate Rimac je uložio 2 milijuna eura u tvrtku Continental Adventures
Marinove žar i strast, ali i sve mogućnosti koje Livno nudi, je prepoznao i Mate Rimac. I ne samo prepoznao, nego i podržao!
Mate Rimac je u tvrtku Continental Adventures već drugi put uložio sredstva, a ovaj put se radi o investiciji od 2 MILIJUNA EURA, odnosno gotovo 4 milijuna KM! Tom investicijom ne samo da je uložio ogroman novac, nego i svoje znanje, vrijeme i kontakte.
Continental Adventure – od agencije do zvijezde vodilje
Ono što je za sada poznato je da će tvrtka Continental Adventures ovom investicijom između ostalog graditi i turistički resort u Livnu, ali i ostali prateći sadržaj kao što je restoran. Sve na temeljima prelijepog krajolika, kao i divljih konja, i drugih atrakcija Livna koji privlače turiste iz cijelog svijeta. Gledajući dosadašnje rezultate tvrtke, ali i sredstva i ekipu koja se okupila, ne sumnjamo da ćemo svi biti ponosni!
Da bismo uopće mogli doći do toga da budemo još ponosniji na sve ono što planiraju realizirati, nažalost, ovaj put moramo pričati o jednoj drugoj, tužnoj i negativnoj, temi.
Sve je lijepo, dok politika ne umiješa prste
Kako to obično biva u BiH kad su politika i vlast u pitanju, stvari se rade stihijski, bez plana i programa, bez ikakve vizije. Posljednjih dana je u javnost došla informacija da je Vlada HBŽ raspisala natječaj za dodjelu koncesija za izgradnju vjetroelektrana na području grada Livna.
Nekoliko je izrazito problematičnih stvari u cijeloj priči:
-sve je rađeno u tajnosti zatvorenim natječajem za odabrane prijavitelje (javnost je slučajno doznala za to kada je sve već skoro gotovo)
-nije bilo nikakve javne rasprave o tome
-koncesije se daju za područja koja su izrazito bitna za turizam
-nije napravljena prethodna studija utjecaja na okoliš i utjecaja na životinje (s naglaskom na divlje konje)
Koncesije za izgradnju vjetroelektrana se daju za područja Kruga i Vagnja. Za cijelu priču turizma je izuzetno bitno upravo područje Kruga. Radi se o visoravni u podnožju planine Cincar koja se prostire na području općina Livno i Glamoč i na kojoj obitava preko 800 divljih konja.
Upravo ti divlji konji su najveće blago livanjskog turizma. Gotovo je nemoguće u cijelom svijetu naći toliko divljih konja na jednom mjestu koji žive slobodno, a to je ono što privlači turiste. Ti turisti kada dođu zbog konja u Livno, žele doživjeti i druge čari Livna. Degustirati livanjski sir i pole, zagaziti u hladnu Sturbu, promatrati šaroliki životinjski svijet samog polja.
Koncesije se izdaju pod sumnjivim okolnostima, samo za izabrane prijavitelje i bez jasne vizije
Postavljanjem velikih vjetro stupova prvo bi se narušio vizualni dio krajolika na području Kruga, a potom bi se sigurno narušilo to područje kao stanište životinja. Dakle sve ono što stvara čar za posjetitelje i što je glavni generator turizma u Livnu.
Nevjerojatno je da je ovako bitna i velika stvar dogovarana, planirana i provedena “ispod stola”.
Veliki problem cijele ove priče je što se nije razgovaralo s relevantnim dionicima ove problematike u gradu Livnu i u županiji, dakle ljudima koji su postavili turizam tamo gdje je sada.
Upravo zbog toga, “Zvono.ba” se obratillo Marinu Mamuzi, osnivaču i direktoru tvrtke Continental Adventures, i zamolili ga za komentar.
Koliki broj turista dolazi u Livno posljednjih godina i koji je trend rasta tog broja? Koliko ljudi je uključeno u turizam i koja vrijednost ostaje na području Livna od turista?
Prošle godine smo preko naše agencija imali više od 2000 posjetitelja. Usporedbe radi, prošle godine u ožujku smo imali 12 posjetitelja, ove godine smo prešli 100 posjetitelja. Govorimo o ožujku koji je jedan od najlošijih mjeseci, tako da s tim trendom rasta očekujemo i znatno veći broj turista u špici sezone, odnosno i ukupno u cijeloj godini.
Teško je reći o kojoj novčanoj vrijednosti se radi obzirom da ne postoji Turistička zajednica koja bi vodila statistike. No mogu reći da samo naša tvrtka ima 6 zaposlenih i bez ikakvih problema isplaćujemo plaće tijekom cijele godine.
Koliko je do sada sredstava (i rada) investirano u turizam u Livnu kroz sve programe koji se nude turistima? Kako će rezultati ovog natječaja za koncesije na Kruzima utjecati na privlačenje investitora u turizam?
Mi smo nedavno s našim investitorom i suvlasnikom Matom Rimcem, potpisali novi investicijski ugovor, ukupne vrijednosti 2 milijuna €. Ova vijest ga je kao investitora zgrozila jer zna da većinu uspjeha našeg poslovanja i općenito turizma u Livnu dugujemo upravo divljim konjima i prostranstvima Kruga.
Mate Rimac se ZGROZIO kada je čuo za natječaj za koncesije jer zna da turizam u Livnu dobrim dijelom ovisi o prostranstvu Kruga i divljim konjima
Koji je Vaš stav vezano za davanje koncesija u svrhu vjetroelektrana? Kako će to utjecati na turizam u budućnosti?
Želio bih iskazati jednu usporedbu poslovanja u turizmu i poslovanja nekog vjetroparka.
Prije svega idemo gledati korist od svake pojedine investicije. Broj zaposlenih je u vjetroparkovima svodi na 2-3 osobe, najviše, a mi planiramo u našoj tvrtki povećati broj zaposlenih sa sadašnjih 6 na preko 35 kroz iduće 2 godine, kada je i planiran završetak našeg resorta.
Osim nas, tu su još kolege iz drugih agencija koje zapošljavaju za sada samo uži krug svoje obitelji, ali sa razvojem cijele destinacije oni također imaju plan za otvaranje novih radnih mjesta.
Osim te direktne koristi, tu je i ona indirektna koju posjetitelji destinacije donose, poput povećanja prometa u svim trgovačkim, ugostiteljskim i smještajnim objektima u gradu. Tu svakako treba uzeti u obzir i suradnju s OPG-ovima i drugim malim proizvođačima od kojih kupujemo sve vrste domaćih proizvoda, te ih poslužujemo našim gostima na izletima, a uskoro i u našem restoranu. Za sva seoska domaćinstva to otvara jedan novi put plasmana domaćih proizvoda na tržište i kupovnu moć koja im prije nije bila dostupna.
Što mislite koji je trebao biti ispravan pristup rješavanju ovog problema?
Ispravan put bi bio napraviti studiju utjecaja na divlje konje, i kod ovakvih projekta i planiranja poštovati prirodno i kulturno nasljeđe.
Ne zaboravite i na vrijednost austrijskih košara i kuća na Krugama gdje je ustvari i nastao nas livanjski sir. Umjesto da se uloži u njihovu obnovu, pejzaž će se “okititi” velikim bijelim stupovima.
Možemo se zapitati što bi Austrougari napravili da su na našem mjestu. Njima dugujemo livanjski sir, jer oni su prepoznali potencijal ovog kraja, izmislili su i brendirali sir.
Koji su po vama koraci koji trebaju biti poduzeti da se sadašnja situacija riješi? Poništenje natječaja, zamrzavanje natječaja i održavanje javne rasprave ili nešto treće?
Cijela lokalna zajednica treba sudjelovati u raspravi i odlučivanju što je važnije, od čega će biti više koristi. Je li to daljnji razvoj i zapošljavanje u turizmu ili korist koja se ostvaruje kroz ove vjetroparkove.
Obzirom na sve veće iseljavanje, odnosno sve manji broj stanovnika, smatram da bi prioritet trebao biti zadržati stanovnike na ovom području. Prema gore navedenom, tu izravno doprinosi turizam jer potiče rast broja zaposlenih, ali i daje veće mogućnosti široj zajednici. Zamislite da svako naše domaćinstvo obnovi staru kamenu kuću, ili sagradi novu vikendicu, samo od toga može ostvariti značajne dodatne prihode kroz iznajmljivanje tokom cijele godine. Imamo šansu da mali iznajmljivači smještaja ostvare veći prihod od onih u Dalmaciji, baš zato što imamo cjelogodišnju turističku sezonu. A svi ti gosti koji dolaze i koji će dolaziti, kao glavni razlog posjete navode divlje konje.
Riskiramo našu posebnost i veliku šansu za razvoj i sve stavljamo na kocku. To je kao da ste otac nekog mladog nogometaša koji već s 18 godina zarađuje iznimno dobre novce igrajući nogomet, a i svi vide njegov veliki talent. I vi ga onda navodite da prekine svoju nogometnu karijeru jer ste mu osigurali posao u Elektru ili Šumariji, jer kao tamo mu je “sigurnija plaća” i “bolje mu je”. Apsurdno!
Gradonačelnik Čondrić nema stav o ovom problemu
Obzirom da se radi o temi bitnoj za cijeli grad i budućnost, odlučili smo kontaktirati i g. Darka Čondrića, gradonačelnika Livna. U javnosti su se pojavile informacije od navodnih zaposlenika Vlade HBŽ koji tvrde da je upravo g. Čondrić bio jedna od ključnih osoba koja je inzistirala na raspisivanju natječaja u ovom obliku.
Postavili smo mu pitanja:
Koji je Vaš stav o turizmu u Livnu i koji prioritet ima turizam u razvoju i viziji grada?
Jeste li razgovarali sa dionicima društva bitnima za ovo pitanje (turističke agencije, udruge za zaštitu okolišta,…)?
Je li istina da Vi inzistirali na raspisivanju ovakvog natječaja?
Koji je Vaš stav o investiciji od 2 milijuna eura koja je stigla u Livno za turizam?
Hoće li Grad Livno dati podršku ovoj investiciji i svim ostalim investicijama koje će doći?
U 10 dana, koliko je prošlo od slanja pitanja, od svih pitanja Grad Livno i gradonačelnik Čondrić su izabrali odgovoriti samo na jedno, da je za raspisivanje natječaja zaduženo resorno ministarstvo u Vladi HBŽ.
Na ostala pitanja NISMO DOBILI ODGOVOR.
Je li moguće da gradonačelnik Čondrić nema mišljenje i stav oko ovih pitanja? Ili ga ne smije iznijeti?
Provedbom ovog natječaja i postavljanjem vjetroparka na Krugama je izvjesno da će turizam u Livnu biti UNIŠTEN! Samim tim, investicija od 2 milijuna eura je dovedena u pitanje.
Je li moguće da lokalna i županijska vlast svjesno i namjerno sabotiraju ovu ogromnu investiciju u turizam? Kakva se poruka šalje ostalim potencijalnim investitorima?
Postavljanjem vjetroparka na Kruge, turizam u Livnu će biti uništen
Predsjednik Vlade FBiH Fadil Novalić je pri posjeti Livna izjavio da je vlast Federacije BiH ponosna na Matu Rimca, Zlatka Dalića i sve druge pojedince porijeklom iz ovih krajeva koji po svijetu šire dobar glas o Livnu i koji doprinose razvoju Livna.
Je li moguće da je vlastima FBiH u Sarajevu više stalo do Livna, nego ljudima koji žive u Livnu i čije obitelji žive u Livnu, a koji donose odluke u vlasti i koji kreiraju budućnost Livna?
Iz HBŽ su ljudi većinom otišli, a i rijetki koji su ostali razmišljaju o odlasku.
Poljoprivredna proizvodnja i OPG-ovi su skoro mrtvi, a kriminalnim i koruptivnim radnjama lokalne vlasti i ministarstvo poljoprivrede sa prošlim ministrima, a i sadašnjim ministrom Božom Perićem, ih pokušavaju dokrajčiti.
Odluke o gospodarskim i razvojnim projektima bitnim za zajednicu se većinom donose na temelju osobnih interesa pojedinaca i vlasti, a interesi ne poznaju stranke.
Kvalitetni ljudi su većinom otišli, a podobni ostali.
“Sve za vlast, vlast ni za što, zato samo muči i primaj plaću.“
Kakva nas budućnost čeka u Livnu i HBŽ?
Želimo vjerovati da će blještavi primjeri Marina i Mate osvijetliti sve nas kao društvo, ali i našu budućnost!
