U većini zemalja, ako se želi prijeći državna granica je potrebno predočiti negativni test na korona virus. Najbolje “pravi”, dakle PCR test: na primjer u Hrvatsku se putnici puštaju i s negativnim “brzim” testom, ali u roku od 10 dana je potrebno opet ići na testiranje. Da bi se izbjegla gnjavaža, zato je najbolje odmah na PCR-test, piše Deutsche Welle.
Realnost jest da Vas, osobito među državama Schengena i mada je obaveza, jedva tko i pita, imate li test dok je jasno kako cestama samo prolazite kroz tu zemlju: inače bi se neminovno stvorile beskrajne kolone na granicama.
Ali u Njemačkoj, ako se odlučite na “pravi” test su i cijene veoma različite: od sedamdesetak pa do znatno preko 100 eura. Za četveročlanu obitelj koja kreće na put – to je već mali kapital jer se opet mora testirati i prije povratka.
Izbor – koji to zapravo nije
Kad se tako odabere mjesto u Njemačkoj kamo će se ići na testiranje, zapravo je velika vjerojatnost kako će vaš uzorak biti obrađen u jednom od ovdašnjih 20 – od ukupno 47 laboratorija tvrtke Synlab. To je tvrtka koju je još 1998. osnovao liječnik laboratorijske medicine Bartolomäus “Bartl” Wimmer još pod nazivom “Synlab Udruga neovisnih laboratorijskih liječnika”.
Tvrtki je i prije ove pandemije išlo dobro jer nude čitav spektar laboratorijskih pretraga, kako za liječnike tako i za veterinare. Ali korona je tek ispala blagodat za tvrtke takve vrste: prošle godine je provela 11,6 milijuna PCR testova i samo to im je stvorilo 620 milijuna eura prometa od ukupno 2,6 milijardi prometa čitavog koncerna. Za nas nesretna 2020. je tom koncernu tako donijela porast prometa od čitavih 38%.
Ove godine računaju na novi porast od 17% jer neumorno šire ponudu, pogotovo kad je riječ o koroni. Već nude i testove kod kojih se uzorak ne uzima štapićem iz nosa ili ždrijela, nego se analizira tekućina s kojom je osoba isprala grlo – što je naravno mnogo ugodnije. Tu je i test za mališane: takozvana “testna lizalica” koja će sigurno naći mušterije kad na primjer treba testirati čitav dječji vrtić ili osnovnu školu.
Tko je tako nešto pokušao sa štapićima – znat će o čemu govorimo. Tete iz vrtića će spremno posvjedočiti kako se to možda može usporediti s testiranjem čopora divljih tigrova.
Milijarde – a stižu i dalje
Synlab iz Münchena je uvjerljivo najveći njemački laboratorij: sljedeći konkurent je Bioscientia iz Ingelheima koja ostvaruje promet od jedva 280 milijuna eura. Ali konkurencija vreba iz inozemstva: i Bioscientiju je “progutao” australski gigant u području laboratorijske pretrage Sonic Healthcare, a u Europi su trenutno najveći švicarski koncern Unilabs i francuski Eurofins Scientifics.
Francuzi, makar u Njemačkoj još imaju samo dva laboratorija, također imaju razloga biti zadovoljni koronom: samo u prvom kvartalu ove godine su ostvarili promet od 1,6 milijardi eura, plus od 41%.
A oni već jesu izlistani na burzi i vrijednost dionica Eurofins Scientific je trenutno negdje oko 15,8 milijardi eura.
To je put kojim je sad krenuo i njemački Synlab. Doduše prvog dana prometa dionicama im je donio “samo” četiri milijarde eura, znatno manje nego što su planirali. Razlog tome je i što su cijenom dionica od 18 eura počeli na donjoj granici predviđene vrijednosti, a i tako na burzi možda nisu točno znali, što je ta tvrtka doista – jer od 27,5 milijuna dionica je gotovo 7 milijuna ostalo neprodano.
Bez laboratorija se neće moći…
No u Synlabu su uvjereni kako će se to brzo pročuti. Samoj tvrtki od tog prihoda treba stići oko 400 milijuna eura s kojima želi podmiriti dugove i širiti se akvizicijom drugih laboratorija. “Za 2021. smo kod našeg organskog rasta već ostvarili izuzetno dobar početak i od siječnja već dogovorili devet akvizicija”, kaže direktor financija minhenskog laboratorija, Sami Badarani za prvi program njemačkog radija i televizije ARD.
Korona je naravno odlična za njihov posao, ali potencijala ima i bez nje: “Sve je više stanovnika naše planete i sve je starije. Obje te činjenice su dobre za nas”, kaže direktor uprave Mathieu Floreani.
I možda kao svojevrsna ironija životne sudbine: osnivač Synlaba, Bartl Wimmer se okušao i u politici. Prije par godina je bio kandidat stranke Zelenih na komunalnim izborima općine Berchtesgaden Land – i izgubio. Sad mora tražiti utjehu tog udarca sudbine u milijunima prometa njegovog Synlaba.
