Na današnji dan rođen Fra Mirko Ćosić koji je 1935.godine postao diplomirani profesor crtanja

PRO Oglas

Fra Mirko Ćosić rodio se na današnji dan 1903. godine u Buhovu, a odrastao u dvama istoimenim selima: u Buhovu pokraj Širokoga Brijega i u Buhovu nadomak Tomislavgrada. Godine 1913. pošao je u pučku školu u susjedno selo Rasno, a 1917. upisao se u Franjevačku klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu.

Nakon završenog studija bogoslovije u Mostaru, kao izuzetno nadaren slikar pohađao je Ecole des arts decoraitifs u Strasbourgu (Francuska) te Technisches Hochschule u Munchenu. Na likovnoj akademiji u Zagrebu studirao je crtanje u razdoblju od 1931. do 1935.godine, a diplomirao je u klasi profesora Vladimira Becića. Iz studentskih dana sačuvan je samo jedan Ćosićev rad: Studija za vilu iz 1932., urađena olovkom i pastelom, te fotografija portreta Muškarca s turbanom iz god 1934.

Kao diplomirani profesor crtanja vraća se u Široki Brijeg gdje u razdoblju (1935.- 1945.), radi kao profesor u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu. Gimnazija je tih godina bilježila uspone i profesorski je zbor popunjavala izvrsnim predavačima. Kad je Ćosić god. 1935. počeo predavati, od devetnaest nastavnika bilo je četrnaest franjevaca doktora znanosti ili teologije i petnaesti mjesni liječnik, doktor medicine.

Jedine dvije slike iz razdoblja otkako je diplomirao pa do početka Drugoga svjetskog rata su Biskup fra Anđeo Kraljević, portret iz 1935., i Blaženi Nikola Tavelić iz 1940. Obadvije su urađene uljem na platnu.

Nakon Ćosićeva profesorskog rada na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu i nedaća tijekom Drugoga svjetskog rata uslijedilo je vrijeme velike patnje i stradanja. Kad su partizani 7. veljače 1945. mučki poubijali franjevce na Širokom Brijegu izgubio je i redovničku subraću, i ustanovu u kojoj je radio, i slike, i atelijer. Svršetkom iste godine, kao slučajno preživjeli franjevac fra Mirko je pritvoren i od strane vojnog suda 29. Hercegovačke divizije osuđen, u Mostaru 26.veljače 1946.godine, na 10 godina zatvora sa prisilnim radom i 5 godina lišenja svih građanskih prava. Odležao ih je sedam i iz zatvora je pušten narušena zdravlja ali je ostao strpljiv i blag.

Kad je slikao prizore mučenja blaženih više je slikao svetačku zagledanost u nebo, strpljivost i trijumf mučeničke pobjede negoli stradanje i patnju. Na zamolbu nekih fratara da naslika mučeništvo širokobrijeških fratara, čije je prostrijeljene glave i napola spaljena trupla i sam vidio, odgovorio je da on za to – neka mu i Bog i fratri oproste – nema duševne snage u sebi.

Iz razdoblja Drugoga svjetskog rata sačuvala se samo jedna slika urađena uljem na platnu: Glavar Marko Bilarević, te crtež perom i tušem: Širokobriješki hrast. Oba su rada iz god. 1943. Može im se pridodati slika Stablo na osami za koju znamo po fotografiji.

Nakon konačnog povratka u širokobriješki samostan god. 1956. njegova mu je redovnička zajednica omogućila da u miru slika. Domalo je stigla i prva narudžba: oslikavanje dviju niša crkve u Gorici kod Gruda. Sugrađanin i budući akademski slikar-grafičar Mladen Galić pomogao mu je nabaviti nešto boja i papira, a Mirko Praljak, utjecajan državni službenik, u imenjaku fra Mirku našao je svog učitelja slikanja.

Po motivima Ćosićevi se radovi mogu podijeliti na krajolike, mrtve prirode, portrete i sakralne slike. Za života Ćosić nije izlagao. Prva samostalna izložba postavljena mu je u srpnju 1986. u sklopu Hodočašća mladeži u prostorijama Franjevačkog samostana Široki Brijeg.

Fra Mirko Ćosić umro je u Mostaru 17.srpnja 1967.godine, u 64-oj godini života.

OTPOR.Media

SLUČAJ "AMIR GROSS KABIRI"

POSLJEDNJE OBJAVLJENO