Treći štrajk upozorenja održat će se u petak, 19. ožujka 2021. godine, četvrti školski sat u obje smjene u svim osnovnim školama u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Razlozi za štrajk upozorenja su isti:

1.Odugovlačenje u pregovaranju i potpisivanju novog Kolektivnog ugovora,

2.Konačan dogovor o postotku povećanja osnovice plaća,

3.Sustavno zanemarivanje struke te kršenje prava iz radnog odnosa uposlenika u školama,

4.Loši uvjeti rada u školama,

5.Isplata razlike umanjenog dijela plaća iz svibnja i lipnja 2020.godine,

6.Ispravak netočno obračunatih kamata po isplaćenim tužbama i nastavak isplata,

7.Neuvažavanje zahtjeva Sindikata i miješanje u rad Sindikata,

8.Zaštita učitelja u eventualnim istražnim radnjama koje nisu prouzrokovane njihovom voljom u skladu s ovlastima nadležnih ministarstava.

Zbog ignoriranja zahtjeva Sindikata osnovnog školstva i odbijanja sastanka predstavnika Vlade i Sindikata po gore navedenim razlozima, koji ovakvim činom pokazuju nepoštovanje prema svim odgajateljima, učiteljima, nastavnicima i svim zaposlenicima u obrazovanju, moramo na ovakav način pokazati da postojimo i ukazati na probleme koji se stavljaju pod tepih. Ovo je samo pokazatelj odnosa vlasti prema prosvjetarima u ŽZH.

Žalosna je činjenica da se sva komunikacija s Vladom svela na sastanke s ministricom obrazovanja, koja tek po slanju ponovljenih zahtjeva i najavom štrajka upozorenja prima predstavnike Sindikata. Nemoćna da sama riješi nagomilane probleme ukratko sasluša i prenese nezadovoljstvo lošim stanjem u obrazovanju na sjednicama Vlade.
Da je prosvjeta laka meta za gađanje, osim medijskih izjava premijera, uvjerili smo se iz javnog nastupa ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo ŽZH. U svojoj izjavi nekoliko učiteljica je proglašeno sukrivcima za naglo povećanje broja zaraženih u ŽZH, zbog proslave Dana žena. „Ovaj primjer najbolje govori koliko su ljudi neodgovorni, posebno prosvjetni radnici koji bi trebali biti primjer odgovornog ponašanja u svojoj sredini“.

Jesu li navedene učiteljice, koje ne rade, možda krive što je po brojkama i dalje veći broj zaraženih muškaraca od žena? Jesu li učiteljice donijele zaraze i u određena ministarstva, i ostale ustanove u kojima se pojavljivala zaraza?

Nekoliko je učiteljica zaraženo, a ta zaraza mogla se dogoditi u učionici. Virus je prisutan na svim mjestima, pa i u školi. Svakodnevno smo izloženi mogućnosti zaraze, držimo se propisanih mjera u školama i nosimo maske. Laboratorijskim nalazom mnogi zaposlenici su otkrili da posjeduju antitijela, a da nisu imali nikakve simptome zaraze. Kako je to moguće? Poseban problem za pojavu zaraze je razredna nastava, koja ne može funkcionirati na udaljenosti, bez stalnog nadzora nad radom učenika. Nedavno smo u školama učenicima čitali obavijesti te slali roditeljima poruke da ne šalju djecu u škole ukoliko je netko u obitelji pozitivan. Jesu li tada učiteljice bile izložene mogućnosti da se zaraze, iako nose maske?

Ispad nekoliko učiteljica iz sustava obrazovanja je nadomjestiv. U školama radi veliki broj učiteljica istog predmeta, koje su u različitim smjenama ili različitim školama. Samo dobrim upravljanjem i koordinacijom između škola moguće je odmah nadomjestiti zaražene učiteljice.

Na nastavu na daljinu, koju smo održavali prošle godine. bili smo prisiljeni. Odgovorili smo na taj izazov najbolje što smo znali i umjeli. Nagrađeni smo umanjenjem plaća, jedini u BiH prosvjetari u ŽZH! Takozvana nastava na daljinu roditeljima, učenicima i nama prosvjetarima je pokazala da bez žive riječi, fizičkog kontakta s učenicima nema učinka. Da bi nastava bila na daljinu moraju postojati uvjeti u školama, učionicama i u roditeljskim domovima. Ono je bila nastava putem Viber i WhatsApp grupa. Odajemo duboku zahvalnost na strpljenju i pomoći roditeljima, posebno onima koji su imali više „školaraca“, koji su kao i mi morali nabavljati sredstva da bi mogli pratiti takvu „nastavu“. Nakon povratka u škole uvidjeli smo da je rezultat takve nastave bio loš. Nije bilo dovoljno usvajanja znanja niti mogućnosti primjene naučenog na daljinu. Sve smo to morali ponoviti u školama, da bi mogli nadograditi nova znanja. Nismo prigovarali, šutjeli smo i radili, da to nadoknadimo.

Je li javnosti poznato da učenici, učitelji i ostali zaposlenici svakodnevno kupuju maske da bi se zaštitili. U većini škola učenici su dobili maske čija je kvaliteta bila upitna. Nakon toga dobili su još jednu ili nijednu masku. Iako smo svakodnevno izloženi zarazi, svoj posao obavljamo na najbolji mogući način, odgovorno, predano, posvećeno svome pozivu. Sretni smo da možemo održati fizički kontakt s učenicima i poučavati ih.

Napasti na ovakav način prozvane učiteljice, osim kojih se zarazilo velik broj drugih žena, znači napasti svakoga djelatnika u prosvjeti.

Šutnja vladajućih na naše zahtjeve, a zatim ovakav „ubod“ pokazuje odnos društva prema prosvjeti. Da bi nešto moglo funkcionirati potrebno je da svi dijelovi budu ispravni. I ovaj put jedini neispravan dio u našem društvu je prosvjeta!

Nezavisni sindikat uposlenih u osnovnim školama u ŽZH