Novi svemirski teleskop James Webb danas je dovršio otvaranje golemog štita. Štit od sunca u obliku romba veličine je teniskog terena, a teleskopu će omogućiti osjetljivost koja je potrebna kako bi mogao detektirati signale koji dolaze iz najudaljenijih objekata u svemiru.
Sad slijedi raspakiranje zrcala teleskopa. Promjer njegovog zrcala, koje se sastoji od 18 šesterokutnih dijelova presvučenih zlatom, iznosi 6.5 metara, dok je promjer Hubbleovog dva metra. Golemo zrcalo složeno je nalik na origami kako bi stalo u letjelicu.
O kakvom se teleskopu radi?
Ovaj teleskop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tijekom šezdesetih, oko sto puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu.
Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.
Projekt težak 11 milijardi
Projekt je težak 11 milijardi dolara iako je prema početnim projekcijama trebao stajati jednu. Doduše, u takve projekcije od početka je malo tko vjerovao. Na ideji o ovom teleskopu znanstvenici i inženjeri počeli su raditi već godinu dana prije lansiranja njegovog prethodnika, Hubblea 1989.
Opremljen je brojnim sofisticiranim instrumentima, među kojima i uređajem za hlađenje kojim će se temperatura detektora infracrvene svjetlosti (MIRI) spuštati na samo 7 Kelvina, odnosno 7 Celzijevih stupnjeva iznad apsolutne nule.
Snimanje u infracrvenom dijelu spektra, koji Hubble nije mogao registrirati, omogućit će mu da zabilježi zrake koje bi inače bile blokirane svemirskom prašinom te zrake iz udaljenih dijelova svemira koje su njegovim širenjem razvučene tako da su iz vidljivog svjetla pretvorene u infracrveno.
Također će moći proučavati prašinu koja obavija područja stvaranja zvijezda, kao i plin između zvijezda, koji se ne može vidjeti na kraćim valnim duljinama. Nadalje, moći će snimati spektre astronomskih objekata, što znači da će njihovu svjetlost moći rastavljati na komponente kako bi odredio od kojih su materijala napravljeni.
Zašto se Webb postavlja u svemir?
Zemljina atmosfera ometa većinu zemaljskih astronomskih studija, osobito u infracrvenom dijelu spektra. Stoga se teleskopi postavljaju u svemir. Svemirski teleskopi, kao što je ESA-in Herschel, koji je radio između 2009. i 2013., već su istraživali svemir u infracrvenom svjetlu. No Webbovo ogromno zrcalo i skup osjetljivih instrumenata podrazumijevaju da će njegova otkrića nadmašiti sva prijašnja u tom dijelu spektra.
“To će promijeniti puno onoga što znamo o mnogim područjima astronomije”, rekla je za Nature Jeyhan Kartaltepe, astronomkinja s Tehnološkog instituta Rochester u New Yorku.
