Novo istraživanje pokazalo je da cerebelum, odnosno mali mozak, ima funkciju za koju se ranije nije znalo.
Do novog otkrića bilo je poznato da mali mozak ima važnu ulogu u kontroli pokreta. Također se znalo da u nekoj mjeri može biti uključen u neke kognitivne funkcije, kao što su pažnja i jezik, te u reguliranje odgovora na strah i zadovoljstvo.
Međutim, nova studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), pokazala je da mali mozak ima važnu ulogu u pamćenju emocionalnih podražaja, kako pozitivnih tako i negativnih.
Snažna emocionalna iskustva bila su važna u našoj evolucijskoj povijesti, a važna su i danas. Zahvaljujući njima pamtimo i prepoznajemo situacije u kojima smo bili izloženi opasnostima, kao i situacije u kojima smo na neki način prosperirali. No pamćenje traumatičnih iskustava također može imati negativne posljedice za psihu.
“Poboljšano pamćenje emocionalnih podražaja ključno je za preživljavanje, ali također može pridonijeti razvoju i održavanju poremećaja povezanih sa strahom u slučaju izrazito odbojnih iskustava”, pišu autori u sažetku studije.
Snimanje mozga za vrijeme ugodnih i neugodnih doživljaja
S pamćenjem emocija ponajviše se povezuju dijelovi mozga koji se nazivaju amigdala i hipokampus. No, budući da je mali mozak već ranije povezan s iskustvima straha, znanstvenici su u novoj studiji pokušali istražiti ima li i on ulogu u bilježenju emocionalnih sjećanja.
U uvodu autori ističu da se emocionalne informacije bolje pamte od neutralnih. Kako bi otkrili ima li mali mozak neku ulogu u pamćenju emocija, kao što ima u bilježenju straha i zadovoljstva, znanstvenici su snimali mozgove 1418 zdravih sudionika funkcionalnom magnetskom rezonancom (fMRI) dok su ih izlagali slikama koje su poticale različite emocionalne doživljaje – 24 s pozitivnim poticajem, 24 s negativnim i 24 s neutralnim.
Pozitivne slike uključivale su erotske prizore, sportske događaje i neke životinje. Negativne slike prikazivale su tjelesne ozljede, zmije i scene napada. Neutralne slike prikazivale su neutralna lica, kućanske predmete i zgrade.
Snimke mozga napravljene fMRI-em pokazale su da su sudionici puno bolje pamtili pozitivne i negativne slike od neutralnih te da je poboljšana sposobnost pohranjivanja takvih doživljaja bila povezana s trenucima u kojima je zabilježena povećana aktivnost malog mozga.
Štoviše, znanstvenici su uočili da je tijekom izlaganja sudionika emocionalnim doživljajima razina komunikacije između malog i velikog mozga također bila povećana. Mali je mozak primao informacije iz prednjeg cingularnog korteksa (područje ključno za opažanje i procjenu osjećaja), a također ih je prosljeđivao amigdali i hipokampusu.
“Ovi rezultati pokazuju da je mali mozak sastavni dio mreže koja je odgovorna za poboljšano pohranjivanje emocionalnih informacija”, rekao je jedan od autora studije, neuroznanstvenik Dominique de Quervain sa Sveučilišta u Baselu u Švicarskoj.
Novo otkriće moglo bi pomoći u liječenju psihičkih problema
Novo otkriće trebalo bi pomoći u rješavanju problema koji nastaju kada sjećanja nisu ispravno pohranjena ili kada su previše snažno utisnuta u umove.
Kada se previše lako prisjećamo bolnih ili strašnih doživljaja, kao što su primjerice ratna iskustva, to može dovesti do problema s mentalnim zdravljem. Emocionalno pamćenje, umjesto da djeluje korisno, može imati negativan učinak svojstven za osobe s PTSP-om.
“Ovi nalazi proširuju znanje o ulozi malog mozga u složenim kognitivnim i emocionalnim procesima i mogu biti relevantni za razumijevanje psihijatrijskih poremećaja s nenormalnim emocionalnim sklopovima, kao što su posttraumatski stresni poremećaj ili poremećaji iz autističnog spektra”, ističu autori.
