Nije novost da se kuće već dugi niz godina diljem svijeta, pa tako i u Švedskoj grade od drva. Međutim, Švedska je zemlja koja ide korak dalje te sve više gradi i ostale objekte od tog obnovljivog materijala, a trenutno u Stockholmu traje realizacija jednog od najvećih drvenih stambenih kompleksa na svijetu – Cederhusen. Drvo kao građevinski materijal ima niz pogodnosti, a u urbanom okruženju može uvelike utjecati na smanje emisije ugljičnog dioksida, čime se dugoročno povećava kvaliteta života. Zanimljivo je kako danas, usporedno s razvojem tehnologije, postoji jednaka opasnost od požara drvenih objekata u usporedbi s onima koji su izgrađeni od nekih drugih materijala.
Švedska je jedna od najodrživijih zemalja na svijetu koja raznim projektima nastoji što više smanjiti emisiju ugljičnog dioksida, a pritom dugoročno povećati kvalitetu života. Tako, primjerice, plan Stockholmske vizije za 2030. godinu uključuje skup stambenih prostora, ureda, ustanova i projekata javnog prostora koji su zamišljeni kao modeli za što bolji život uz veliku stopu održivosti.
U sklopu cjelokupnog plana ipak se posebno ističe jedan projekt, naime, riječ je o jednom od najvećih drvenih stambenih kompleksa na svijetu, prenosi portal greenhr. Štoviše, tzv. Cederhusen najnoviji je primjer rastuće prakse gradnje pomoću križno lameliranog drva (CLT), što ujedno upućuje na činjenicu koliko je tehnologija do danas napredovala. U ovom projektu beton je neophodan za temelje, međutim, nakon toga sve se gradi od drva, i to sve do najvišeg trinaestog kata. Prvi drveni blok već je dovršen te bi se uskoro trebalo započeti s gradnjom drugog.
Smanjenje emisije ugljičnog dioksida
Mathias Fridholm, direktor Svenskt Trä, industrijske organizacije koja promiče drvene proizvode i gradnju pomoću drva, navodi da se radi o tehnologiji koja je visoko funkcionalna te se može učinkovito koristiti, odnosno predstavlja put prema smanjenju emisije ugljičnog dioksida. Također, smatra da nije u pitanju samo klima, već da je cijeli građevinski sektor potrebno modernizirati, a drvo je zbog više razloga pogodan materijal za gradnju raznih objekata u velikim gradovima.
Naime, sve je drvene elemente moguće preraditi u tvornicama umjesto na gradilištu, a montaža drvenih segmenata uvelike bi ubrzala proces gradnje te bi smanjila gradske gužve zbog prometa kamiona na gradilištu, kao i zatvaranje cesta. S obzirom na to da je drvo puno lakše od betona, dodaje Fridholm, postojeće drvene zgrade mogu se proširivati ako postoji potreba za tim.
Drvo se sve više koristi za gradnju
Drvo čini otprilike 20 posto novih zgrada u Švedskoj, ali ta je brojka neprestano u porastu. To se dijelom događa upravo zbog ekološki osviještenih tvrtki kao što je Folkhem, koja je 2012. godine odlučila za gradnju koristiti isključivo drvo, prenosi portal greenhr.
– Ovaj će projekt biti jako važan jer se radi o dva bloka u unutrašnjosti Stockholma gdje možete kupiti stan od drva, smatra Anna Ervast Oberg, voditeljica projekta u Folkhemu te naglašava da se radi o izuzetnim tehnološkim i građevinskim dostignućima koja podrazumijevaju kraće vrijeme izgradnje i manje prijevoza, a nakon igradnje sama zgrada može se dodatno optimizirati.
Popis pogodnosti gradnje pomoću križno lameliranog drva je dugačak. Naime, radi se o materijalu koji je izuzetno jak, a istovremeno lagan i prozračan, što znači da zadržava toplinu te mu nisu potrebni plastični slojevi za upravljanje vlagom, kao što je to slučaj s betonom. S druge strane, betonu je također potreban pijesak, a riječ je o ograničenom resursu koji sve više zahtijeva štetne postupke poput natapanja morskog dna, dok se šume mogu ponovno zasaditi. Jedna od značajnijih pogodnosti drvene urbane gradnje je, kao što je već rečeno, značajno smanjenje emisije ugljičnog dioksida u gradovima.
Opasnost od požara
Međutim, prije 1995. godine ovakve stvari nisu bile dopuštene u Švedskoj, što je rezultat pravila uspostavljenih nakon što su požari poharali prvenstveno drvene gradove diljem Europe. No, tehnologija se od tada stalno razvija, čak do te mjere da danas, tvrde neki stručnjaci, postoji jednaka opasnost od požara drvenih objekata u usporedbi s onima koji su izgrađeni od nekih drugih materijala.
U skladu s tim, građevinski propisi sada se temelje na funkcijama, a ne na materijalima, što zapravo znači da sve dok se može dokazati da zgrada izdržava kritične prijetnje, poput vatre, nije važno od čega se sastoji. Što se tiče pak visine drvene gradnje, nebo je teoretski granica, kažu predstavnici Folkhema. No, s obzirom na to da je drvo lagano, onda je u slučajevima veće visine drvenog objekta potrebno osigurati i dodatnu stabilizaciju.
Švedska zemlja šume
Trenutni rekord drži 18-katna drvena zgrada u Brumunddalu u Norveškoj, a za usporedbu ta je zgrada malo niža od Kipa slobode. Naravno, takav način održive gradnje posebno dobro funkcionira u područjima koja imaju velike šumske površine. Primjerice, čak sedamdeset posto Švedske čine šume, što je dvostruko više nego prije pedeset godina. To zapravo znači da se utrošeni materijal za gradnju drvenih objekata vrlo lako može nadoknaditi.
Izgradnja obiteljskih kuća od drva nije ništa novo, a većina kuća u Švedskoj je upravo drvena, kao što je to slučaj i u drugim dijelovima svijeta. Međutim, u Švedskoj se sve više potiče izgradnja većih poslovnih i stambenih zgrada te infrastrukture poput mostova, koristeći upravo drvo kao glavni materijal umjesto betona ili čelika. No, iako je upotreba drva u porastu, beton i čelik ipak i dalje dominiraju u građevinskoj industriji diljem svijeta.
