Iz Vlade RS-a najavljuju da će uskoro urediti pravilnike i uredbe da bi stimulirali one koji novac polože na bankovne račune ili u slamarice – da ulažu u “moderne oblike investiranja”.
Depoziti građana u bankama veći su od 14 milijardi maraka. Iz godine u godinu rastu, dok istovremeno zainteresiranost za kupovinu papira od vrijednosti nije velika.
Ekonomisti smatraju da su različiti razlozi zašto je to tako. Izgubljeno povjerenje krajem devedesetih u vrijeme privatizacije teško je povratiti.
“Povjerenje koje su građani dali u tom periodu nije nagrađeno u vidu dividende, u vidu nekog kapitalnog rasta”, ističe ekonomista Saša Stevanović.
Iz Vlade najavljuju da će, uredbama, uskoro pokušati da potaknu stanovništvo da kupuje obveznice i akcije, izvještava RTRS.
“Da netko uzme obveznicu u Republici Srpskoj, bila bi mu kamata 100 ili 200 posto veća nego što su depoziti”, istakao je premijer RS Radovan Višković.
Ekonomisti predlažu pojeftinjenje administrativnih troškova i smanjenje određenih procedura u trgovanju papirima od vrijednosti.
“Taj mali administrativni trošak podrazumijeva ukoliko se odlučite da prodate HOV to mora da bude jeftino, samo tako ćete stimulirati građane da dio svog novca daju u obveznice”, dodao je Stevanović.
Nitko ne očekuje da će uredbe iz oblasti papira od vrijednosti preko noći promijeniti svijest građana, ali bi trebalo da znači korak naprijed. Svi su suglasni da je, ipak, najznačajnije osigurati da stanovništvo od mjesečne zarade može izdvojiti dio novca za papire od vrijednosti.
Inače, zanimljivo je da ova inicijativa dolazi nakon što RS nije uspjela prodati 25 milijuna KM državnih obveznica početkom ovog mjeseca.
Kako piše BiznisInfo.ba, RS očigledno ulazi u financijske probleme, što se vidi nakon što u dva dana početkom svibnja nije uspjela prodati obveznice u relativno malom iznosu od 25 milijuna KM.
Ovo je vid zaduženja kod komercijalnih banaka i drugih financijskih institucija, a upravo ovaj instrument RS je posljednjih godina koristila kako bi očuvala priliv novca u entitetski budžet.
Ovog puta ponuđene su obveznice s rokom dospijeća od pet godina u iznosu od 25 milijuna KM, ali su pristigle ponude u iznosu od samo 21 milijun KM. Aukcija je produžena i na drugi dan, ali bez uspjeha. Na kraju su prihvaćene ponude u iznosu od nešto manjem od 21 milijun KM, po visokoj kamatnoj stopi od 5,8 posto.
Ovaj neuspjeh pokazuje da bi se RS mogla naći u velikim problemima, jer ove godine mora vratiti stotine milijuna KM za ranija zaduženja. Pitanje je kako će prikupiti taj novac, paralelno s onim koji je potreban za normalno funkcioniranje budžeta.
Ostaje da se vidi da li RS planira najnovijom inicijativom iskoristiti novac građana za kupovinu obveznica, odnosno za punjenjem entitetskog budžeta, u nedostatku interesa banaka i drugih ulagača.
OTPOR.Media
