SAD i Iran opasno su blizu otvorenog sukoba na Bliskom istoku

PRO Oglas

Rat između Izraela i Hamasa već se prelio na širi Bliski istok, a mogućnost sukoba regionalnih i svjetskih sila postaje sve izglednija.

U cijeloj bliskoistočnoj regiji borbe su uglavnom bile ograničene na osvetničke napade između milicija koje podupire Iran s jedne strane i SAD-a, Izraela i njihovih saveznika s druge strane. No, izravna intervencija i Irana i SAD-a posljednjih tjedana pojačala je strahovanja da bi posredni sukob između ove dvije zemlje mogao prerasti u izravni, piše CNN.

Dosad su SAD i Iran izbjegavali izravno međusobno suočavanje. SAD je napao skupine koje podržava Iran u Jemenu, Siriji i Iraku, dok su skupine povezane s Iranom ciljale američko osoblje u Iraku i Siriji. Teheran je također udario na, kako je rekao, antiiranske skupine u Iraku, Siriji i Pakistanu. Pakistan je odgovorio uzvratnim udarima.

Islamska Republika, koja se dugo protivila prisutnosti američkih snaga u onome što smatra svojim dvorištem, provela je posljednjih nekoliko desetljeća u izgradnji mreže islamističkih, protuzapadnih i protuizraelskih milicija koje obučava, financira i naoružava. Te su skupine u posljednje vrijeme postale ratobornije, posebice jemenski Huti, koji su prekinuli vitalni međunarodni plovni put, uzrokujući kaos u globalnoj trgovini i potaknuvši zapadne države na intervenciju. Iran je izgradio odnose s Hamasom i pomogao mu financirati rat koji je pokrenuo protiv Izraela 7. listopada.

Nakon što se godinama pokušavao odmaknuti od Bliskog istoka, SAD se našao ponovo uvučen u regiju. Već prije rata u ovoj regiji bilo je više od 30.000 američkih vojnika.

Otkad je rat počeo, međutim, Washington je značajno ojačao svoju vojnu poziciju u regiji, premjestivši otprilike 1200 američkih vojnika, zajedno s tisućama na ratnim brodovima i ekspedicijsku jedinicu marinaca od otprilike 2000 ljudi. A na nekim mjestima, uključujući Irak i Siriju, američka vojna prisutnost preklapa se s onom Irana i njegovih saveznika.

Dok napetosti diljem regije rastu, evo gdje su prisutni Iran ili njegovi saveznici, gdje su stacionirane američke snage i gdje su obje strane provodile vojne operacije od početka rata Izraela i Hamasa.

U Libanonu djeluje najmoćnija paravojna snaga na Bliskom istoku, Hezbolah, koji podržava Iran, jedan od najučinkovitijih regionalnih saveznika Islamske Republike. Ova grupa ima glavnu bazu na izraelsko-libanonskoj granici i razmjenjuje vatru s Izraelom od početka rata u Gazi. Pokret je blizak Hamasu.

Točna snaga arsenala šijitske islamističke skupine je nepoznata, ali stručnjaci procjenjuju da ima između 150.000 i 200.000 projektila, kao i rakete i minobacače. Stotine tih projektila vrlo su precizne i razorne, prema Institutu za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu.

Vođa Hezbolaha Sayyed Hassan Nasrallah tvrdi da njegova organizacija ima 100.000 boraca, uključujući aktivne vojnike i rezerviste. Vjeruje se da je Iran Hezbolahov glavni dobavljač oružja.

Teheran ima značajan utjecaj na nekoliko šijitskih milicija blisko povezanih s Korpusom čuvara iranske islamske revolucije (IRGC). Među njima su Kataib Hezbolah, Harakat al-Nujaba i Kata’ib Sayyid al-Shuhada.

Stručnjaci kažu da su neke od skupina, poput Kataib Hezbolaha, više lojalne vlastima u Teheranu nego vladi u Bagdadu. Američki Ured direktora nacionalne obavještajne službe vjeruje da ima do 10.000 članova. Irak je također sjedište organizacije Badr, koju je osnovao IRGC, kao i Asaib Ahl Al-Haq.

Skupine koje podupire Iran izvele su desetke napada na američke snage u Iraku od početka rata u Gazi, na što je SAD uzvratio zračnim udarima. Tijekom vikenda američko osoblje je ozlijeđeno u napadu balističkim projektilima na zračnu bazu Al-Asad u Iraku. Čini se da je to drugi put da su balističke rakete korištene za napad na američke i koalicijske snaga u zemlji od 7. listopada.

Do 2008. godine, na vrhuncu rata u Iraku, SAD je imao do 160.000 vojnika u zemlji. Danas je oko 2500 vojnika raspoređeno u nekoliko baza, uključujući Erbil AB, Al-Asad AB i bazu JOC-I (Union III) u Bagdadu.

Oprezan da njegova zemlja ne postane poprište regionalnom rata, irački premijer je u siječnju rekao da Bagdad traži izlazak iz koalicije koju predvodi SAD. SAD je naglasio da je američka vojska prisutna u zemlji na poziv iračke vlade.

Iran je izravno prisutan u Siriji, gdje su njegove snage Quds, elitna postrojba IRGC-a koja upravlja prekomorskim operacijama, raspoređene nakon pobune 2011. godine kako bi poduprle režim sirijskog predsjednika Bašara al-Assada. Iransko osoblje uključuje vojne savjetnike, ali i borce na prvim linijama za Assada, zajedno s milicijama koje je podupirao Iran.

Sirija je također domaćin brigadama Zainabiyoun i Fatemiyoun, šijitskim milicijama povezanim s IRGC-om, za koje se vjeruje da regrutiraju afganistanske i pakistanske borce.

SAD ima 800 vojnika u Siriji u sklopu misije protiv ISIS-a. Većina američkih snaga stacionirana je u onome što vojni dužnosnici nazivaju “sigurnosnim područjem istočne Sirije”, gdje SAD podržava proturežimske Sirijske demokratske snage (SDF) na sjeveroistoku zemlje. Na jugoistoku Sirije postoji također određena prisutnost američkih trupa, jer SAD podržava Sirijsku slobodnu vojsku, koja se također suprotstavlja sirijskom režimu. Sirijski režim smatra SAD agresorom.

Američke trupe u Siriji posljednjih su tjedana sve više izložene napadima skupina koje podržava Iran, na što je SAD odgovorio zračnim napadima.

U središtu današnjeg posrednog sukoba između Irana i SAD-a su jemenski pobunjenici Huti, koji pojačavaju svoje napade na brodove u Crvenom moru, pod obrazloženjem da se osvećuju Izraelu za rat u Gazi.

Ova skupina trenutno kontrolira sjeverni Jemen i bila je uključena u gotovo osam godina borbi s koalicijom koju podupiru SAD i Saudijska Arabija, prije nego što su borbe prošle godine prekinute.

Naoružanje Huta uglavnom čine iranske komponente prokrijumčarene u Jemen u dijelovima. No, skupina je kasnije napravila progresivne modifikacije koje su doprinijele velikim ukupnim poboljšanjima, rekao je ranije za CNN dužnosnik blizak američkoj obavještajnoj službi.

Američka vojska drži ratne brodove u Crvenom moru, u blizini jemenske obale, odakle napada Hute. U prosincu je SAD okupio koaliciju od više od 20 zemalja kako bi zaštitio komercijalni pomorski promet od napada Huta u Crvenom moru.

U Gazi vlast drži militantna skupina Hamas, za koju Izrael vjeruje da je prije rata imala oko 30.000 boraca. Ova islamistička organizacija osnovana je 1987. godine, a 7. listopada pokrenula je napad na Izrael u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi i uzeta 253 taoca, prema izraelskim vlastima.

Iran je posljednjih godina izgradio bliske veze s Hamasom; za razliku od svih drugih saveznika Teherana u regiji, Hamas je sunitska muslimanska organizacija, a ne šijitska.

Nema dokaza da je Iran unaprijed znao za napade 7. listopada i ne vjeruje se da Iran ima toliki utjecaj na Hamas kao na svoje druge saveznike u regiji. Ali SAD vjeruje da je Iran kroz povijest osiguravao do 100 milijuna dolara godišnje za palestinske militantne skupine, među kojima su Hamas i Palestinski islamski džihad (PIJ), još jedna militantna skupina sa sjedištem u Gazi.

S druge strane granice, Izrael je najveći primatelj američke vojne pomoći, a Washington je od osnutka židovske države 1948. pridonio s više od 130 milijardi dolara pomoći.

Iako se rat između Izraela i Hamasa još nije proširio na arapske zaljevske države, neke od tih nacija osjećaju se ranjivima jer su prije bile na meti skupina povezanih s Iranom. Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate Huti su napali 2019. odnosno 2022. godine.

Zaljevske saveznice ugostile su neke od najvećih američkih vojnih kontingenata. SAD ima oko 13.500 vojnika u Kuvajtu, što je najveća američka vojna prisutnost u regiji. Samo Njemačka, Japan i Južna Koreja imaju više američkih snaga od Kuvajta.

Druga najveća vojna prisutnost SAD-a u regiji je u Kataru, gdje se nalazi oko 10.000 američkih vojnika. Smješteni su u zračnoj bazi Al-Udeid, najvećoj američkoj vojnoj bazi na Bliskom istoku, u kojoj se također nalazi i Izdvojeni stožer američkog središnjeg zapovjedništva i Središte kombiniranih zračnih operacija. SAD je ovog mjeseca potiho postigao sporazum kojim se produljuje vojna prisutnost u spomenutoj bazi za još 10 godina.

Katar održava odnose s Hamasom, čiji se politički ured nalazi u glavnom gradu Dohi od 2012. godine.

Više od 2700 američkih vojnika stacionirano je u zračnoj bazi Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji, dok UAE ugošćuje 3500 američkih vojnika u zračnoj bazi Al Dhafra.

Ostala središta američke vojne prisutnosti uključuju Bahrein, koji je sjedište Središnjeg zapovjedništva američkih mornaričkih snaga i Pete mornaričke flote, te Jordan, u kojem se nalazi oko 3000 američkih vojnika. Turska ugošćuje 1465 američkih vojnika u zračnoj bazi Incirlik.

Index.hr

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

SLUČAJ "AMIR GROSS KABIRI"

POSLJEDNJE OBJAVLJENO