Građani BiH gotovo tri mjeseca ne mogu osigurati ugalj za ogrjev, jer su svi rudnici blokirani zbog ogromne narudžbe iz Srbije koja je unaprijed kupila sve što se iskopa, zbog čega nitko ne zna kada će doći na red i hoće li biti uglja za predstojeću zimu, piše Capital.ba.
Kupovina ogrjeva koja obično počinje čim se zima završi, odnosno u travnju i svibnju, a najkasnije u lipnju, kada su cijene uglja najpovoljnije, ove godine otegla se do kraja srpnja zbog odluke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je pomrsio račune građanima i koji sada panično traže načina da osiguraju toplu zimu u svojim domovima.
Kako saznaje portal CAPITAL, iz Rudnika “Kreka” iz Banovića punih 20 dana nijedan kamion, osim onih iz Srbije, ne može stati u red za utovar.
“Više od 20 dana nismo prodali ništa građanima i ne zna se kada će početi. Najmanje 150 kamiona čeka na utovar mjesec i dva mjeseca i ne možemo doći na red. Srbija ima veliku narudžbu, mi smo čuli da se radi o dva milijuna tona, ali to ne znam da li je točno, te da prave zalihe zbog krize sa energentima. Njihovi kamioni dolaze, dovoze japiju za rudnik (drvene oblice) i odvoze ugalj tamo. To traje već dva mjeseca. Građani zovu i traže, ali mi nemamo odgovore i ne znamo kada će doći na red. Čak ni radnici rudnika koji su ugalj uzeli umjesto regresa ne mogu da ga dobiju”, ispričao je jedan vozač.
On je objasnio da je cijena jedne tone uglja trenutno 128 maraka u rudniku, a da oni sa prijevozom prodaju i do 200 maraka. Prošle godine cijena tone uglja za građane bila je sa dostavom do 135 KM.
PREBACUJU SE SA PELETA I PLINA NA UGALJ
Nažalost, izjavu direktora ovog rudnika o tome kolika je narudžba Srbije i da li će građani ipak doći na red kako bi kupili ogrjev za zimu, novinari Capitala nisu uspjeli dobiti iako su čekali dva dana.
Da je gužva i da građani čekaju zbog narudžbe iz Srbije potvrdio je i tehnički direktor Rudnika “Breza” iz ovog grada Alija Salkić. On je potvrdio i da je ugalj poskupio i to za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, te da ga naplaćuju sada i do 220 maraka po toni.
Osim toga, kaže on, veliki broj građana mijenja svoj način grijanja i sa peleta i plina se prebacuje na ugalj, što prijeti preopterećenju elektro-energetske mreže u zimskom periodu. Salkić kaže da građani čekaju u redu za kupovinu uglja i da nije siguran do kada će to trajati.
“Potražnja za ugljem u BiH se povećala za najmanje četiri puta ove godine zbog panike oko nabavke energenata. U Srbiji izgleda postoji problem da se nabavi ugalj. Oni su naši kupci od ranije, ali sada kupuju mnogo više nego prije. Imamo dobru suradnju, ali ne možemo isporučiti onoliko koliko traže. Ne znam koliko su točno naručili, ali rekli su da bi otkupili kompletnu proizvodnju koju imamo”, kaže on.
Salkić objašnjava da je rudnik u vlasništvu termoelektrane i da joj isporučuje oko 400.000 tona godišnje, što je njihova primarna obaveza, dok sve preko toga, prodaju na slobodnom tržištu.
“Kupci iz Srbije ove godine su nam rekli da bi kupili i duplo više od nas nego što dajemo u TE. Ipak, mi nećemo ići na štetu naših građana, nadam se da će svi dobiti ugalj“, kaže on.
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH su potvrdili da trenutni brojevi pokazuju da je Srbija od BiH kupila daleko veću količinu uglja nego prije godinu dana.
PRODAJA PORASLA DVA I PO PUTA
Srbija je od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine kupila od BiH 109.214 tona mrkog uglja po cijeni od 15,385,005 KM, dok je u istom periodu godinu prije kupila 46.482 tone za 5,893,542.43 KM.
Prodaja uglja Srbiji je porasla dva puta, ali to je tek vrh ledenog brijega, jer predsjednik Aleksandar Vučić kaže da im je potrebno čak četiri milijuna tona.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH mrki ugalj u Srbiju izvoze rudnici iz Banovića (86.586 tona), Foča (19.247 tona), Ugljevik (12. 975 tona), Tuzla (17.005 tona), Breza (7.850 tona), Zvornik (4.350 tona), Doboj (5.188 tona), Živinice (2.661 tona), Visoko ( tona) i Brčko distrikt (102 tone).
Ugalj, kao i drvo, sada je jasno, postao je strateška sirovina u BiH oko koje se otimaju kupci van granica, ugrožavajući domaću proizvodnju, ali i građane direktno.
Početkom lipnja BiH je privremeno zabranila izvoz drveta van granica jer je, prateći odnose ponude i potražnje, kao i kretanje cijene ogrjevnog drveta i peleta, konstatirano da je u BiH, zbog povećane potražnje na svjetskom tržištu, došlo do znatnog povećanja izvoza i da je situacija dostigla zabrinjavajući nivo i traži hitnu reakciju sa ciljem stabilizacije domaćeg tržišta o čemu je CAPITAL već pisao.
Pitanje da li će isto to biti predloženo za ugalj, bez kojeg bi mogao ostati veliki broj građana htjeli smo postaviti i ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košarcu, ali on se nije javio na poziv niti je odgovorio na poruku.
