Munjevito talibansko zauzimanje Afganistana dva desetljeća nakon američke invazije na tu zemlju pokrenulo je političku i humanitarnu krizu, a sigurnosni stručnjaci pitaju se što će se dogoditi s ogromnim neiskorištenim mineralnim bogatstvima Afganistana. Riječ je o jednoj od najsiromašnijih zemalja na svijetu. No, 2010. godine američki vojni dužnosnici i geolozi otkrili su da Afganistan ima nalazišta minerala vrijedna gotovo bilijun dolara, što bi moglo dramatično promijeniti njegove gospodarske perspektive.
Jedno od najvećih svjetskih nalazišta litija
Zalihe željeza, bakra i zlata raštrkane su po provincijama. Tu su i rijetki zemni minerali i, možda najvažnije, jedno od najvećih svjetskih nalazišta litija, bitne komponente punjivih baterija i drugih tehnologija vitalnih za rješavanje klimatske krize.
“Afganistan je zasigurno područje bogato tradicionalnim plemenitim metalima, ali i metalima potrebnim za nadolazeću ekonomiju 21. stoljeća”, rekao je Rod Schoonover, znanstvenik i sigurnosni stručnjak koji je osnovao Ecological Futures Group.
Sigurnosni izazovi, nedostatak infrastrukture i ozbiljne suše spriječili su eksploataciju najvrjednijih minerala u prošlosti. To se vjerojatno neće uskoro promijeniti ni pod kontrolom talibana. Ipak, postoji interes više zemalja, među kojima su Kina, Pakistan i Indija, i koje bi se mogle pokušati angažirati unatoč kaosu.
Međutim, pitanje je u kojoj će mjeri to biti moguće. Čak i prije nego što je predsjednik Joe Biden najavio da će povući američke trupe iz Afganistana, postavljajući preduvjete za povratak talibanske kontrole, gospodarski izgledi zemlje bili su slabi. Procjenjuje se da je 2020. godine 90 posto Afganistanaca živjelo ispod razine siromaštva od dva dolara dnevno. U svom posljednjem profilu Afganistana Svjetska banka je rekla kako gospodarstvo ostaje krhko i ovisno o stranoj pomoći.
“Razvoj i diverzifikacija privatnog sektora ograničeni su nesigurnošću, političkom nestabilnošću, slabim institucijama, neodgovarajućom infrastrukturom, široko rasprostranjenom korupcijom i teškim poslovnim okruženjem”, navodi se u izvještaju Svjetske banke iz ožujka 2021.
Mnoge zemlje sa slabim središnjim vladama pate od onoga što je poznato kao “prokletstvo resursa”, u kojem pokušaji iskorištavanja prirodnih bogatstava ne donose koristi lokalnom stanovništvu i domaćem gospodarstvu. Unatoč tome, otkrića o afganistanskom mineralnom bogatstvu, koja su nastala na temelju ranijih istraživanja koja je proveo Sovjetski Savez, puno su obećavala. Potražnja za metalima poput litija i kobalta, kao i rijetkim elementima poput neodima, sve je veća jer se mnoge zemlje pokušavaju preusmjeriti na električne automobile i druge čiste tehnologije kako bi smanjile emisije ugljika.
Litij, nikal i kobalt ključni su za baterije
Međunarodna agencija za energiju u svibnju je priopćila da se globalna opskrba litija, bakra, nikla, kobalta i drugih rijetkih zemnih elemenata mora naglo povećati ili svijet neće uspjeti u pokušaju rješavanja klimatske krize. Tri zemlje, Kina, Demokratska Republika Kongo i Australija, trenutačno čine 75 posto globalne proizvodnje litija, kobalta i rijetkih elemenata. Prosječni električni automobil zahtijeva šest puta više minerala od konvencionalnog automobila. Litij, nikal i kobalt ključni su za baterije. Električne mreže također zahtijevaju velike količine bakra i aluminija, dok se rijetki zemni elementi koriste u magnetima potrebnim za rad vjetroturbina. Američka vlada je navodno procijenila da se nalazišta litija u Afganistanu mogu mjeriti s onima u Boliviji, gdje se nalaze najveće svjetske rezerve.
“Bude li Afganistan imao nekoliko godina mira, dopuštajući razvoj svojih mineralnih resursa, mogao bi postati jedna od najbogatijih zemalja na tom području u roku od deset godina”, rekao je Mirzad iz američkog Geološkog zavoda za časopis Science 2010. godine.
Do tog zatišja nije došlo, a većina mineralnog bogatstva Afganistana ostala je neiskorištena, rekao je Mosin Khan, suradnik u Atlantskom vijeću i bivši direktor za Bliski istok i srednju Aziju pri Međunarodnom monetarnom fondu.
Minerali u Afganistanu godišnje generiraju samo milijardu dolara prihoda
Iako je bilo eksploatacije zlata, bakra i željeza, iskorištavanje litija i rijetkih minerala zahtijeva mnogo veća ulaganja i tehničko znanje, kao i vrijeme. Procjenjuje se da je u prosjeku potrebno 16 godina od otkrića nalazišta do početka rudarske eksploatacije. Prema Khanu, minerali u Afganistanu godišnje generiraju samo milijardu dolara prihoda. On procjenjuje da se 30 do 40 posto gubi zbog korupcije, a isto toliko uzimaju lokalni zapovjednici i talibani koji kontroliraju male rudarske projekte.
Ipak, postoji šansa da talibani iskoriste svoju novu moć za razvoj rudarskog sektora, smatra Schoonover: “Moguće je da će se dogoditi određena konsolidacija i da jedan dio rudarskog sektora više neće biti nereguliran. No, izvjesno je da će se talibani prvo morati posvetiti sigurnosnim i humanitarnim pitanjima.”
“Talibani su preuzeli vlast, ali transformacija iz pobunjeničke skupine u nacionalnu vladu neće biti jednostavna. Funkcionalno upravljanje novonastalim mineralnim sektorom vjerojatno se neće dogoditi još mnogo godina”, rekao je Joseph Parkes, azijski sigurnosni analitičar u Verisk Maplecroftu.
“Tko će sada ulagati u Afganistan ako prije nije bio spreman ulagati?”
Khan napominje da je bilo teško doći do stranih ulaganja i prije nego što su talibani svrgnuli afganistansku vladu. Privlačenje privatnog kapitala sada će biti još teže, osobito s obzirom na to da se mnoga globalna poduzeća i ulagači pridržavaju sve viših ekoloških, društvenih i standarda upravljanja.
“Tko će sada ulagati u Afganistan ako prije nije bio spreman ulagati? Privatni ulagači neće riskirati”, smatra Khan.
Američka ograničenja također bi mogla predstavljati izazov. SAD nije službeno proglasio talibane inozemnom terorističkom organizacijom. Međutim, talibani su uvršteni na popis posebno označenih globalnih terorista američkog ministarstva financija i na popis posebno označenih državljana.
Projekti koje podržava država djelomično motivirani geopolitikom mogli bi biti druga priča. Kina, svjetski lider u eksploataciji rijetkih minerala, izjavila je u ponedjeljak da održava kontakt i komunikaciju s afganistanskim talibanima.
“Kina, prvi susjed, započinje vrlo značajan program razvoja zelene energije. Litij i rijetki minerali zasad su nezamjenjivi zbog svoje gustoće i fizičkih svojstava. Ti minerali utječu na kineske dugoročne planove”, rekao je Schoonover, koji smatra da će u slučaju kineskog angažmana postojati pitanja održivosti rudarskih projekata.
“Kad se rudarenje ne obavlja pažljivo, to može biti ekološki pogubno, što nanosi štetu određenim segmentima stanovništva koji nemaju veliki utjecaj u javnosti”, naglasio je Schoonover.
Peking bi, međutim, mogao biti skeptičan prema partnerstvu s talibanima s obzirom na njihovu kontinuiranu nestabilnost, a mogao bi se usredotočiti i na druge regije. Khan je istaknuo da se Kina već opekla, budući da je prije pokušala uložiti u projekt eksploatacije bakra koji je kasnije zastao.
“Vjerujem da će Kina dati prioritet drugim geografskim područjima i pograničnim područjima znatno prije Afganistana predvođenog talibanima”, rekao je Howard Klein iz RK Equityja, koji savjetuje ulagače o litiju.
