TOLIKO O EVIDENCIJI: Namjernice za život su im puno skuplje, ŽZH nema stvarni broj tih osoba!

PRO Oglas

Celijakija je najčešća kronična gastroenterološka bolest, ali se o njoj premalo govori i premalo zna. Mnogi oboljelih ne znaju da su bolesni, a ako se bolest ne liječi mogu nastati ozbiljni zdravstveni problemi.

Desetljeće za postavljanje dijagnoze

Usprkos svim zdravstvenim rizicima samo 3% oboljelih od celijakije se pravilno liječi. Često treba i 11 godina dok se ne postavi točna dijagnoza bolesti. Mnogi i umiru od posljedica neliječene celijakije. Unatoč takvim podacima, ljudi, ali i zdravstveni radnici, relativno su malo svjesni prisutnosti celijakije kod svojih bolesnika. Brojni i različiti simptomi celijakije, u kombinaciji s malom svjesnosti o njoj, često vode do krivih dijagnoza i ozbiljnih posljedica za zdravlje. Bolje poznavanje ove bolesti i točniji postupci za njeno dijagnosticiranje pridonose njenom češćem otkrivanju. Današnje znanje o celijakiji i održavanju zdravlja s tom bolešću je nedovoljno. U prilog tome govori i podatak da na 1 prepoznatog bolesnika dolazi 7 neprepoznatih, a oboljelih, kako je prethodno rečeno. Problem je i nedovoljna razina kliničke sumnje liječnika na ovu bolest koja može imati teški klinički tijek i ozbiljne posljedice, a prepoznata se liječi lako, i to samo dijetom. Na celijakiju valja misliti češće i raditi skrining mnogo češće nego li se to sada radi.

Celijakija ili glutenska enteropatija nasljedni je imunološko-posredovani poremećaj koji obilježava trajna nepodnošljivost glutena, bjelančevine pšenice, ječma i raži, a možda i zobi. Jedna je od najčešćih kroničnih gastroenteroloških bolesti.

Javit će se u osoba koje imaju nasljednu predispoziciju za ovu bolest, a jelovnik im sadrži proizvode od pšenice, ječma, raži, a vjerojatno i zobi. Oštećenje sluznice tankog crijeva koje dugo traje može rezultirati razvojem vrlo teških i životno ugrožavajućih bolesti. U bolesnika u kojih je bolest prepoznata i liječena bezglutenskom dijetom jednaka je stopi obolijevanja i smrtnosti od teških bolesti kao u zdravih ljudi, pojasnio je u kraćim crtama portal PLIVAzdravlje.hr.

Županija Zapadnohercegovačka uopće i ne zna statistiku oboljelih svoji sugrađana

Zavod za zdravstveno osiguranje ŽZH potvrdio je za portal OTPOR.Media kako oni imaju u svojoj evidenciji osobe oboljele od celijakije u dobi od 1 do 18 godine, kao i one osobe koje nastavljaju daljnje školovanje tj. fakultet. Pravo na bezglutensku prehranu ostvaruju 34 osobe, i to pravo imaju osobe do 26 godine života ako se redovno školuju. No taj broj je čak i 4 puta veći onih nemaju pravo ostvariti tu pomoć u ŽZH a imaju celijakiju, te su prepušteni sami sebi da ju nabavljaju hranu i lijekove i snalaze se kako znaju bez pomoći županije, gradova i općina, a koja su višestruko skuplja od standarne hrane koja se može naći na policama trgovina.

.

Kontaktirali smo Zavod za javno zdravstvo ŽZH kako bi od njih dobili točan broj oboljelih osoba od celijakije s nadom kako oni vode evidenciju o istima, ali od njih smo dobili još više poražavaju odgovor koji je glasio kako oni i ne znaju broj osoba oboljelih od celijakije u ŽZH.

S obzirom na to kako se ŽZH vodi kao jedna od razvijenijih na području F BiH, osobe oboljele od celijakije, a koje su isto stanovnici te županije nakon punoljetnosti tj. završetka školovanja su prepuštene same sebi i na jednu stranu “odbačeni”!

Mnogi od tih osoba ili nemaju primanja ili imaju kao i većina građana minimalna, tako da su prisiljeni svaki zarađeni novčić potrošiti u duplo ili troduplo skuplju ishranu, a o lijekovima da i ne pričamo.

Udruga iz ŽZH koja sama broji 37 članova, a pomoć minimalna ili nikakva, unatoč brojnim molbama

Udruga oboljelih od celijakije i osoba s invaliditetom “KRUH” Ljubuški koja jedina djeluje i brine u našoj Županiji o tim osobama na području ima upisano 37 osoba oboljelih od celijakije kao članove Udruge.

Kako su za portal OTPOR.Media kazali iz Udruge “KRUH” Ljubuški, pomoći od strane općinskih vlasti su minimalne unatoč brojnim molbama, ali ipak iskazuju zadovoljstvo da se bolje i malo pomogne, nego nikako!

“Grad Ljubuški i Široki Brijeg u 2020. godini iskazali su minimalnu pomoć za članove naše Udruge, obzirom na brojnost ne samo naših članova, nego i ostalih koji se bore s ovom bolešću, je skoro pa nevidljiva! Potrebno je javnost više informirati s ovim zdravstvenim problemom i poteškoćama s kojima se susreću oboljeli od celijakije, a kojih je jako puno na našem području, pa tako i nadležne institucije da shvate važnost probleme s kojim se susreću njihovi i naši sugrađani” kazali su nam iz Udruge.

Dodajmo samo jedan od zadnjih primjera gdje Zavod za zdravstveno osiguranje Unsko-Sanskog Kantona redovno objavljuje Javni poziv za sudjelovanje u programu sufinanciranja nabavke bezglutenske i specijalne hrane na koju imaju pravo sve osobe oboljele od celijakije, bez obzira na godine starosti.

Na kraju dolazimo do poražavajuće činjenice da naš Zavod za javno zdravstvo ŽZH koji bi trebao voditi evidenciju i statistiku o oboljelim osobama sa svim oboljenjima očito ne vodi tu evidenciju jer nemaju točan broj osoba oboljelih od celijakije, a svi oboljeli koji nemaju mogućnost priuštiti si posebnu ishranu prepušteni na kraju sami sebi i snalaženjem na sve moguće načine kako bi preživjeli!

Mili Marušić / OTPOR.Media

SLUČAJ "AMIR GROSS KABIRI"

POSLJEDNJE OBJAVLJENO