Kada je 2015. novi otok izronio iz južnog Pacifika, stvorio je priliku bez presedana ne samo za geologe i vulkanologe, već i za biologe i ekologe. Pojava novog otoka nudi priliku da naučite kako ekosustavi počinju, počevši od pionira mikroba koji koloniziraju novu zemlju poput ove, prije nego što se pojave biljke ili životinje. Otok Hunga Tonga-Hunga Ha’apai (Hunga Tonga) nažalost nije se dugo zadržao – nakon što ga je formirala vulkanska erupcija 2015., uništila ga je još jedna erupcija početkom 2022. godine. No, tijekom sedam godina postojanja otok je otkrio neke zanimljive tajne. U novoj studiji istraživači su objavili dokaze o neočekivanoj zajednici mikroba na otoku koji metaboliziraju sumpor i atmosferske plinove, slično organizmima koji zauzimaju vruće izvore ili dubokomorske hidrotermalne izvore. “Nismo vidjeli ono što smo očekivali”, kaže mikrobni ekolog Nick Dragone sa Sveučilišta Colorado.
“Mislili smo da ćemo vidjeti organizme koje nađete kad se ledenjak povuče, ili cijanobakterije, tipičnije rane kolonizatorske vrste – ali umjesto toga pronašli smo jedinstvenu grupu bakterija koje metaboliziraju sumpor i atmosferske plinove”, rekao je. Dragone i kolege istraživači prikupili su 32 uzorka tla s otoka, na površinama koje se kreću od razine mora do vrha kratera, visokog oko 120 metara. Zatim su ekstrahirali i sekvencirali DNK iz uzoraka. Biljke su kolonizirale otok prilično brzo nakon što je nastao, vjerojatno zahvaljujući sjemenkama u ptičjem izmetu, ali istraživači su svoje napore prikupljanja usmjerili na neobrasle površine. Pronašli su bakterije i arheje u svim svojim uzorcima iz stošca vulkana, iako su ti mikrobi bili manje raznoliki od mikroba iz obližnjih vegetacijskih područja – i vrlo različiti.
Orgnizmi nisu došli iz vode?
Imalo bi smisla da su prvi mikrobi na novom otoku došli ili iz oceanske vode ili iz ptičjeg izmeta, ali čini se da te čudne bakterije i arheje nisu tamo nastale. Umjesto toga, istraživači sumnjaju da su ti mikrobi mogli doći duboko iz podzemlja. “Jedan od razloga zašto mislimo da vidimo ove jedinstvene mikrobe je zbog svojstava povezanih s vulkanskim erupcijama: puno sumpora i plina sumporovodika, koji vjerojatno potiču jedinstvene taksone koje smo pronašli”, kaže Dragone. “Mikrobi su bili najsličniji onima pronađenim u hidrotermalnim izvorima, toplim izvorima poput Yellowstonea i drugim vulkanskim sustavima. Naša najbolja pretpostavka je da su mikrobi došli iz tih vrsta izvora”, pojasnio je. Rijetkost je imati priliku istražiti ovakav sustav. Velike erupcije su jedna stvar; drugo je promatranje razvoja ekosustava s prazne ploče na novoformiranom vulkanskom otoku.
U proteklih 150 godina Hunga Tonga tek je treća takva kopnena masa koja se pojavila i trajala dulje od godinu dana, kažu istraživači, i prva u tropima. Iako su znanstvenici također pohrlili proučavati dolazak života na prijašnje novoformirane otoke, više su se usredotočili na biljke i životinje nego na mikrobe. “Ove vrste vulkanskih erupcija događaju se diljem svijeta, ali obično ne stvaraju otoke”, kaže Dragone. “Imali smo nevjerojatno jedinstvenu priliku. Nitko nikada prije nije sveobuhvatno proučavao mikroorganizme na ovoj vrsti otočnog sustava u tako ranoj fazi.” I nitko više neće imati priliku proučavati stanovnike otoka, barem ne izravno. Sedam godina nakon što je izronila iz Pacifika, Hunga Tonga je nestala na spektakularan način. Kada je vulkan ponovno eruptirao u siječnju 2022., proizveo je najveću eksplozivnu erupciju 21. stoljeća, s najvećim oblakom pare i pepela u zabilježenoj povijesti. Hunga Tonga je izbrisana – ali ne prije nego što su znanstvenici uspjeli saznati intrigantne detalje o njenom kratkom životu.
“Naravno da smo razočarani što je otok nestao, ali sada imamo mnogo predviđanja o tome što će se dogoditi kada se otoci formiraju”, kaže Dragone. “Dakle, ako se nešto ponovno formira, voljeli bismo otići tamo i prikupiti više podataka. Imali bismo plan igre kako to proučavati.”
