Ustavni sud BiH potvrdio kako Romeo Zelenika “nije baš neki prijatan lik”!

PRO Oglas

“Kako je direktor KPZ-a Mostar Romeo Zelenika zakoračio u kriminal”, glasila je rečenica objavljena u kolovozu 2013. godine u centralnom dnevniku Federalne televizije.

Devet godina kasnije Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da ovom rečenicom i svim ostalim navodima Romeo Zelenika nije – oklevetan, piše portal NAP.ba.

“Odbija se kao neosnovana apelacija podnesena protiv Presude Županijskog suda u Mostaru broj 58 0 P 142328 15 Gž od 18. veljače 2020. godine”, navedeno je u odluci Ustavnog BiH donesenog 8. lipnja ove godine.

Romeo Zelenika je u jesen 2013. godine podnio podnio tužbu protiv Federalne televizije i novinara FTV-a (Avdo Avdić i Mirela Gradišić) zbog priloga objavljenog u Dnevniku 2 pod najavom: „Kako je direktor Kazneno-popravnog zavoda Mostar, RZ, zakoračio u kriminal “. Zelenika je tvrdio da mu je taj prilog nanio štetu iako su u prilogu objavljeni navodi iz izvještaja o počinjenom krivičnom djelu kojeg je Federalna uprava policije dostavila Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine. Zelenika je prijavljen zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja direktora KPZ-a Mostar. Redovni sudovi su odbili njegovu tužbu kao neosnovanu zbog čega je Zelenika, ističući posebno rečenicu da je “zakoračio u kriminal”, zaštitu zatražio od Ustavnog suda BiH.

“U kontekstu navedenog Ustavnog suda zapaža da je prvostupanjski sud taksativno pobrojao dokaze koji su tijekom postupka provedeni i opisao sadržaj izvedenih dokaza, te obrazložio zbog kojih razloga i kakav zaključak je proizašao iz izvedenih dokaza. Žalbeni prigovor u vezi sa proizvoljnom ocjenom dokaza ispitao je Županijski sud koji je prigovor ocijenjen neosnovanim. U takvim okolnostima, budući da Ustavni sud nije nadležan da procjenjuje kvalitetu zaključaka redovnih sudova u pogledu ocjene dokaza, ukoliko se ova ocjena ne čini očigledno proizvoljnom, a ocjena dokaza u konkretnom slučaju se ne čini očigledno proizvoljnom, Ustavni sud ne uočava ništa što bi izneseni prigovor opravdao”, konstatirao je Ustavni sud BiH.

Sudovi su, dakle, prihvatili dokaze protiv Zelenika među kojima je bio i izvještaj FUP-a dostavljen Tužiteljstvu BiH.

Naime, Federalna uprava policije tada je podnijela Tužiteljstvu BiH izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv dvije osobe iz Mostara, a u vezi s krivičnim djelom organiziranog kriminala. Prijava je podnesena protiv Romea Zelenike, direktora Kazneno-popravnog zavoda Mostar, te Marija Bošnjaka, rukovoditelja u KPZ Mostar. Kako je tada objavljeno, prijava je podnesena zbog sumnje u sudjelovanje u organiziranom kriminalu s ozloglašenom braćom Šimić. Zelenika je, prema tim navodima, bio u društvu braće Šimić noć prije njihovog uhićenja. Oni su uhićeni zbog planiranja ubojstva tadašnjeg komesara policije ŽZH Zorana Galića (aktualni direktor Granične policije BiH).

Prema navodima iz prijave čiju su vjerodostojnost potvrdili svi sudovi, Zelenika je stupio svoj službeni automobil za prijevoz opojnih droga. Također, prema ovim informacijama, sumnjiči ga se za prekoračenje vlasti i zloupotrebu položaja, kao i navođenje ženskih osoba na pružanju seksualnih usluga iskorištavanjem položaja u kojem su se nalazile.

No, Tužiteljstvo BiH nikada nije podiglo optužnicu protiv Zelenike. On je, u međuvremenu, promijenjen s pozicije direktora KPZ-a Mostar, ali se, ubrzo, okrenuo novom biznisu. Zelenika je postao član Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH. Iako je na poziciji člana Komisije tek nekoliko mjeseci, Zelenika je već zaradio novu prijavu. Prema pisanju Oslobođenja , jedno odvjetničko društvo iz Sarajeva podnijelo je krivičnu prijavu protiv Romea Zelenike, u skladu sa odredbama članka 214. i članka 215. Zakona o krivičnom postupku BiH, au vezi sa članom 2.300. stav 1. ZKPFBiH. Prijava je podnesena Kantonalnom tužiteljstvu u Sarajevu i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), koja bi trebala ispitati navode prijave. A Zelenika je prijavljen, između ostalog, za krivotvorenje isprave.

Romeo Zelenika, član Komisije za vrijednosne papire FBiH, prema navodima odvjetnika, od 1. travnja 2021. do 9. rujna iste godine, točnije od dana objavljivanja javnog poziva predsjednika Federacije BiH za izbor i imenovanje članova KVPFBiH, sačinio je i u pravnom prometu iskoristio lažnu , krivotvorenu ispravu-izjavu da pod punom krivičnom, materijalnom, disciplinskom i svakom drugom odgovornošću ispunjava uvjete za članstvo, znajući i svjestan da to ne odgovara istini.

“Sve to je učinio kako bi, protivnim uvjetima javnog poziva i zakona, lažno potvrdio da ispunjava uvjete za članstvo u Komisiji za vrijednosne papire FBiH, a što je kasnije prouzročilo protupravnu posljedicu u vidu njegovog imenovanja za član KVP-a FBiH, koji je izvršen. potvrđivanjem imenovanja u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, na 12. redovnoj sjednici 9. rujna 2021., piše u prijavi dostavljenoj Tužiteljstvu Kantona Sarajevo.

Kako je lažnu ispravu upotrijebio kao pravo u postupku po javnom pozivu Federacije BiH, Zelenika je, ističu odvjetnici, počinio krivična djela krivotvorenje isprave iz članka 373. st. 1. i davanje lažnih izjava tijekom postupka imenovanja iz člana 199a KZFBiH.

Podsjetimo, izbor i imenovanje članova KVP-a FBiH pokreće predsjednika entiteta koji predlaže imenovanje po javnom pozivu, a potvrda prijedloga nužna je u oba doma federalnog Parlamenta. Način izbora i imenovanja predsjednika i članova KVP-a FBiH uređen je Zakonom o Komisiji za vrijednosne papire FBiH i to osobito odredbom člana 5. i članka 6. Član 5. kaže da KVP čine predsjednik, njegov zamjenik i tri člana, koje imenuje i razrješava predsjednik Federacije, uz suglasnost dvoje potpredsjednika, a isto potvrđuje Parlament Federacije.

Član 6. je opširniji i njime su određeni uvjeti za članstvo u Komisiji, pa stoji da članovi KVP-a ne mogu: biti međusobno u braku ili srodstvu u upravnoj liniji niti u pobočnoj liniji ili po tazbini zaključno s trećim stupnjem; biti lica krivično kažnjavana za krivične radnje i postupke nespojive sa dužnošću u Komisiji; biti članovi organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti, nadzornog ili upravnog odbora poduzeća, banke, društva za upravljanje, investicijskog fonda, mirovinskog fonda, osiguravajućeg društva ili profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih papira; obavljati bilo koji drugi posao uz naknadu, izuzev naučnih, istraživačkih i predavačkih aktivnosti; posjedovati, direktno ili indirektno, više od pet posto vrijednosnih papira poduzeća, banke, društva za upravljanje, investicijskog fonda, mirovinskog fonda, osiguravajućeg društva, ili profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih papira; obavljati dužnost u političkoj strani; sudjelovati u političkim aktivnostima; obavljati djelatnost ili provoditi aktivnosti nespojive sa principom zaštite investitora ili neovisnošću Komisije.

Suprotno navedenom, Romeo Zelenika je izjavio da ne obavlja bilo koji drugi posao bez naknade, znajući da to u trenutku davanja takvih izjava, ai danas, nije istina. Zelenika je 30. ožujka 2021. Odlukom o izboru članova Upravnog odbora BIHAMK-a za mandatni period 2021-2025. godine izabran za člana Upravnog odbora, a na temelju provedene procedure kandidiranja po prijedlogu redovnih članova i Povjerenstva za izbor organa BIHAMK-a.

Kao dokaz odvjetnici su priložili Nacrt odluke o izboru članova Upravnog odbora BIHAMK-a za mandatni period 2021-2025. od 30. ožujka 2021. godine, uz napomenu da se originalni dokument nalazi u evidenciji BIHAMK-a.

– Da se radi o izbornoj funkciji uz naknadu pokazuju i interne odluke BIHAMK-a, naročito ona o naknadi za rad članovima UO, kojom je shodno članu 1. odluke člana UO BIHAMK-a određena naknada od 45 posto prosječno ostvarene plaće – dohotka uposlenicima BIHAMK-a. -a za prethodni obračunski period, piše u prijavi, uz koju je priložena i odluka o naknadi u formi nacrta.

Ni to nije sve. Po još jednom osnovu Zelenika ne bi smio biti član KVP-a FBiH. Od 1. travnja do 9. rujna 2021. godine, ali i danas, Zelenika je imenovan u ime Federacije Bosne i Hercegovine kao predsjednik Nadzornog odbora Naftnih terminala Federacije – Podružnica Ploče.

– Odredbom članka 17. Zakona o KVP-u FBiH određeno je da lice zaposlena u Komisiji, pa samim time naročito i članovi Komisije, ne mogu biti članovi nadzornog ili upravnog odbora poduzeća, banke, društva za upravljanje fondovima… Suprotno izričitoj zakonskoj smetnji, osumnjičeni Romeo Zelenika je u izjavi, pod točkom 3, kazao: “da nisam član organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti, nadzornog ili upravnog odbora poduzeća, banke, društva za upravljanje, investicijskog fonda, mirovinskog fonda, osiguravajućeg društva ili profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih papira FBiH…”, dodaje se u prijavi.

I ovo je Zelenika izjavio pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, dovodeći u zabludu sam vrh federalne vlasti pred postupak imenovanja.

Tužiteljstvo i SIPA dobili su priloženi nacrt izjava za kandidate za članstvo u KVP-u FBiH, potom izvod sa internet-stranice NTF-a Federacije – upravljačka struktura – Nadzorni odbor na dan 13. lipnja 2022., u kojem je naveden kao predsjednik NO – Romeo Zelenika (tih podataka na webu NTF-a više nema), potom izvod sa portala vecernji.ba od 16. prosinca 2021. – članak “Vlada FBiH nastavlja podržavati razvoj NTF-a”, te uz napomenu da se Odluka Vlade Federacije BiH kao skupština NTF-a Ploče o izboru NO nalazi se u evidenciji NTF-a Ploče.

Zagovarati podcrtavaju da zbog imenovanja u UO BIHAMK-a, odnosno za predsjednika Nadzornog odbora Naftnih terminala Federacije Ploče, Zelenika ne ispunjava uvjete iz člana Komisije za vrijednosne papire FBiH, te predlažu da nadležno tužiteljstvo otvori istragu, dođe do isprava o imenovanju i datumima imenovanja prijavljenog , te po okončanoj istrazi podigne optužnicu i zastupa je do zakonite i pravilne presude nadležnog suda.

Široj javnosti Zelenika je dosad bio poznat kao bivši upravnik mostarskog zatvora, u čijem je mandatu na godišnji bez povratka otišao ratni zločinac Dominik Ilijašević Como.

– Osuđenik Ilijašević uopće nije pobjegao, već se nije vratio sa dopusta, obrazložio je bijeg u Hrvatsku tada upravnik Zelenika.

Naravno, upravo je Zelenika opstruirao i istragu o slučaju Cominog bijega, sve braneći ljudska prava osuđenika koji je u mostarskoj Ćelovini služio petnaestogodišnju kaznu zbog ratnog zločina nad bošnjačkim civilima u Stupnom Dolu kod Vareše. Epilog je poznat: Como je i dan-danas u bijegu, a Zelenika napreduje: kao kadar HDZ-a BiH izabran je u Komisiju za vrijednosne papire Federacije, no ispostavilo se da ovaj vrsni znalac opstrukcije zakona nije imun ni na lažno predstavljanje, zbog čega je protiv njega Tužiteljstvo Kantona Sarajevo podnijeta i krivična prijava.

Od toga da li će pravosuđe uraditi posao za koji ga plaćaju građani ove zemlje zavisi i to hoće li Zelenika u sudnicu ili će i dalje, lažno se predstavljajući, primati naknade na sve strane. Samim tim izrugivati ​​se zakonima ove zemlje.

NAP.ba

SLUČAJ "AMIR GROSS KABIRI"

POSLJEDNJE OBJAVLJENO