Prošle godine u rujnu Vlada Hrvatske donijela je zaključak da se odbije zamolnica Tužiteljstva Bosne i Hercegovine u kojoj se hrvatske generale iz operacije “Bljesak” povezuje s ratnim zločinom.

-Ministarstvo pravosuđa nam je dostavilo izvještaj, stručnjaci su proučili svu dokumentaciju i na temelju vrlo detaljne analize smo kao Vlada odlučili da donesemo zaključak kojim ćemo naložiti Ministarstvu pravosuđa da odbije zamolnicu koja je pristigla iz BiH – rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković nakon sastanka sa generalima, dodajući kako smatraju da “dostavljena dokumentacija ne daje nikakvu osnovu za postupanje pravosudnih tijela u Hrvatskoj”.

Smijenjena glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH Gordana Tadić, čije se ime našlo i na američkoj “crnoj listi”, uputila je u kolovozu prošle godine zahtjev Hrvatskoj da preuzme procesuiranje 14 generala Hrvatske vojske, osumnjičenih za ratne zločine tokom akcije “Bljesak”.

Pokazalo se da je ova afera lažna, te da je Tadić ovim potezom obmanula sve, te se zahvaljujući njoj BiH odrekla krivičnog progona hrvatskih generala, koje ni Hrvatska neće procesuirati.

O potezu Gordane Tadić u svom posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a u prosincu prošle godine govorio je i Sergia Brammertz, glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne krivične sudove u Hagu. Brammertzovo upozorenje prošlo je ispod radara u javnosti.

-Usprkos ovim događajima, tijekom izvještajnog perioda došlo je do zabrinjavajućeg nazadovanja uz, kako izgleda, ponovno uplitanje politike u sudske procese. Tužiteljstvo BiH poslalo je zahtjeve za međunarodnu pravnu pomoć kako bi se Hrvatskoj proslijedio predmet protiv 14 hrvatskih zapovjednika visokog i srednjeg ranga, u skladu s načelima regionalne pravosudne suradnje. Te osobe su osumnjičene da su počinile zločine u općinama Bosanska Gradiška i Bosanska Dubica tijekom operacije “Bljesak”.

Nažalost, taj zahtjev nije dostavljen Državnom odvjetništvu Hrvatske na procesuiranje. Umjesto toga, hrvatska vlada je sama donijela političku odluku da odbaci predmet, nakon što su se predsjednik vlade i još četiri ministra susreli s dotičnim zapovjednicima – naveo je Brammertz, čime je potvrđeno kako je Tadić kreirala lažnu aferu oko progona hrvatskih generala, ne bi li se spasila od smjene.

Brammertz je poručio da će bez suradnje Hrvatske biti izuzetno teško na odgovarajući način procesuirati ovaj predmet.

-Direktno angažiranje hrvatske vlade u ovoj stvari nažalost stvara utisak da je utvrđivanje odgovornosti za ratne zločine u Hrvatskoj podložno političkom utjecaju, čime se podrivaju vladavina prava i europske vrijednosti. Kako je već ranije izviješteno, hrvatska vlada još nije povukla svoj zaključak iz 2015. godine kojim se omogućava politički utjecaj na pravosudni proces u predmetima ratnih zločina. Tužiteljstvo Mehanizma apelira na vladu Hrvatske da preispita svoju politiku i osigura nezavisnost procesa krivičnog pravosuđa. Isto tako, nema napretka u vezi s velikim brojem neriješenih predmeta za koje se traži pravosudna suradnja Hrvatske. Hrvatske vlasti još uvijek nisu omogućile prosljeđivanje jednog drugog važnog neriješenog predmeta Kategorije II i izvijestile su da trenutno ima približno 200 neriješenih zahtjeva za pomoć iz Bosne i Hercegovine. Međutim, hrvatske vlasti su preuzele obavezu da odobre zahtjeve za obavljanje razgovora sa svjedocima i osumnjičenima ukoliko oni budu podneseni u skladu s međudržavnim sporazumima i ako se ispune drugi potrebni uvjeti. Tužiteljstvo Mehanizma će i dalje surađivati s hrvatskim vlastima kako bi osiguralo da pravosudni proces ne bude ometan i s tim u skladu će vršiti nadzor i izvještavati – stoji u Brammertzovom izvještaju.

Tadić na američkoj “crnoj listi”

U travnju ove godine Sjedinjene Države Gordanu Tadić su stavili na “crnu listu”.

-Gordana Tadić, glavna tužiteljica Državnog tužiteljstva od 2019. do 2021. godine kada ju je s te funkcije smijenilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, koristila je svoj položaj za promociju osobnih i obiteljskih interesa i zaštitu svojih političkih patrona od krivičnog gonjenja.

Ova ozbiljna zloupotreba položaja simbol je neprimjerenog političkoj utjecaja na pravosudne institucije BiH i spremnosti nositelja tih pravosudnih funkcija da ignoriraju svoje opredjeljenje da objektivno provode zakon. Povjerenje građana u pravosudne institucije BiH je na dosad najnižem nivou velikim dijelom zbog aktivnosti kakve je provodila Tadić – navedeno je u obrazloženju odluke.

Faktor^.ba