Za nesavjestan rad u službi i sprečavanje i neizvršavanje mjera za zaštitu maloljetnika u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić Županijsko tužiteljstvo u Sarajevu podignulo je optužnicu protiv tri bivša direktora ove ustanove: Jasmina Ćerimagića, Senade Muharemović i Redžepa Salića, potvrđeno je za Žurnal.
Ali, optužnice niti istrage nema u drugim ustanovama ovoga tipa, iako je skoro ista praksa u odnosu prema djeci i omladini sa poteškoćama u razvoju.
Osim bivših direktora za nehumano postupanje prema štićenicima kao i za stanje u Pazariću, ali i u drugim ustanovama ovog tipa širom Federacije BiH direktno je odgovoran i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.
Redovan posao ministarstva na čijem je čelu svih ovih godina trebao je da bude i nadzor rada ovakvih ustanova. Iako je znao šta se događa u Pazariću ministar Drljača nije ništa poduzeo.
Nakon što je tadašnji direktor Zavoda „Pazarić“ Redžep Salić 2019. godine iznio šokantne detalje o friziranom izvještaju o radu zavoda, o mogućem milijunskom kriminalu kao i lošim uvjetima u kojim žive djeca i štićenici, ministar Drljača reagirao je tako što je pokušao prikriti svoj dugogodišnji nerad.
“Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH formiralo je komisiju koja treba da utvrdi događanja sa svim kapitalnim ulaganjima u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić od 2009. do 2018. godine“, obavijestio je tada javnost.
Komisija je tada trebala uraditi ono što Ministarstvo godinama nije radilo. Podsjetit ćemo javnost da je Ministarstvo rada i socijalne politike, na čijem čelu je Vesko Drljača, godinu dana prije objavljivanja fotografija vezane djece u Zavodu Pazarić obaviješteno o tome kako se postupa prema djeci i omladini sa poteškoćama, ne samo u Pazariću već i u još četiri ustanove istog tipa u FBiH. Također, sve nadležne institucije bile su upoznate sa ovim činjenicama još 2018. godine.
ŠTIĆENICI SAMI TRAŽE DA IH VEŽEMO
Fiksacija, odnosno vezanje djece, nije praksa samo u Zavodu Pazarić, događa se i u drugim ustanovama i zavodima ovog tipa. Da se na taj način postupa sa djecom još 2009. godine informirani su Ombudsmeni BiH, ali i sve nadležne institucije – od Ministarstva rada i socijalne politike, Vlade FBIH, Parlamenta FBiH i Parlamentarne skuštine Bosne i Hercegovine. Sve su to naveli Ombudsmeni BIH prvi put 2009. godine u Specijalnom izvještaju o stanju u ustanovama za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba u razvoju u BIH.
“Sobe za izolaciju agresivnih, uznemirenih korisnika i korisnica odstupaju od standarda dostojnih dostojanstva ove populacije ljudi. Ne postoji mogućnost nadzora korisnika dok je u sobi, niti zaštite od eventualnih ozljeda, jer zidovi nisu obloženi. Uglavnom, pitanje fiksacije i izolacije riješeno je internim pravilima ustanova, a u nekim ta pravila nisu ni donesena”, naveli su Ombudsmeni BiH 2009. godine.
Devet godina kasnije, 2018. godine, u Specijalnom izvještaju o stanju prava osoba sa intelektualnim i mentalnim teškoćama u Bosni i Hercegovini Ombudsmeni BiH ponovo su upozorili na odnos prema štićenicima u ustanovama ovog tipa. Izvještaj je objavljen godinu dana prije nego što su objavljene fotografije vezane djece u Pazariću.
“U sobi za fiksaciju zatečena je jedna fiksirana osoba, i to po vlastitom zahtjevu… U vrijeme posjete predstavnika Institucije ombudsmena, u posjeti su bili i roditelji osobe koja je bila podvrgnuta fiksaciji… Predstavnici Institucije ombudsmena su obavili razgovor sa korisnikom i roditeljima, te saznali da korisnik poslije posjeta roditelja bude jako tužan i uslijed takvog stanja postane agresivan i želi da sam sebi nanese ozljede. Pojašnjeno je da je spomenuti korisnik potpisao izjavu da na svoj zahtjev, u trenucima kada osjeća da će nastupiti „kriza”, bude podvrgnut fiksaciji, a inače postupak fiksiranja propisan je protokolom i obavlja se ukoliko psihijatar odredi da je to nužno”, naveli su Ombudsmeni BiH u izvještaju iz 2018. godine.
Ovo se događalo u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba „Drin” u Fojnici a objavljeno je u Specijalnom izvještaju o stanju prava osoba sa intelektualnim i mentalnim teškoćama u Bosni i Hercegovini početkom 2018. godine.
Koliko su Ombudsmeni bili zabrinuti prilikom posjete najbolje govori činjenica da su obrazloženje da je korisnik “potpisao izjavu” da na “svoj zahtjev” bude vezan naveli tek u fusnoti Izvještaja.
Još više zabrinjava nastavak objašnjenja koje je dato Ombudsmenima a koje su oni prihvatili i naveli u Izvještaju – “a inače postupak fiksiranja propisan je protokolom i obavlja se ukoliko psihijatar odredi da je nužno”.
To je inače tako, ali eto baš taj dan, kada su Ombudsmeni bili u posjeti Zavodu, korisnik je sam izrazio želju da ga vežu.
SLOMLJENI KREVETI I SAGORJELI UPOSLENICI
Ovo čak nisu bile ni najgore činjenice navedene u Izvještaju.
U Domu za zdravstveno i socijalno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba Stolac “prilikom obilaska prostorija Ustanove, zapaženo je da je jedan korisnik podvrgnut fiksaciji, bez nadzora. U razgovoru sa zaposlenima primijećeno je tzv. ,,sagorijevanje”. Također, prilikom obilaska nisu uočene metode rehabilitacije sa korisnicima.”
Ombudsmeni su dalje uočavali da je objekt Doma Stolac u veoma lošem stanju “posebno ako se ima u vidu da je prije četiri godine otpočeo sa radom i da je objekt bio potpuno nov”.
“Uočena je loša higijena, parketi dignuti od urina, prljava posteljina, neuredne sobe, vidljivi kvarovi, otvorene utičnice, razvaljene komode po sobama, rupe po zidovima, uništeni kreveti, slomljeni radijatori, iako Dom ima stalno zaposlenog domara. Krov u kuhinji prokišnjava, iako je nedavno stavljen novi krov,” naveli su Ombudsmeni BIH u veljači 2018. godine i tu su stali.
Nisu krivi Ombudsmeni što su bile potrebne objave fotografija i snimaka zavezane djece da bi javnost reagirala. Odgovornost za stanje u Pazariću, ali i u ostalim ustanovama ovog tipa, pored bivših direktora itekako je i na Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike.
