Drevno, isušeno dno jezera na Marsu možda vrvi opalnim dragim kamenjem, sugeriraju novi podaci NASA-inog rovera Mars Curiosity. Osim što napukloj površini Marsovog kratera Gale daju poludragocjeni sjaj, ovi opali mogli bi biti dokaz da su voda i stijene u interakciji ispod Marsove površine mnogo novije nego što se prije mislilo, poboljšavajući izglede da je ondje nekada živio mikrobni život, prenosi Live Science.
Znanstvenici se često usredotočuju na vodu kada traže znakove izvanzemaljskog života jer je ona ključna za život kakav poznajemo. Ali budući da voda više ne teče Marsom, znanstvenici moraju tražiti geološke znakove vode koja je tamo nekada postojala. Ovi znakovi prisutni su u stijenama i tlu Crvenog planeta, gdje se određeni minerali i strukture formiraju samo tamo gdje su stijene i voda međusobno komunicirali.
Istraživači su uočili jedan takav znak u posljednjih nekoliko godina oko pukotina na površini Marsa. Oko nekih od ovih pukotina nalaze se “aureole”, svjetlije obojene stijene za koju su istraživači otkrili da je vjerojatno bogata opalom. Da bi opal nastao, stijene bogate silicijevim dioksidom moraju stupiti u interakciju s vodom. Sada su istraživači iskopali ogromnu arhivu slika rovera Curiosity i otkrili da ove aureole bogate opalima nisu izolirane.
Umjesto toga, čini se da postoje po cijelom krateru Gale, 154 kilometra širokom drevnom koritu jezera koje je Curiosity istraživao od početka svoje misije 2012. godine. “Naša nova analiza arhivskih podataka pokazala je zapanjujuću sličnost između svih aureola prijeloma koje smo uočili mnogo kasnije tijekom misije”, rekao je u izjavi vodeći autor studije Travis Gabriel, fizičar istraživač pri Geološkom institutu SAD-a. “Bilo je nevjerojatno vidjeti da su ove mreže lomova tako raširene i vjerojatno pune opala.”
Kako su ih pronašli?
Gabriel i njegovi kolege proučavali su stare slike s puta Curiosityja oko kratera Gale i primijetili su, na slici snimljenoj mnogo ranije tijekom misije, svijetlu aureolu stijene koja okružuje pukotinu. Ta je aureola izgledala gotovo isto kao aureole pronađene nedavno. Podaci iz Curiosityjevog instrumenta ChemCam, koji analizira stijene pomoću slika i spektrometrije, pokazali su da te nedavno proučavane svijetle stijene vjerojatno sadrže opale bogate silicijevim dioksidom. Kako bi potvrdili kemijski sastav tih stijena, Gabrielov tim proveo je dodatnu analizu drugog skupa aureola pukotina na drugom mjestu unutar kratera zvanom Lubango bušotina. Ovdje je tim koristio Curiosityjev instrument dinamičkog albeda neutrona (DAN), koji mjeri neutrone koje s površine Marsa izbacuju kozmičke zrake, čestice visoke energije izvan Sunčevog sustava koje neprestano bombardiraju Mars. Ti odbijajući neutroni usporavaju se u prisutnosti vodika, koji je jedna od glavnih komponenti vode. Kada DAN otkrije veći udio neutrona koji se sporo kreću, to znači da postoji više stijena koje sadrže vodu (poput opala) u danom području.
Na mjestu Lubango, rezultati DAN-a potvrdili su da svijetlije obojene aureole na tlu doista sadrže opal, baš kao i druga mjesta oko kratera Gale. Ovi podaci, zajedno sa slikama aureola prijeloma iz mnogo ranijeg razdoblja misije, govore istraživačima da je voda morala postojati po cijelom krateru Gale u novijoj povijesti. “S obzirom na raširenu mrežu pukotina otkrivenu u krateru Gale, razumno je očekivati da su se ovi potencijalno nastanjivi podzemni uvjeti proširili i na mnoga druga područja kratera Gale, a možda i na druga područja Marsa”, rekao je Gabriel.
“Ovi bi se okoliši formirali dugo nakon što su drevna jezera u krateru Gale presušila.” Ova nova spoznaja da je voda morala preživjeti u krateru Gale dugo nakon što je jezero isparilo znači da se život tamo mogao održati malo dulje, rekli su istraživači – moguće čak iu modernom geološkom razdoblju Marsa, koje je počelo prije 2,9 milijardi godina (Smatra se da je Mars star otprilike 4,6 milijardi godina). Ovi rezultati pridodaju brdo dokaza da je voda nekoć bila široko rasprostranjena na Marsu. Kako bi bolje razumjeli vodenu prošlost planeta, autori studije predlažu pukotine bogate opalima u krateru Gale kao novo odredište za prikupljanje geoloških uzoraka ili za potencijalne ljudske misije istraživanja.
