Znanstvenici otkrili tajnu moći malih mozgova pčela

PRO Oglas

Pćele imaju znatno veću gustoću stanica mozga čak i od mozgova malih ptica koji su poznati po velikoj gustoći neurona.

Zanimljivo je pritom da se već ranije pokazalo da je gustoća stanica mozgova ptica veća nego kod ljudi. To može objasniti zašto su neke ptice, poput vrana ili sivih papiga, toliko inteligentne da imaju svijest o sebi i kognitivne sposobnosti djeteta te da mogu rješavati složene zadatke u više koraka. No visoka inteligencija uglavnom je svojstvena pticama koje su izrazito društvene.

S druge strane, zanimljivo je da mravi imaju manju gustoću stanica mozga. Znanstvenici pretpostavljaju da je uzrok razlika između načina života. Pčele lete i oslanjaju se na svoje vizualne sposobnosti. Također, među sobom komuniciraju i prenose poruke o položaju lokaliteta na kojem ima poželjnog cvijeća. Mravi za svoj opstanak ne trebaju takve sposobnosti.

Znanstvenici su već ranije uspoređivali veličine i težine mozgova raznih insekata, koji sadrže neovisne specijalizirane regije za obradu vizualnih informacija, zvukova, mirisa, pa čak i sjećanja.

Gušći mozak olakšava letenje

No veličina mozga, bilo kod insekata ili kod kralježnjaka, poput ptica i sisavaca, ne daje uvijek realnu predodžbu o njegovoj snazi. Razlog je to što neke životinje – posebno one leteće poput ptica, imaju gušće zbijene neurone kako ih mozgovi svojom veličinom i težinom ne bi ometali u letu.

Rebekah Keating Godfrey sa Sveučilišta u Arizoni i njezini kolege proučavali su mozak insekata koristeći nedavno razvijenu tehniku ​​za brojanje moždanih stanica. Izdvojili su mozak 450 insekata koji spadaju u 32 različite vrste, uključujući pčele, ose, mrave i vrste muha.

Svaki je mozak bio samljeven i natopljen otopinom koja oslobađa jezgru svake moždane stanice. Tim sadržajima dodali su boju zbog koje jezgre fluoresciraju, što im je omogućilo da ih izbroje u malom uzorku pod posebnim “epifluorescentnim” mikroskopom koji koristi ultraljubičasto svjetlo. Na temelju tih uzoraka konačno su procijenili broj neurona u cijelom mozgu određene vrste.

Istraživači su otkrili da su neke pčele – posebno one iz roda glinarica (Augochlorella) – imale vrlo velik broj neurona za svoje veličine mozga: oko 2 milijuna po miligramu. To je više čak i od broja neurona koje imaju male ptice poput zlatnoglavog kraljića (Regulus regulus), koji ima oko 490.000 stanica po miligramu.

S druge strane, mravi, u usporedbi s pčelama i osama, imaju i mali mozak i relativno malo moždanih stanica. Jedna vrsta mrava analizirana u studiji (Novomessor cockerelli) imala je samo 400.000 stanica po miligramu.

Stanice služe letu, ne nužno inteligenciji

No, znanstvenici smatraju kako je moguće da razlika u broju moždanih stanica insekata nema puno veze s inteligencijom. To je hipoteza koju će tek trebati ispitati u budućim istraživanjima.

Wulfila Gronenberg sa Sveučilišta u Arizoni smatra da letećim insektima više neurona vjerojatno treba kako bi osnažili njihov vid potreban za let.

“Tkivo mozga je skupo u energetskom smislu, pa ako ga ne trebate, nemate ga”, kaže Gronenberg.

“Kod ptica vidimo neke prilično guste moždane strukture, a neke naše male pčele imaju takvu staničnu gustoću”, kaže Godfrey.

“Međutim, broj moždanih stanica mrava iznenađujuće je nizak”, dodaje.

Index.hr

POSLJEDNJE OBJAVLJENO

PRO Oglas