Župa Kočerin je sinonim borbe i opstanka!

PRO Oglas

Župa Kočerin na uočnicu proslave blagdana svetog Petra i Pavla 28. lipnja slavi 150 godina postojanja. Nakon misnoga slavlja ispred crkve će biti pučko veselje i glazbeni program. Ova župa kojoj pripadaju mjesta Kočerin, Ljubotići, Podvranić, Crne Lokve, Privalj, Gornji Mamići i Rujan broji oko 3.500 stanovnika. 150-ta obljetnica je i dobra prilika da rezimiramo koliko Grad Široki Brijeg ulaže u razvitak navedenih mjesnih zajednica koje sačinjavaju Župu Kočerin. O pozitivnim i negativnim trendovima, o razvitku i stagnaciji, o majčinskim i maćehinskim odnosima Gradske uprave prema MZ Kočerin i drugim mjesnim zajednicama koje čine Župu Kočerin razgovarali smo sa vijećnicom u Gradskom vijeću Širokog Brijega Antonijom Banožić.

Župa Kočerin slavi 150 godina postojanja. Budući da ste rodom Kočerinjanka kako biste ocijenili razvitak mjesnih zajednica koje čine Župu Kočerin i količinu investicija koje Gradska uprava Širokog Brijega ulaže u te mjesne zajednice?

-Dodala bi ponosna Kočerinjanka. Proslava 150-te obljetnice postojanja Župe Kočerin uistinu je značajan događaj, te koristim priliku da svim mještanima čestitam 150-tu obljetnicu te blagdan svetog Petra i Pavla. Čestitam također Župnom uredu Kočerin, kao i mještanima župe na organizaciji proslave. Poznato mi je da će na uočnicu biti dostupna monografija “Stoljeće i pol župe Kočerin” autora fra Roberta Jolića povjesničara koji je “perom” ovjekovječio povijest tog kraja kroz 150 godina. Što se tiče drugog dijela pitanja odgovorno tvrdim da su ulaganja od strane Gradske uprave Širokog Brijega prema MZ Kočerin i drugim mjesnim zajednicama koja čine Župu Kočerin minimalna i nedovoljna. Čak bi se usudila reći da je Župa Kočerin zaboravljena od Gradske uprave. Mnogo je tu projekata koji su se pompozno najavljivali kao procvat ovog kraja, a nikada nisu realizirani.

Na koje projekte konkretno mislite?

-Konkretno mislim na neuređenje središta Kočerina, na neizgradnju podvožnjaka pokraj osnovne škole Kočerin, na neizgradnju spomen obilježja poginulim braniteljima, na neizgradnju sportske dvorane, na katastrofalne propuste prilikom eksproprijacije zemljišta i činjenice da je zbog nebrige gradske vlasti izgubljeno 3,6 kilometara treće trake Kočerin – Vranić. Plan o pokretanju poslovno-gospodarske zone Kraljica stoji negdje u ladicama Gradske uprave. Više puta sam za govornicom Gradskog vijeća govorila o ovim i drugim anomalijama, ali bezuspješno jer HDZ BiH ima apsolutnu većinu u GV i izgleda da im revitalizacija MZ Kočerin i drugih mjesnih zajednica u sklopu župe Kočerin nije prioritet. Možda je razlog tomu i loše lobiranje prijašnjih predstavnika mjesne zajednice koji su zaboravili opći interes i posvetili se osobnom.

Napretka u implementaciji komunalne infrastrukture na području MZ Kočerin ipak ima. Prema podacima sa službene stranice MZ Kočerin na vodovodnu mrežu su priključena 224 korisnika i još 145 priključaka je spremno za uključenje nakon što se izmire obveze prema Udruzi za pokretanje izgradnje vodovoda Kočerin?

-Priča o izgradnji vodovoda Kočerin zaslužuje posebnu pozornost i analizu. Dobro je da je voda koja je još 1989. godine najavljivana po tadašnjim elektroničkim medijima napokon stigla u pojedina područja MZ Kočerin. Vodovodom rukovodi Udruga za pokretanje izgradnje vodovoda i primjećujem da u tom rukovođenju ima puno nelogičnosti. Primjerice pojedina područja koja su puno bliže bazenima nemaju vodu, a ona udaljenija imaju. Ovih dana sam dobila informaciju da bi cijena vode koja se nekad planira dovesti u Martinovića, Kolobarića i Ivankovića Dolac bila po kubiku skuplja nego što sada mještani plaćaju cisterne vode. Mnogo novca iz raznih izvora se kroz mnogo godina izdvojilo za kočerinski vodovod i čini mi se da bi nadležne institucije trebale dobro pročešljati financijsku dokumentaciju i usporediti je sa onim učinjenim na terenu. Ovdje treba napomenuti da je cijena priključka na vodovod 2400 KM i da pojedini mještani Kočerina nisu u financijskoj mogućnosti izdvojiti toliki novac.

Šta je sa investicijama u ostale MZ koje čine Župu Kočerin?

-Investicije u ostale MZ na području župe Kočerin su također minimalne ili gotovo nikakve. Evo primjerice na više sjednica GV sam tražila da se izvrši popravak krova koji prokišnjava na OŠ Rujan koja je ostala bez učenika, ali bi taj prostor svakako dobro došao mještanima za druženja, sastanke i druge prigode. Dobila sam obećanje da će se taj krov rekonstruirati ali nikako da se krene u realizaciju. Na posljednjoj sjednici sam po zahtjevu mještana Ljubotića tražila da se izvrši rekonstrukcija puta od skretanja s Visoke Glavice za Ljubotiće u dužini oko 3 km, te da u financiranju iste sudjeluju i Rudnici boksita čiji kamioni svakodnevno prolaze tom dionicom. Mještani Ljubotića su za navedenu svrhu skupili 25 000 KM i uvjerena sam da će ovaj projekt realizirati. Ima tu i pozitivnih pomaka kao što je asfalitiranje puta u MZ Rujan, rekonstrukcija škole Podvranić i dr., ali generalno gledajući Grad Široki Brijeg nedovoljno ulaže u župu Kočerin.

Kako potaknuti predstavnike gradske i županijske vlasti da više ulažu u župu Kočerin?

-Najveće bogatstvo župe Kočerin je ljudski potencijal. Mještani se trebaju organizirati i potencirati pozitivne promjene. Evo nedavno se grupa mještana Kočerina zajedno sa župnim uredom organizirala i ponovno su svojim financijskim sredstvima aktivirali tzv. mali vodovod “Šumet”. To je pozitivna priča. Mnogo pozitivnih priča dolazi i od naših pastira franjevaca i časnih sestara sa Kočerina koji župu Kočerin pozicioniraju kao istaknuto vjersko i duhovno središte. Poruka za mještane župe Kočerin je da se organiziraju i biraju najbolje među sobom one koji imaju karizmu boraca za opći interes. Bojim se da ovi sadašnji bilo u sastavu MZ Kočerin ili Udruge za pokretanje vodovoda Kočerin ne rade baš najbolji posao i više su u službi vladajuće stranke, nego u službi mještana župe Kočerin.

Zdenka Bošnjak / OTPOR.Media

PRO Oglas

POSLJEDNJE OBJAVLJENO