Iz Proračuna Županije Zapadnohercegovačke na ime poticaja u poljoprivredi i gospodarstvu danas je isplaćeno ukupno 946.274,22 konvertibilnih maraka, potvrđeno je u Ministarstvu financija ove županije.
Ovime je Vlada ŽZH nastavila praksu isplate poticaja za poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvitak u godini za koju su namijenjeni.
Prema informacijama Ministarstva financija ŽZH riječ je uglavnom o poticajima za animalnu proizvodnju, dok se 200.000 KM odnosi na tekuće prijenose za poticanje razvoja gospodarstva. Od iznosa namijenjenog za animalnu proizvodnju 260.400 KM isplaćeno je za uzgoj muznih krava, 67.170 KM za uzgoj ovaca, te 4080 KM za uzgoj koza. Novčana potpora za uzgoj rasplodnih krmača isplaćena je u visini od 14.700 KM. Iznos novčane potpore za držanje pčelinjih društava isplaćen je u visini od 163.424 KM. Uz navedeno iz županijskog proračuna je isplaćeno i 26.000 KM za uzgoj koka nesilica za proizvodnju konzumnih jaja. Istoga dana iz Proračuna ŽZH je isplaćeno 25.888,80 KM na ime poticaja za podizanje nasada masline, smokve i loze, kao i 82.940 KM za sufinanciranje nabavke plastenika. Ostatak novca izdvojen je za suzbijanje zaraznih bolesti, poljoprivredne udruge, te ostale poticaje.
Prema riječima dopredsjednice Vlade Županije Zapadnohercegovačke i ministrice financija Blagice Leko isplati je prethodila Odluka Vlade ŽZH o donošenju Programa utroška sredstava “Tekući prijenosi za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku”, utvrđenih županijskim proračunom za 2024. godinu.
Inače, u Proračunu Županije Zapadnohercegovačke za ovu godinu na osnovu Tekućih prijenosa za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku planirano je ukupno 2.500.000 KM odnosno 300.000 KM više nego godinu ranije. Iz Seljačkog saveza Federacije BiH pozdravljaju isplatu poticaja u Županiji Zapadnohercegovačkoj, te ističu kako je riječ o značajnim sredstvima koja proizvođačima znače jako puno. Naglasili su kako današnja proizvodnja ne može funkcionirati bez poticaja, što je itekako prepoznato u Županiji Zapadnohercegovačkoj.
Na pitanje može li se danas živjeti od animalne proizvodnje, odgovaraju kako je to moguće uz dosta rada i truda.
“To je posao od 0-24 sata kojem se treba potpuno posvetiti tijekom 365 dana u godini, zbog čega se rijetki odlučuju na bavljenje njime. Ipak, u nekim sredinama poput primjerice Ljubuškog se bilježi blagi rast proizvođača”, zaključili su iz Seljačkog saveza Federacije BiH, dodavši kako je cilj zadržati postojeće proizvođače u čemu veliku ulogu igraju upravo poticaji.
Fena
