Odustaje li Srbija od Europske unije i priključuje li se državama poput Rusije, Gruzije i Bjelorusije? Skreće li Srbija definitivno u Putinov zagrljaj jer je Rusija odlučila pojačati svoje proruske resurse po Europi, da bi sebi, između ostalog, ojačala poziciju prije mogućih mirovnih pregovora s Ukrajinom?
Elem, jedan od najbližih suradnika predsjednika Aleksandra Vučića, stup njegove autoritarne vlasti i njegova glavna ruska veza te potpredsjednik srpske vlade Aleksandar Vulin, iz minornog, ali vladajućeg Pokreta socijalista, predložio je srpskoj skupštini famozni Zakon o stranim agentima, koji se folklorno još naziva “ruskim zakonom” jer ga je Moskva prva patentirala, a Vladimir Putin vlada čvrstom rukom uz pomoć tih odredbi.
Tim zakonom bi se praktički onemogućio rad svih nevladinih i neprofitnih udruga koja se bore za ljudska, građanska i manjinska prava, a služi i kao glavna poluga obračuna s građanskom oporbom. Prema tom zakonu, sve udruge koje se financiraju “iz stranih izvora” morat će proći dodatnu registraciju Ministarstva pravosuđa te obavještajne zajednice, dok bi u medijima svako spominjanje tih udruga ili pojedinaca povezanih s njima, kao i u Rusiji, moralo biti označeno terminom – “agent stranog utjecaja”. Taj je zakon u suprotnosti s vrijednostima i dostignućima EU i u slučaju da bude prihvaćen, srpski pregovori o članstvu u EU mogli bi biti debelo usporeni, pa čak i zamrznuti ili derogirani, kako se to dogodilo s Gruzijom, gdje i zbog toga traju veliki prosvjedi koji bi mogli dovesti do pada sadašnje otvoreno proruske vlade.
Vulin nije slučajno predlagatelj ruskog zakona; on je ove godine četiri puta bio u Moskvi, susretao se i s Putinom, a Vučić ga je poslao i kao svog izaslanika na summit BRICS-a u Kazanj. Činjenica da Srbija upravo sada, dok je Gruzija u plamenu, kao i dok proruske i prosrpske stranke isti zakon žele progurati Crnoj Gori, koja je od svih zemalja zapadnog Balkana najviše napredovala u pregovorima, pokazuje da je Rusija krenula u ofenzivu u zemljama nad kojima ima određeni utjecaj i svim silama ih želi još više privući u svoju orbitu te odvojiti od njihovih europskih ambicija. U Podgorici su zakon podnijeli predstavnici proruskog bloka Za budućnost Crne Gore, koji predvode predsjednik crnogorske skupštine, četnički vojvoda Andrija Mandić i zastupnik Milan Knežević, koji su, podsjetimo, u Hrvatskoj ovo ljeto proglašeni personama non grata.
Crnogorski politolog Zlatko Vujović smatra da bi “zakon mogao biti izglasan” upravo zato da se zaustavi put Crne Gore u EU. Naime, Aleksandar Vučić svim silama želi, uz pomoć svojih crnogorskih ekspozitura, zaustaviti pregovore Crne Gore s Europskom unijom, a pogotovo ne želi dopustiti da Crna Gora u EU uđe prije Srbije jer bi u tom slučaju planovi o pretvaranju Crne Gore u neku srpsku Bjelorusiju bili prilično kompromitirani. S obzirom na to da Srbija ne stoji najbolje s pregovorima, onda svakako treba obuzdati i zaustaviti Crnu Goru. No Bruxelles, koji inače Vučiću često gleda kroz prste, na eventualno bi usvajanje ovog zakona teško mogao zažmiriti jer je on u disproporciji sa svim onim što EU jest i za što se zalaže. Doduše, Vulin kaže da je to zakon sličan američkom Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. godine, ali on je tada bio donesen s ciljem suzbijanja nacističke propagande i nema puno sličnosti s onim što Vulin i Vučić zapravo žele provesti u Srbiji.
Podsjetimo da je i Milorad Dodik želio isti zakon instalirati i u “svom” entitetu u BiH, Republici Srpskoj, ali je on povučen iz skupštinske rasprave pod obrazloženjem da je “poslan na doradu”, ali se onda negdje zagubio po ladicama i fasciklima, pa ga više nitko i ne spominje, mada se nikad ne zna kad može biti nenadano pronađen. Možda je sada došlo vrijeme? Dodik je tada samo bio kratko kazao da je “Republika Srpska predana europskom putu”. Moguće je da će ovako završiti i ovaj Vulinov prijedlog jer je očito da zakon nije donesen ni slučajno ni naprečac, bez Vučićeva blagoslova. Vjerojatno se, osim o očitom ruskom pritisku, radi i o smišljenoj i populističkoj igri da se pozornost javnosti skrene s velikih prosvjeda, pogotovo u Novom Sadu zbog tragedije u kojoj je zbog fušanja na rekonstrukciji kolodvora u rušenju nadstrešnice poginulo 15 ljudi.
Prosvjedi su uzdrmali Vučića, pa mora smišljati “teme” kojima bi skrenuo pozornost javnosti – jedna je “incident” na kanalu u sjevernom dijelu Kosova, a druga bi sada mogao biti Vulinov ruski zakon, oko kojeg sada “raspravljaju” prorežimski i neovisni mediji u Srbiji. Vučić je taj koji će sve “proučiti”, pogledati, pričekati reakcije iz Bruxellesa, Washingtona i Moskve, pa onda presjeći, kao i svaki put do sada. Tako je prostački provučićevski tabloid Informer odmah napao one koji su se usprotivili Vulinovu prijedlogu. “Osvjedočena antisrpkinja Sofija Todorović, iz Inicijative mladih za ljudska prava koja Srbe naziva genocidnim narodom, uplašila se da će se otkriti tko financira antisrpsku opoziciju koja mjesecima lešinari na tragedijama, digla je glas protiv zakona”, piše taj opskurni list koji, kažu u Beogradu, izravno “kreira” Aleksandar Vučić.
No, direktor Centra za istraživačko novinarstvo Srbije Branko Čečen u razgovoru za N1 kaže da je usvajanje Zakona o stranim agentima vrlo moguće jer je Vučiću i cilj da se obračuna s civilnim sektorom te da zaustavi slobodu i neovisnost medija i političko djelovanje kritičara režima. Svakako treba imati u vidu da na tapet vjerojatno ne bi došle samo srpske nevladine udruge nego i mnoge ruske antirežimske, antiratne i antiputinovske organizacije koje djeluju u Srbiji jer ne zaboravimo da je nekoliko stotina tisuća Rusa, uglavnom protivnika Putinova režima, pobjeglo u Srbiju (to je jedina zemlja s kojom Rusija nema vizni režim i još uvijek ima izravne avionske veze). To Vučiću stvara probleme u njegovim odnosima s Rusijom. Podsjetimo da je Srbija onemogućila boravak nekolicini antiputinovskih aktivista te ih je izbacila iz zemlje.
