„Sadašnji razvojni put BiH neće stvoriti prilike koje su potrebne njenom stanovništvu. BiH je postigla značajan napredak u održavanju makroekonomske stabilnosti, bilježeći fiskalne suficite i smanjenje nivoa duga. Ali ovo nije dovoljno. Iako je ekonomski rast tijekom proteklih nekoliko godina bio stabilan, oko tri posto, jednostavno je prenizak da podupre put do zajedničkog prosperiteta. Ukoliko bi BiH nastavila rasti istim tempom, trebalo bi joj više od 100 godina da dostigne životni standard kakav je u EU“, navodi se u analizi Grupacije Svjetske banke.
Za postizanje većeg, održivijeg i pravednijeg rasta, navodi se dalje, biti će potrebne intervencije duž četiri stupa: rebalans rasta, ulaganja u fizički kapital, jači ljudski kapital i upravljanje prirodnim resursima.
Rast BDP-a
Realni rast BDP-a porastao je za 2,7 posto u prvom kvartalu 2024. godine, u odnosu na 1,6 posto u 2023. godini, zahvaljujući skromnom ekonomskom rastu u Europskoj uniji i usporavanju rasta investicija.
U prijevodu rast je rezultat skromnog širenja ekonomskih aktivnosti u EU.
Javni dug zemlje ostaje na oko 36 posto BDP-a, što je relativno niska stopa u usporedbi sa mnogim drugim zemljama.
Nadalje, životni standard stagnira, djelomično zbog slabe situacije na tržištu rada.
U zaključku analize se navodi da bi poboljšanje ekonomske situacije u EU, zajedno sa povećanom privatnom potrošnjom i investicijama potaknutim građevinskim aktivnostima, trebalo povećati realni rast BDP-a u BiH na 3,2 posto u 2025. Očekuje se da će inflacija usporiti na 0,5 posto do 2026. godine, pod uvjetom da ne dođe do dodatnih vanjskih šokova.
Deficit tekućeg računa
„Do 2026. godine predviđa se rast realne proizvodnje na 3,9 posto, zahvaljujući jačanju izvoza i privatne potrošnje, što proizlazi iz poboljšanih ekonomskih uvjeta u EU i sve užeg tržišta rada u BiH“, navodi se.
Iz analize se može zaključiti da će deficit tekućeg računa, odnosno veći uvoz od izvoza pratiti BiH i u narednom periodu, i očekuje se da će se povećati na oko 3,6 posto BDP-a uslijed rasta uvoza robe široke potrošnje.
„Nekoliko strukturnih izazova ograničava snažniji rast proizvodnje. Produktivnost je pogođena velikim udjelom državnih poduzeća, koja zapošljavaju značajan dio obrazovane radne snage. Starenje populacije, potaknuto emigracijom, dodatno smanjuje produktivnost i opterećuje pružanje javnih usluga, posebno u zdravstvu.
Stopa ekonomske aktivnosti ostaje niska, oko 48 posto, u usporedbi sa prosjekom EU od 75 posto (stopa od 48% pokazuje da manje od polovine radno sposobnog stanovništva aktivno sudjeluje u tržištu rada), , dok je sudjelovanje žena u radnoj snazi tek oko 37 posto“, navodi se između ostalog u analizi.
OTPOR.Media
