Na 49. sjednici održanoj 14. studenog 2024. godine, Vlada Županije Zapadnohercegovačke donijela je odluku kojom se na 30 godina dodjeljuje koncesiju za postavljanje solarnih panela tvrtki Trio Solarko d.o.o. iz Mostara. Riječ je o 729.463 m² pašnjaka na području Poklečana i Vrpolja. Ukupna jednokratna koncesijska naknada iznosi 68.441 KM, dok se nakon početka proizvodnje električne energije koncesionar obvezuje plaćati 2,5% od dobiti.
Tko je sve sudjelovao u ovoj odluci i kako je proces tekao?
Dana 3. lipnja 2022. godine, tvrtka Econom Sunce d.o.o. podnosi zahtjev Odsjeku za prostorno uređenje i zaštitu okoliša za izmjenu regulacijskog plana na području Vrpolja i Poklečana, kako bi se omogućila gradnja solarnih elektrana.
Neobično brzo, već 23. lipnja 2022., Odluka o izmjeni regulacijskog plana upućena je Općinskom vijeću na usvajanje.
Vijeće usvaja Odluku, potom Odsjek za prostorno uređenje i zaštitu okoliša šalje Mjesnoj zajednici Poklečani prijedlog regulacijskog plana na očitovanje. Vijeće MZ o svemu šuti i ne informira stanovnike Poklečana o planovima za gradnju solarnih elektrana iznad njihovih stoljetnih ognjišta.
Mjesna zajednica koja je prijedlog zaprimila 31. kolovoza 2022., godine nije se ni službeno očitovala.
U međuvremenu regulacijski plan se usvaja iako nije usklađen s važećim Prostornim planom ŽZH – planom višeg reda koji uopće ne predviđa izgradnju solarnih elektrana na ovom području.
Plan nije niti izrađen od strane pravne osobe ovlaštene za izradu prostorno-planske dokumentacije, kako nalaže Zakon o prostornom uređenju FBiH.
Unatoč očitim zakonskim propustima, Vlada ŽZH dodjeljuje koncesiju koja uključuje sljedeće katastarske čestice:
k.č. 100/2 KO Poklečani – 136.682 m²
k.č. 100/3 KO Poklečani – 131.030 m²
k.č. 100/4 KO Poklečani – 29.716 m²
k.č. 1/2 KO Vrpolje – 153.051 m²
k.č. 1/3 KO Vrpolje – 161.440 m²
k.č. 1/4 KO Vrpolje – 117.544 m²
Ukupno: 729.463 m² zemljišta – praktički darovanog za manje od 10 feninga po kvadratnom metru.
Vijeće MZ Poklečani i dalje šuti, iako je pismo namjere od investitora zaprimilo u 12. mjesecu 2024.godine, tek 1.4.2025.godine saziva Zbor građana MZ Poklečani bez konkretnog odgovora zašto se do tada u svemu šutjelo.
Ekonomski i ekološki aspekt.
Iako bi potencijalna dobit koncesionara mogla doseći milijunske iznose, lokalna zajednica i Županija dobit će svega 2,5% dobiti, podijeljenih 1,25% dobiti Općini i 1,25% Županiji.
Otvara se ključno pitanje: kakve posljedice po okoliš i zdravlje ljudi može imati ovakav zahvat u prostoru i hoće li eventualna dobit pokriti rizike koje donosi?
Područje planirane gradnje nalazi se iznad akumulacijskog jezera u Tribistovu, unutar vodozaštitne zone. Potencijalne posljedice na zdravlje stanovništva, kvalitetu vode i prirodni okoliš nisu ozbiljno razmatrane niti stručno procijenjene.
Ne želim ulaziti u dublju ekonomsku analizu niti mislim da sam kompetentna osoba za to, ali činjenica je kako svakim danom neodgovorenih pitanja imamo sve više. Jesu li solari i vjetro elektrane naša svijetla budućnost ili put u propast? Hoće li sve završiti kao „smiljomanija“? Hoće li investitori ako upadnu u probleme prodati svoju investiciju i kako će se novi vlasnici odnositi prema lokalnom stanovništvu i zaštiti okoliša? Akteri priče trebali bi biti svjesni činjenice da izgradnjom vjetro i solarnog parka možda uništavaju jedino što imamo i da nemaju mjesta za pogrešne procjene, jer nakon svega neće biti povratka na staro. Žitelji Županije trebali bi sve uzeti sa dozom opreza, jer na žalost u ovoj jednadžbi imamo previše nepoznanica kao i korumpiranu vlast popunjenu ljudima koji bi i ćaćine kosti prodali samo da njima bude dobro.
Zabrinjavajuća je tišina institucija i predstavnika vlasti.
Zabrinjava i način na koji se ovako važna odluka donosi – mimo šire javne rasprave, bez stručne i zakonske podloge, bez uvida mještana čija je zemlja pogođena.
Je li riječ o zanemarivanju zakona ili svjesnom pogodovanju interesima investitora na štetu zajednice?
Jedna stara indijanska poslovica kaže da zemlju nismo naslijedili od naših očeva već posudili od naših sinova i mislim da nemamo pravo rasprodavati niti uništavati ono što i nije naše već prirodu moramo čuvati za generacije koje dolaze!
Bez obzira na sve građani imaju pravo na istinite informacije, na sudjelovanje u procesima koji oblikuju njihov prostor i na zaštitu svojih prirodnih resursa. Vrijeme je da se postavi pitanje – tko i po kojoj cijeni dijeli naše zajedničko nasljeđe i da li se zbog interesa pojedinaca uništava budućnost naše djece.
Ovaj tekst posvećujem Ivi i njenoj borbi za očuvanje naše Štitarar planine!
S poštovanjem Dino Tolić
kontakt autora: info@tiskaraznt.com
Poslušajte pjesmu posvećeno jednoj Divi i nemojte nikada zaboraviti koliko su krvi, znoja i suza prolili naši preci da bi sačuvali ovo što imamo i opstali na surovom Hercegovačkom kamenu.
