Nakon nedavnih incidenata u naselju Sutina u Mostaru, koji su uključivali oštećenja u krugu Židovskog groblja – zaštićenog nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine – medijsku i institucionalnu pažnju izazvao je sastanak održan u prostorijama Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ. Sastanku su, među ostalima, prisustvovali Ministar unutarnjih poslova HNŽ gosp Marić, načelnik policije, savjetnik Veleposlanstva Države Izrael u BiH g. Ernest Grin, te gospodin Amir Gross Kabiri, predstavljen kao „predsjednik Židovske općine Mostar“.
S obzirom na to da se u javnom prostoru već neko vrijeme vode rasprave o statusu i ulozi gospodina Kabirija u okviru vjerskih zajednica u BiH, prirodno se postavljaju neka važna pitanja – ne kao optužbe, već kao otvoreni poziv na razjašnjenje činjenica koje se tiču šire javnosti i samih građana Mostara.
Da li postoji pravna osnova da Amir Kabiri predstavlja Židovsku općinu Mostar?
Prema informacijama dostupnim javnosti i dokumentaciji Ministarstva pravde BiH, u registru ovog ministarstva nisu upisane promjene u statusu Židovske općine Mostar od 2005. godine. U tom kontekstu, nije jasno na osnovu kojeg pravnog akta ili verificirane procedure gospodin Kabiri nastupa u ulozi predsjednika te vjerske zajednice.
Prezentirani interni akt o izboru iz 2022. godine, prema dostupnim podacima, nikada nije prošao zakonski postupak registracije. Naime prema ovom aktu gospa Amir Gross Kabiri je sam sebe imenovao za predsjednika Židovske općine Mostar, potpisujući se da je on predsjednik Skupštine, a što je eklatantna zlouporaba zakona.
Ovaj podatak tj činjenica je potvrđena i nesporna je (dostavljamo kao dokaz), pa ostaje nejasno – u čije ime i s kojim ovlaštenjem gosp Kabiri nastupa pred domaćim institucijama predstavljajući se da upravo ON ijedino ON predstavlja Židovsku općinu Mostar, te da li je javnost adekvatno informirana o tim okolnostima? Upravo neovisni mediji su dužni o tome pisati i upozoravati javnost da sve ono što im se prezentira u javnosti, možda i nije tako- nije istina. Upravo ovaj slučaj to i dokazuje.
Tko je legalni predstavnik Židovske zajednice u Bosni i Hercegovini?
Krovna institucija svih Židovskih zajednica u BiH, prema brojnim dostupnim izvorima, jeste Jevrejska / Židovska zajednica BiH, na čijem je čelu gospodin Jakob Finci još od 1995. godine. Ova zajednica, koja obuhvata općine u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli, Doboju i Zenici, djeluje na temelju zakona BiH i uživa priznanje državnih i međunarodnih struktura. Na njenim službenim stranicama, kao i u zvaničnim dokumentima, ne spominje se Amir Gross Kabiri kao ovlašteni predstavnik bilo kojeg njenog tijela.
Stoga se postavlja pitanje – da li gospodin Kabiri, kada javno nastupa, istupa kao privatna osoba, predstavnik lokalne zajednice, član neke organizacije, poslovni lider ili kao legitimni predstavnik vjerske institucije? Čini nam se da gosp Kabiri ni sam ne zna u kojem svojstvu i sa kojom titulom se predstavlja, mada se krasi brojnim titulama koje je i sam sebi dodjelio kao što je npr. Predsjednik Gospodarske komore države Izrael u BiH, a u stvari riječ nije niti o kakvoj komori već o udruženju građana. (klasična Udruga)
Kako se tretira Židovsko groblje u Mostaru i tko ima pravo upravljanja?
Židovsko groblje u Mostaru, gdje su nedavno spominjani i objavljivani incidenti, od 2004. godine nosi status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine i kao takvo uživa posebnu pravnu zaštitu. Prema dostupnim informacijama, prostorom ne upravlja ni Veleposlanstvo Države Izrael ni privatne kompanije, a pogotovo ne neka virtualna MTA, već je on formalno u vlasništvu lokalne Židovske općine.
U prethodnim godinama, u okviru različitih događanja i komemoracija, na tom lokalitetu su se mogle vidjeti zastave privatnih firmi (MTA)i stranih država (Izrael), što je kod dijela javnosti izazvalo pitanja o dozvolama i prikladnosti takvih poteza u zaštićenom kulturno-historijskom prostoru. Je li za te radnje prethodno tražena suglasnost nadležnih institucija? Tko je imao ovlaštenje da o tome odlučuje? Ili je, a jeste sve to samoinicijativa i samovolja gosp Kabirija, a koji je na neprimjeren način groblje oslikavao svojim kompanijskim amblemima- što većina građana smatra neukim i neprimjerenim.
Može li isticanje pojedinaca zasjeniti institucionalni okvir zajednice?
Događaji poput spomenutog sastanka danas sa Ministrom unutarnjih poslova HNŽ pokreću još jedno važno pitanje – da li je pojedinačna prisutnost ili angažman jednog čovjeka dovoljan da simbolički ili operativno predstavi čitavu zajednicu, i to pred institucijama vlasti? A dokazali smo da taj čovjek nema zakonski legitimitet da predstavlja tu zajednicu, pa se pitamo je li gosp Ministar svjestan da je obmanut. Može li to, čak i kada je vođeno iskrenim motivima, dovesti do institucionalne zabune, medijskog nesporazuma ili dugoročne štete po vjerodostojnost same vjerske zajednice?
Kakvu ulogu igra Veleposlanstvo Države Izrael u ovim procesima?
Činjenica da se predstavnici izraelskog Veleposlanstva redovno pojavljuju uz gospodina Kabirija, što domaćim institucijama svakako nosi težinu i simboliku, ali otvara i pitanje: da li Veleposlanstvo Izraela postupa u skladu s institucionalnim poretkom i poštuje pravne činjenice o statusu vjerskih zajednica u BiH? Je li Veleposlanstvo razlikuje legitimna vjerska tijela od privatnih inicijativa? Ovo su pitanja važna za međudržavne odnose, ali i za povjerenje građana u nepristranost i zakonitost diplomatskog djelovanja.
Jesmo li svi jednaki pred zakonom?
Društvo, a osobito Mostar kao grad posebne multietničke simbolike, zaslužuje otvoren, smiren i zakonit pristup pitanjima vjerskih zajednica i njihovog predstavljanja u javnosti. U situacijama kada postoji više tumačenja, neophodno je tražiti jasnoću, ne optužujući nikoga, ali niti zatvarajući oči pred mogućim nesporazumima.
Nadamo se da će svi akteri – kako domaći, tako i međunarodni – pokazati spremnost na transparentnu komunikaciju i poštivanje pravnog poretka BiH. Javnost svakako zaslužuje odgovore na ključna pitanja:
-Tko zaista predstavlja Židovsku općinu Mostar?
-Tko može govoriti u ime Židovske zajednice BiH?
-Gdje je granica između privatne inicijative i institucionalnog legitimiteta?
-Je li se navedene nelegalnosti imaju smatrati kao počinjenja kaznenih djela.
Postavljanjem ovih pitanja ne činimo optužbe – već obavljamo svoju osnovnu novinarsku i društvenu dužnost: traženje činjenica i istine u ime građana.
Je li Ministar Marić morao/trebao znati?
Iako su brojni mediji već ranije izvještavali, a portali poput našeg portala i drugi objavili i dokumente, da se Amir Gross Kabiri 2022. godine samoprozvao predsjednikom Židovske općine Mostar – potpisujući akt Skupštine u kojem istovremeno nastupa i kao predsjednik Skupštine i kao novoimenovani predsjednik Općine – današnji institucionalni tretman tog statusa ponovno otvara važna pitanja. Naročito kada se uzme u obzir da Ministarstvo pravde BiH nikada nije potvrdilo niti upisalo promjene u registru te vjerske zajednice, pa se, de facto, od 2005. godine vodi isti upravni status.
U tom svjetlu, postavlja se i pitanje postupanja Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ, posebno ministra Marića. Kako je moguće da su MUP i njegov čelnik službeno primili gospodina Kabirija kao „predsjednika“ Židovske općine Mostar, kada postoje ozbiljne pravne i faktičke nejasnoće u vezi s njegovim statusom? Je li se provjeravala vjerodostojnost te funkcije prije službenog sastanka?
Valja naglasiti da se posjet ministru unutarnjih poslova ne događa spontano. Takav sastanak morao je biti najavljen unaprijed, uz jasno definirano svojstvo u kojem gost dolazi. U tom kontekstu, bilo bi logično očekivati da su službe MUP-a – kao tijela koje raspolaže sigurnosnim i administrativnim podacima – izvršile barem osnovnu provjeru predstavničkog legitimiteta sudionika sastanka, osobito kada se radi o vjerskoj zajednici i osjetljivoj temi poput napada na groblje.
Iz svega proizlazi da su najviše sigurnosne strukture Županije – MUP i ministar Marić osobno – mogle postupiti s većom opreznošću, posebno s obzirom na ranije objavljene informacije i medijske natpise. Je li ovdje riječ o propustu, neinformiranosti ili možda nečijem utjecaju – ostaje otvoreno pitanje. No jedno je sigurno: kada su u pitanju javne funkcije i odnosi s vjerskim zajednicama, javnost očekuje transparentnost, utemeljenost i nepristranost.
Ovakvi događaji samo dodatno naglašavaju potrebu za preciznim razgraničenjem između individualnih inicijativa i institucionalnog legitimiteta, kako bi se izbjegle nesporazumi i eventualne političke ili društvene štete, a do sada smo pozivajući se nekoliko godina unatrag na naše objave i dokaze i dokazali da se za ime gosp Kabirija vežu samo štete, a da je suprotno to bi pisali i pohvalili.
Marija Tavelić / OTPOR.Media
kontakt autora: [email protected]
