Zatvaranje kultne pizzerije Bingo u Mercator centru u Mostaru izazvalo je brojne reakcije građana, a slučaj će sasvim sigurno veoma brzo dobiti i sudski epilog. Nakon što je lokal tokom noći zatvoren, a brave promijenjene, na način da je u isti nasilno provaljeno, vlasnik Ivan Bevanda za Mostar.live potvrdio je da posjeduje videosnimke i fotografije događaja te najavio da će njegov advokatski tim podnijeti krivične prijave zbog postupanja prilikom preuzimanja prostora.
Prema ranijim medijskim izvještajima, nakon raskida ugovora o zakupu vlasniku i zaposlenicima onemogućen je pristup lokalu, u kojem su ostali vrijedna oprema i namirnice. Isključena je i struja, čime je nastala znatna materijalna šteta.
Među osam radnika koji su ostali bez mogućnosti dolaska na svoje radno mjesto nalaze se i zaposlenici koji su u ovom objektu radili više desetljeća.
Slučaj je posebno izazvao pažnju zbog činjenice da je do zatvaranja došlo nakon što su vlasnici pizzerije već osporili pravni osnov za raskid ugovora i upozorili da bi samovoljni ulazak u prostor, promjena brave i iznošenje stvari predstavljali dodatno zadiranje u njihova prava. Uprkos tome, lokal je zatvoren, a radnici su ostali pred zaključanim vratima.
Vlasnik tvrdi da posjeduje snimke i fotografije
U izjavi za Mostar.live Bevanda je, kao što smo naveli, potvrdio da raspolaže videosnimcima i fotografijama provale, odnosno događaja tokom kojeg je izvršeno nasilno i, prema njegovim tvrdnjama, protupravno preuzimanje objekta i promjena brave.
Prema njegovim riječima, akcijom je rukovodio bivši visoki policijski dužnosnik koji je sada angažiran na poslovima osiguranja Konzuma. Bevanda je najavio da će njegov advokatski tim analizirati dokumentaciju i snimke te na osnovu njih podnijeti odgovarajuće krivične prijave.
Upravo bi videosnimci i fotografije mogli biti važan dio dokumentacije u postupcima koji slijede, posebno u utvrđivanju načina na koji je prostor preuzet, ko je učestvovao u toj radnji i na osnovu kojeg pravnog osnova je izvršena promjena brave.
Pitanje koje se nameće jeste zašto se spor oko poslovnog prostora, ukoliko su postojala različita tumačenja ugovornih prava, nije prepustio nadležnim institucijama, nego je završen zaključavanjem lokala i onemogućavanjem pristupa vlasniku i radnicima.
Sporan raskid ugovora i promjena brave
Prema dokumentaciji koja je objavljena u medijima, Konzum d.o.o. Sarajevo i Korten Invest d.o.o. Široki Brijeg naveli su da su prostor prodali društvu Korten Invest te da su potom jednostrano otkazali ugovor o zakupu pizzerije. U obavijesti zakupcu pozvali su se na ugovorne odredbe i otkazni rok od 30 dana.
Međutim, pravni zastupnici zakupca osporili su takvo tumačenje ugovora. U njihovom odgovoru navedeno je da ugovor o zakupu iz 2018. godine, zajedno s aneksima, i dalje predstavlja pravni osnov korištenja prostora te da sama promjena vlasništva nije ugovorena kao opravdan razlog za otkaz.
Advokati su se pozvali i na Zakon o zakupu poslovnih zgrada i prostorija, tvrdeći da postupak raskida nije proveden u skladu sa zakonskom procedurom. Posebno su upozorili na samovoljni ulazak u prostor i promjenu brave, navodeći da bi takvo postupanje moglo predstavljati povredu prava zakupca.
Dakle, spor nije nastao samo zbog odluke o prestanku zakupa, nego i zbog načina na koji je ta odluka provedena. Upravo će pravna valjanost otkaza i okolnosti preuzimanja prostora biti među ključnim pitanjima u postupcima koji slijede.
Mostarcima nedostaje kultno mjesto okupljanja
Zatvaranje pizzerije izazvalo je brojne reakcije i među Mostarcima koji su godinama posjećivali ovaj lokal. Za mnoge je to bilo mjesto susreta, razgovora i svakodnevnih druženja, a zbog blizine fakulteta i drugih sadržaja u centru grada, pizzerija je bila posebno prepoznatljiva među studentima.
Bingo nije bio samo još jedan ugostiteljski objekat u trgovačkom centru. Za brojne generacije Mostaraca predstavljao je dio svakodnevice, mjesto na kojem su se susretali prijatelji, studenti, porodice i ljudi koji su godinama gradili svoje navike upravo u ovom prostoru.
Zato reakcije građana nisu izostale. U znak podrške vlasniku, zaposlenicima i povratku ovog objekta pokrenuta je i Facebook grupa s peticijom. Pokretači inicijative žele skrenuti pažnju javnosti na slučaj i izraziti nezadovoljstvo načinom na koji je dugogodišnji ugostiteljski objekat prestao s radom.
Građani koji podržavaju inicijativu poručuju da ne žele da jedno od prepoznatljivih mjesta okupljanja u Mostaru nestane na ovakav način. Peticija je ujedno i poruka da poslovni interesi i promjene vlasništva ne bi trebali zanemariti ljude koji su godinama radili u jednom prostoru, ali ni njegov značaj za lokalnu zajednicu.
Za dio građana pitanje više nije samo spor oko jednog poslovnog prostora, nego i odnos prema dugogodišnjim zakupcima, zaposlenicima i sadržajima koji su činili dio svakodnevnog života Mostara.
I drugi zakupci suočeni s ultimativnim zahtjevima
Prema informacijama koje dolaze od zakupaca i učesnika u poslovanju unutar Mercator centra, problemima se ne suočava samo vlasnik pizzerije Bingo. I drugi vlasnici ugostiteljskih i trgovačkih radnji, prema tim navodima, dobijaju zahtjeve za napuštanje prostora, često uz kratke i nerealne rokove.
Ako se takva praksa nastavi, riječ je o mnogo širem pitanju od sudbine jednog lokala. Postavlja se pitanje kakvu pravnu sigurnost imaju zakupci koji su godinama ulagali u opremu, uređivali poslovne prostore, zapošljavali radnike i razvijali svoje poslovanje, a sada se suočavaju s mogućnošću da u kratkom roku ostanu bez prostora u kojem rade.
Za male privrednike poslovni prostor nije samo kvadratura u vlasništvu nekoga drugog. To je mjesto u koje su uložili novac, vrijeme i rad, izgradili bazu kupaca i stvorili radna mjesta. Nagli prekid poslovanja može značiti gubitak prihoda, probleme s radnicima, propadanje zaliha i dugoročne posljedice koje se ne mogu riješiti jednostavnim preseljenjem na drugu lokaciju.
Otvorena pitanja o kupovini nekretnina i finansiranju
Slučaj nasilnog preuzimanja pizzerije otvorio je i pitanje transakcije povezane s kupovinom nekretnina koje su ranije bile u vlasništvu kompanija iz sistema Fortenova. U javnosti se postavlja pitanje finansijske konstrukcije kupovine prostora i uloge banke u odobravanju sredstava za takvu transakciju.
Posebno se traži pojašnjenje finansijskih kapaciteta kompanije Korten Invest, koja se u dokumentaciji o raskidu zakupa navodi kao kupac prostora. U tom kontekstu spominje se iznos od oko 90 miliona KM za kupovinu nekretnina, dok se istovremeno postavljaju pitanja o kapitalu firme, njenim poslovnim rezultatima, prometima i broju zaposlenih.
Indikativno je da se u javnosti otvara pitanje kako je firma s niskim kapitalom i praktično bez uposlenih, uopće mogla doći u poziciju da realizira transakciju vrijednu oko 90 miliona KM. Kako je strukturirano finansiranje, koliki dio sredstava dolazi iz bankarskog kredita, kakvi su instrumenti osiguranja i na osnovu kojih procjena je odobreno finansiranje – pitanja su na koja bi javnost trebala dobiti jasne odgovore.
Transparentno pojašnjenje kupoprodajne transakcije, finansiranja i odnosa između uključenih kompanija bilo bi važno ne samo zbog slučaja pizzerije Bingo nego i zbog svih drugih zakupaca čije poslovanje zavisi od pravne sigurnosti i poštivanja ugovornih obaveza.
Šta će biti s radnicima i imovinom pizzerije?
Dok se pravni spor razvija, osam radnika ostalo je bez mogućnosti pristupa svom radnom mjestu, a u lokalu su ostali oprema i namirnice. Za dio zaposlenika koji su u ovom objektu radili desetljećima, zatvaranje nije samo gubitak radnog mjesta nego i nagli prekid profesionalnog života koji su gradili godinama.
Dodatno pitanje predstavlja stanje imovine koja je ostala u zaključanom prostoru, kao i odgovornost za eventualnu štetu nastalu nakon isključenja električne energije. Vlasnik je najavio da posjeduje snimke i fotografije, što bi moglo pomoći u utvrđivanju slijeda događaja i eventualne odgovornosti.
U narednom periodu očekuju se pravni koraci koje je najavio advokatski tim Ivana Bevande.
Slučaj pizzerije Bingo tako je prerastao okvire običnog spora između zakupodavca i zakupca. Otvorio je pitanja pravne sigurnosti poslovanja, zaštite radnika, transparentnosti velikih nekretninskih transakcija i odnosa prema dugogodišnjim lokalnim privrednicima.
Mostarci, sudeći prema reakcijama i pokrenutoj peticiji, ne žele da se priča završi samo zaključanim vratima. Žele odgovore o tome kako je do zatvaranja došlo, ko je odgovoran za način preuzimanja prostora i kakva je budućnost objekta koji je godinama bio dio gradskog života.
