Prema nalozima Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH, a pod nadzorom postupajuće tužiteljice Posebnog odjela Federalnog tužiteljstva FBiH (POSKOK), policijski službenici Federalne uprave policije jučer su pretresli službene prostorije i računalnu opremu u sjedištu Željeznica FBiH u Sarajevu te u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija u Mostaru.
Na čelu tog ministarstva nalazi se Andrijana Katić, kadar HDZ-a BiH i bliska suradnica predsjednika te stranke Dragana Čovića.
Iz POSKOK-a je priopćeno da su pretresi provedeni zbog postojanja osnova sumnje na počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja ili ovlasti.
Međutim, kako je portal Raport izvijestio jučer, ali i početkom siječnja, u središtu istrage nalazi se sporno imenovanje vršitelja dužnosti članova Uprave Željeznica FBiH, odnosno izvršnog direktora Dejana Kvesića, kojeg je za tu dužnost predložio HDZ BiH.
To je poslije u svojem priopćenju potvrdila i Federalna uprava policije, ne navodeći imena osoba na koje se istraga odnosi.
Kvesić nije ispunjavao ni formalne uvjete za imenovanje
Prema ranijim navodima Raporta, Kvesić nije ispunjavao formalne uvjete za imenovanje na navedenu dužnost. Njegovo imenovanje, kako je taj portal pisao još u siječnju, pratili su snažni pritisci na Nadzorni odbor Željeznica FBiH.
Sve je, prema tim navodima, rezultiralo ignoriranjem propisa koji nisu odgovarali pojedinim političkim interesima, i to tijekom višemjesečnog razdoblja.
Naime, Kvesić je magistar arhitekture, dok je za obavljanje dužnosti izvršnog direktora za poslove željezničkog operatora, prema navedenim uvjetima, potrebno imati odgovarajuću stručnu spremu iz područja građevinarstva, prometa ili elektrotehnike.
Osim toga, prema pisanju Raporta, Kvesić nije posjedovao ni sigurnosni certifikat 646, koji je, kako se navodi, obvezan za osobe koje obavljaju određene poslove povezane sa željezničkom infrastrukturom i operatorom.
Unatoč tim okolnostima, imenovan je na navedenu dužnost.
Raport je ranije upozoravao da su iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, kojim upravlja ministrica Andrijana Katić iz HDZ-a BiH, navodno dolazili pritisci na Nadzorni odbor Željeznica FBiH kako bi se izmijenio Statut i uklonio sporni uvjet.
Prema tvrdnjama tog portala, Katić je pritisak navodno provodila preko svojeg savjetnika Josipa Nikolića.
Josip Nikolić brat je Marina Nikolića, koji je bio uhićen u policijskoj akciji „Landfil“, provedenoj nakon prijave nove Uprave Autocesta FBiH, a protiv kojeg je poslije podignuta i optužnica.
Iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija jučer su žurno poručili da u potpunosti stoje na raspolaganju nadležnim tijelima te da će dostaviti svu potrebnu dokumentaciju i pružiti potporu nesmetanom provođenju postupka.
Gotovo istovjetno priopćenje stiglo je i iz Željeznica FBiH.
Zašto je POSKOK čekao gotovo deset mjeseci?
Međutim, ono što posebno privlači pozornost jest vrijeme potrebno za pokretanje konkretnih istražnih radnji.
Za razliku od pojedinih drugih predmeta u kojima su istraživana sporna imenovanja uprava javnih poduzeća i institucija, poput Međunarodne zračne luke Sarajevo i Federalne uprave civilne zaštite, POSKOK u ovom slučaju nije žurio s pretresima i izuzimanjem dokumentacije.
Od prvih javno iznesenih informacija o mogućim nepravilnostima do konkretne policijske akcije proteklo je gotovo deset mjeseci.
U predmetu koji se odnosio na Međunarodnu zračnu luku Sarajevo, gdje su također bile sporne izmjene Statuta, POSKOK je već podignuo optužnicu protiv tadašnjeg direktora Sanina Ramezića i članova Nadzornog odbora.
Upravo se tu otvara jedno od ključnih pitanja: zašto u akciji „Odbor“ nisu oduzeti mobilni telefoni ministrice Andrijane Katić i njezina savjetnika Josipa Nikolića?
Podsjetimo, u ranijim pretresima i policijskim akcijama koje je provodio POSKOK mobilni telefoni i drugi elektronički uređaji često su bili među predmetima koji su se privremeno oduzimali radi prikupljanja mogućih dokaza.
Jedan od primjera jest afera „Spengavanje“
Tijekom istražnih radnji u tom predmetu mobilni telefoni oduzeti su Nikšićevoj šefici kabineta Arijani Huseinović-Ajanović, tadašnjem vršitelju dužnosti ravnatelja Federalne uprave policije Vahidinu Munjiću, ravnatelju Policijske akademije Ervinu Mušinoviću te službeniku FUP-a Muhamedu Ohranoviću.
Telefon nije bio oduzet federalnom premijeru Nerminu Nikšiću, koji tada nije imao status osumnjičenika.
POSKOK je mobilne telefone oduzimao i tijekom pretresa povezanih s predmetom protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića.
U tom su slučaju uređaji oduzeti i ministru Mijatoviću i osobama povezanim s tvrtkama koje su se prijavljivale na javni natječaj.
U nastavku istrage u predmetu „Munjić i drugi“ POSKOK je u travnju oduzeo mobilni telefon i federalnom ministru unutarnjih poslova Rami Isaku.
Mobilni telefoni oduzimani su i u drugim istragama
Osim toga, tužitelji POSKOK-a privremeno su oduzimali mobilne telefone i tijekom istrage povezane s poliklinikom New Life, koja se bavila medicinski potpomognutom oplodnjom i pohranjivanjem embrija, a poslije je promijenila naziv u Northwestern Medical Center IVF.
U tom su predmetu mobilni telefoni oduzeti i ministru zdravstva Nediljku Rimcu (HDZ 1990) te njegovu savjetniku Ivici Ćosiću.
Međutim, tijekom jučerašnje akcije „Odbor“, povezane s istragom mogućih nezakonitosti pri imenovanju Dejana Kvesića u Upravu Željeznica FBiH, mobilni telefoni ministrice Andrijane Katić i njezina savjetnika Josipa Nikolića nisu oduzeti, što je, prema navodima Raporta, tom portalu i potvrđeno.
Naravno, samo neoduzimanje mobilnih telefona ne znači da su istražitelji postupali nezakonito. Takve mjere ovise o okolnostima konkretnog predmeta, raspoloživim dokazima i procjeni njihove nužnosti.
Ipak, usporedba s ranijim predmetima POSKOK-a otvara legitimna pitanja o kriterijima koje tužitelji primjenjuju pri određivanju istražnih radnji.
Zašto su u pojedinim predmetima mobilni telefoni oduzimani već tijekom prvih istražnih aktivnosti, dok u slučaju koji se povezuje s Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija takva mjera, barem prema dosad dostupnim informacijama, nije provedena?
Jesu li istražitelji prethodno osigurali sve relevantne dokaze? Jesu li procijenili da privremeno oduzimanje mobilnih uređaja nije potrebno? Ili je riječ o drukčijem pristupu istrazi koji zaslužuje dodatno obrazloženje?
Na ta pitanja javnost zasad nema odgovore.
Vrijede li ista pravila za sve političke dužnosnike?
Posebno zabrinjava činjenica da je od prvih javnih upozorenja na sporno imenovanje do policijske akcije proteklo gotovo deset mjeseci.
Takav vremenski razmak nameće pitanje pravodobnosti postupanja nadležnih institucija, osobito kada je riječ o imenovanjima u javnim poduzećima kojima upravljaju politički kadrovi.
Upravo zato treba utvrditi jesu li sve istražne radnje provedene pravodobno i jesu li prema svim osobama na koje se istraga odnosi primijenjeni jednaki pravni kriteriji.
Istodobno, činjenica da određeni dužnosnici pripadaju HDZ-u BiH ne smije biti razlog ni za povlašteni tretman ni za unaprijed donesene zaključke o njihovoj odgovornosti.
No, institucije moraju biti spremne odgovoriti na pitanja koja proizlaze iz različitog postupanja u naizgled usporedivim predmetima.
U javnosti se zato opravdano otvara pitanje je li riječ o uobičajenoj istražnoj procjeni ili o primjeru nedosljednosti u postupanju POSKOK-a.
Deset mjeseci čekanja, pretresi službenih prostorija bez oduzimanja mobilnih telefona pojedinih dužnosnika i raniji predmeti u kojima su takvi uređaji redovito oduzimani predstavljaju okolnosti koje zaslužuju jasno objašnjenje.
Jer ako se u borbi protiv korupcije primjenjuju različiti kriteriji, javnost ima pravo znati zbog čega.
A ako su kriteriji jednaki za sve, POSKOK bi upravo na ovom primjeru trebao pokazati da ni politička pripadnost, ni stranački položaj, ni bliskost s vodećim političarima ne mogu utjecati na tijek istrage.
U suprotnom, ostat će otvorena sumnja da se prema pojedinim političkim strukturama postupa opreznije nego prema drugima.
Takve sumnje ne mogu se otkloniti priopćenjima o suradnji s istražiteljima, nego isključivo transparentnim, zakonitim i dosljednim radom nadležnih institucija.
OTPOR.Media
