Ured visokog predstavnika (OHR) upozorio je da kontinuirane blokade državnih institucija, prvenstveno iz Republike Srpske, ograničavaju funkcioniranje vlasti na državnoj razini i produbljuju političku krizu u Bosni i Hercegovini. Takve aktivnosti, uz pokušaje uspostavljanja paralelnih institucija u RS-u, stvaraju uvjete za postupno de facto odvajanje entiteta od države, navodi se u 70. izvješću Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Izvješće obuhvaća razdoblje od 16. travnja do 15. listopada, a bit će predstavljeno na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj stanju u BiH, zakazanoj za 30. listopada.
Dokument je prvi put potpisao Louis Crishock, vršitelj dužnosti visokog predstavnika, koji je preuzeo tu dužnost nakon što, poslije ostavke Christiana Schmidta u svibnju ove godine, nije imenovan njegov nasljednik. Crishock je u izvješću izdvojio tri značajna događaja: Opće izbore održane 4. listopada, reakcije u BiH na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te nastavak blokada i opstrukcija u radu državnih institucija.
Prema ocjeni OHR-a, izravni napadi na ustavni poredak, kakvi su obilježili početak 2025. godine, u promatranom razdoblju bili su manje izraženi. Međutim, institucionalne blokade i zapaljiva politička retorika nisu prestale, a najveći dio takvih aktivnosti dolazio je, kako se navodi, iz krugova vlasti Republike Srpske.
„Ove uporne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da ispune svoje zakonske obveze i odgađaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja zasebnih struktura u Republici Srpskoj, one jačaju scenarij de facto odvajanja“, upozorava se u izvješću.
Blokade parlamenta i otežan rad državnih institucija
U izvještajnom razdoblju opstrukcije su se očitovale kroz uskraćivanje kvoruma za rad parlamenta, što je ograničilo zakonodavne aktivnosti i rezultiralo malim brojem usvojenih zakona. Problemi su zabilježeni i u imenovanjima, financiranju te zapošljavanju u državnim institucijama.
OHR posebno ukazuje na neprovođenje konačnih i obvezujućih odluka državnih pravosudnih institucija, uključujući odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na državnu imovinu.
Iako brojne institucije i dalje obavljaju svoje poslove, Crishock upozorava da im nedostaju kadrovi, financijska sredstva, potrebne odluke ili ovlasti, zbog čega nisu u mogućnosti u potpunosti izvršavati zakonske obveze.
Dodatni problem, kako se navodi, predstavlja činjenica da se slabosti nastale zbog blokada potom koriste kao argument za osporavanje potrebe postojanja državnih institucija i njihova autoriteta.
Iako se ustavna raspodjela nadležnosti formalno nije promijenila, mogućnost državnih institucija da ih stvarno izvršavaju postupno se smanjuje. Istodobno se u Republici Srpskoj pokušavaju uspostaviti pravni i institucionalni mehanizmi koji bi preuzeli poslove iz nadležnosti države, što OHR ocjenjuje kao rizik od postupnog de facto odvajanja entiteta.
Vijeće ministara BiH održavalo je redovite sjednice, ali je tijekom šestomjesečnog izvještajnog razdoblja usvojen samo jedan zakon – proračun institucija BiH za 2026. godinu.
Ured visokog predstavnika upozorava da je praksa prema kojoj se zakonski prijedlozi ne upućuju u parlament bez potpunog konsenzusa unutar Vijeća ministara više puta sustavno korištena za blokiranje rada institucija.
Nije postignut dogovor ni o zakonima o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH i sudovima, koji su među uvjetima za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom. Nije postignut ni dogovor o imenovanju glavnog pregovarača BiH s EU-om.
Posebno je otežan rad Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Prema izvješću, izaslanici SNSD-a, samostalno ili zajedno s izaslanicima HDZ-a BiH, više su puta napuštali sjednice, koristeći pravila o kvorumu na način koji je praktično blokirao rad ovog doma. Zbog različitih većina u Zastupničkom domu i Domu naroda niz prijedloga koji su dobili potporu u prvom domu zaustavljen je u drugom.
Dužnost ministra sigurnosti BiH upražnjena je od 28. siječnja 2025. godine, nakon uhićenja prethodnog ministra zbog korupcije. Predsjedateljica Vijeća ministara do sada nije predložila kandidata za tu dužnost, a imenovanje novog ministra očekuje se tek nakon formiranja novog saziva Vijeća ministara.
Proračun usvojen sa zakašnjenjem, financijski sporovi i međunarodne posljedice
Proračun institucija BiH za 2026. godinu usvojen je 27. srpnja, gotovo osam mjeseci nakon zakonskog roka. Njegov ukupni iznos je 2,559 milijardi KM, od čega se 1,580 milijardi KM odnosi na rashode državnih institucija.
OHR navodi da je državni proračun u posljednjih 25 godina usvojen na vrijeme samo pet puta, posljednji put prije deset godina. Istodobno, proračunski okvir institucija BiH dulje od desetljeća ostaje približno na istoj razini, dok proračuni entiteta kontinuirano rastu.
Takav nerazmjer, upozorava Crishock, može dovesti do faktičkog prenošenja ovlasti s države na entitete jer državne institucije nemaju dovoljno sredstava za obavljanje svojih nadležnosti.
Fiskalno vijeće BiH održalo je samo jednu sjednicu, 27. travnja, kada je okvir proračuna za razdoblje 2026. – 2028. usvojen s 11 mjeseci zakašnjenja. Okvir za razdoblje 2027. – 2029. još nije usvojen, zbog čega OHR očekuje da će državne institucije od 1. siječnja ponovno biti prisiljene raditi na temelju privremenog financiranja.
Problemi su prisutni i u Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Predstavnici Republike Srpske već dulje od tri godine blokiraju tromjesečno usklađivanje koeficijenata za raspodjelu prihoda od neizravnih poreza, čime je Federaciji BiH, prema izvješću, nanesena šteta veća od 150 milijuna KM.
Osim toga, blokirano je i poravnanje međuentitetskih dugovanja kojim bi Federaciji bila nadoknađena nastala šteta. Nije uspostavljena ni trajna metodologija za raspodjelu prihoda od cestarina, zbog čega se u rezervama nalazi 128 milijuna KM koji se ne koriste za izgradnju cestovne infrastrukture.
Posljedice političkih blokada osjećaju se i u međunarodnim odnosima. MONEYVAL je 19. lipnja vratio BiH na takozvanu sivu listu zbog neusvajanja zakona o oduzimanju imovine, propisa o ciljanim financijskim sankcijama i registra stvarnih vlasnika. OHR odgovornost za blokiranje ovih zakonskih rješenja na državnoj razini pripisuje predstavnicima iz Republike Srpske.
Među neriješenim pitanjima je i uspostavljanje državnog regulatora za plin, čemu se vlasti RS-a protive. Zbog toga BiH, prema izvješću, ima najlošiji rezultat među članicama Energetske zajednice. Republika Srpska nastavila je i s jednostranim smanjenjem svojeg doprinosa Javnoj korporaciji Željeznice BiH.
Državna imovina i odluke Ustavnog suda i dalje predmet spora
U području državne imovine nije ostvaren napredak. Vlasti Republike Srpske nastavljaju osporavati odluke Ustavnog suda BiH i odbijaju upisati državu kao vlasnika imovine koja joj pripada, uključujući perspektivnu vojnu imovinu.
Pravobraniteljstvo BiH trenutačno vodi oko 2.200 aktivnih predmeta koji se odnose na državnu imovinu, a njihov broj nastavlja rasti. U Federaciji BiH, prema izvješću, vlasti pokazuju veći stupanj spremnosti za poštivanje zabrane raspolaganja državnom imovinom, ali se ta praksa ne provodi ujednačeno.
Ustavni sud BiH je 25. rujna, odlučujući o predmetu koji se odnosi na Vareš, pojasnio da raspolaganje državnom imovinom ne podrazumijeva samo njezinu prodaju. U to spadaju i promjene namjene državnog šumskog zemljišta, kao i izdavanje dozvola i koncesija kojima se takve promjene omogućuju.
Sud je 24. i 25. rujna razmatrao i zahtjev zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdića. Utvrđeno je da su proračunske stavke Republike Srpske za 2025. i 2026. godinu namijenjene financiranju lobističkih ugovora neustavne, a zabranjena su i sva plaćanja po tim ugovorima.
Problem predstavlja i nepopunjen sastav Ustavnog suda BiH. Vlasti Republike Srpske i dalje nisu imenovale dvoje sudaca iz tog entiteta. Istodobno, ni Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH prije izbora nije izabrao dvoje novih sudaca, zbog čega Valerija Galić i Mirsad Ćeman, iako su navršili 70 godina, ostaju na dužnostima do imenovanja svojih nasljednika.
Dodik najavljuje novi ustav RS-a i povratak nadležnosti
Unatoč zabrani obnašanja javnih dužnosti, Milorad Dodik ostao je, prema ocjeni OHR-a, središnja figura političkog života u Republici Srpskoj.
Nakon izbora najavio je nastavak politike SNSD-a i ponovio zahtjeve za vraćanje nadležnosti RS-u u područjima obrane, kontrole granica, obavještajnog sektora i neizravnog oporezivanja. Istodobno je zagovarao ograničavanje ovlasti državnog pravosuđa.
Dodik je najavio i inicijativu za donošenje novog Ustava Republike Srpske, čije bi usvajanje bilo vezano uz 9. siječnja. Prethodni pokušaj donošenja novog entitetskog ustava proglašen je neustavnim.
U izvješću se navodi da je Dodik nastavio širiti političku retoriku kojom se dovodi u pitanje mogućnost mirnog suživota Bošnjaka i Srba, uz pozivanje na koncept „sukoba civilizacija“. Također je nastavio spominjati mogućnost odcjepljenja RS-a ako njegovi politički ciljevi ne budu ostvareni.
Na to se nadovezuje i njegova izjava od 12. svibnja, kada je poručio da bi nametanje zakona o državnoj imovini odmah pokrenulo proces odcjepljenja Republike Srpske.
Narodna skupština RS-a usvojila je u svibnju i srpnju dvije deklaracije kojima se traži zatvaranje OHR-a, poništavanje reformi provedenih nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i raspodjela državne imovine između entiteta.
NSRS je 9. srpnja usvojila i izmjene Kaznenog zakonika RS-a kojima je predviđeno kažnjavanje javnog isticanja i veličanja zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine. Za takve aktivnosti propisane su kazne zatvora do tri godine, odnosno do pet godina ako je njima narušen javni red.
Visoki predstavnik ocjenjuje da su ove izmjene u suprotnosti s državnim zakonodavstvom. Njihovu ustavnost trenutačno razmatra Ustavni sud BiH.
Dodatnu pozornost OHR-a izazvao je memorandum o suradnji koji je Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a 23. lipnja potpisalo s moskovskom policijom. Budući da sadržaj dokumenta nije objavljen, ostaje otvoreno pitanje njegove usklađenosti s ustavnim i pravnim okvirom BiH.
Smrt Ratka Mladića produbila političke i društvene podjele
Smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića 27. kolovoza ponovno je otvorila duboke podjele u Bosni i Hercegovini u vezi s ratnom prošlošću i odgovornošću za počinjene zločine.
Nakon njegove smrti u Republici Srpskoj pojavili su se murali i grafiti kojima se Mladić veliča. U Bratuncu je dan nakon njegove smrti ispisana i poruka „Svi Srbi su Ratkovi vojnici“.
Komemoracija održana 5. rujna u Domu Vojske Srbije u Beogradu okupila je i dužnosnike Republike Srpske, dok je pokop dva dana kasnije privukao tisuće ljudi i sadržavao elemente službenih i vojnih počasti.
OHR je zabilježio i različite reakcije članova Predsjedništva BiH. Željka Cvijanović pohvalila je Mladićevu ratnu ulogu i njegove uvjete pritvora ocijenila nehumanima. Željko Komšić kritizirao je nazočnost rukovodstva RS-a na pokopu, dok je Denis Bećirović veličanje Mladića osudio kao izravnu uvredu žrtvama genocida.
U izvješću se podsjeća da su negiranje ratnih zločina i veličanje njihovih počinitelja kaznena djela prema Kaznenom zakonu BiH. Međutim, za pokretanje postupaka nužno je djelovanje Tužiteljstva BiH.
Istodobno su bošnjački političari u Republici Srpskoj bili izloženi pritiscima zbog svojih izjava o Mladiću, a neki su i smijenjeni. Istraga koju provode Tužiteljstvo i Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a obuhvatila je i Memorijalni centar Srebrenica – Potočari. Predstavnici Centra smatraju da je riječ o obliku pritiska na ovu instituciju.
Izbori obilježeni manjom izlaznošću i nacionalističkom retorikom
Opći izbori održani 4. listopada protekli su uz prvu primjenu novih izbornih tehnologija na području cijele BiH. Prema izvješću, nije bilo većih tehničkih problema, a biometrijska identifikacija birača bila je uspješna u više od 97 posto slučajeva.
Izlaznost je iznosila 42,02 posto, što je osjetno manje u odnosu na 50,43 posto zabilježenih na izborima 2022. godine. OHR navodi da je na manju izlaznost djelomično mogla utjecati i primjena biometrijske provjere birača.
Predizbornu kampanju obilježili su populistička i nacionalistička retorika te zlouporaba javnih resursa. Središnje izborno povjerenstvo BiH, prema ocjeni iz izvješća, dobilo je malu ili nikakvu potporu drugih institucija, kao i nedovoljan odgovor na zahtjeve za dodatnim osobljem.
Preliminarni rezultati pokazali su nastavak dominacije stranaka koje političku potporu grade prvenstveno na etničkim osnovama. SNSD je zadržao položaj najjače političke stranke u Republici Srpskoj.
Zbog političkih podjela i složenih odnosa između stranaka, OHR očekuje da bi formiranje vlasti moglo potrajati, što bi dodatno usporilo napredak BiH na europskom putu.
Sporovi oko nacionalnih spomenika i blokade u Mostaru
Izvješće se osvrće i na sporove u vezi s imenovanjem članova Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Predsjedništvo BiH je 29. lipnja, glasovima Denisa Bećirovića i Željka Komšića, imenovalo četiri nova člana Povjerenstva. Željka Cvijanović ocijenila je da je riječ o odluci štetnoj za vitalni interes Republike Srpske, što je potvrdila i Narodna skupština RS-a. Bećirović se potom obratio Ustavnom sudu BiH.
U Mostaru su neslaganja oko imenovanja dovela do toga da Klub Bošnjaka bojkotira sjednice Gradskog vijeća, dodatno otežavajući rad ovog lokalnog predstavničkog tijela.
OHR je u izvješću naveo i financijske podatke o svojem radu. Proračun Ureda visokog predstavnika za 2026./2027. godinu iznosi 5.974.770 eura, dok je gotovo 700.000 eura ostalo nenaplaćeno zbog neuplaćenih doprinosa pojedinih država.
