Vozilo Počasnog konzulata Bangladeša u noći sa srijede na četvrtak u Sarajevu je udarilo u kamion KJKP-a „Rad“, a MUP Sarajevske županije naveo je da vozač, počasni konzul Omar Musabegović, ima diplomatski imunitet. Bečka konvencija počasnim konzulima daje znatno užu zaštitu, vezanu samo uz službeni posao.
Nesreća se dogodila oko 00.05 sati u Alipašinoj ulici. Prema podacima MUP-a Sarajevske županije, Musabegović (1980.) upravljao je vozilom Land Rover, koje je u vlasništvu Počasnog konzulata NR Bangladeša, i udario u vozilo KJKP-a „Rad“ za odvoz otpada, koje je bilo zaustavljeno na kolniku.
Lakše su ozlijeđeni vozač vozila KJKP-a „Rad“, M. T. (1996.), radnik Š. K. (1986.), koji je u tom trenutku praznio kontejner, i putnik u Land Roveru E. M. (1951.). Nakon pregleda u Kliničkom centru Sveučilišta u Sarajevu upućeni su na kućno liječenje.
Alkotestiranjem je kod vozača utvrđena prisutnost alkohola. U informaciji MUP-a Sarajevske županije navedeno je da on ima „status osobe s diplomatskim imunitetom“, ali je sudac za prekršaje Općinskog suda u Sarajevu naložio da se protiv njega podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
Slučaj je otvorio niz pitanja: tko su ljudi koji u BiH predstavljaju strane države, što zapravo rade, zašto preuzimaju tu dužnost i kakvu im zaštitu ona pruža?
Što rade počasni konzuli?
Bečka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963. godine navodi konzularne funkcije: zaštitu interesa države i njezinih građana, pomoć građanima, izdavanje putnih isprava, poslove ovjere i matičnih knjiga te razvoj trgovinskih, gospodarskih, kulturnih i znanstvenih veza dviju država. Koje će od tih poslova povjeriti počasnom konzulu, odlučuje država koja ga imenuje, piše Klix.ba.
Razlike su velike. Slovenija, primjerice, na stranici svojeg ministarstva vanjskih poslova navodi da njezini počasni konzuli, u većini slučajeva strani državljani, nemaju izravne konzularne nadležnosti.
Kanada je ove godine objavila oglas za počasnog konzula u Sarajevu, koji je bio otvoren do 4. svibnja. Prema tom oglasu, počasni konzul pruža konzularnu pomoć Kanađanima i, prema potrebi, izdaje hitne putne isprave, obavlja javnobilježničke usluge, pomaže veleposlanstvu u gospodarskim i bilateralnim odnosima, brine o logistici službenih posjeta i predstavlja Kanadu na diplomatskim i javnim događajima.
Kandidat nije morao biti kanadski državljanin, ali je morao veći dio godine živjeti u BiH i imati dokazivu povezanost s Kanadom. Mandat traje pet godina, a umjesto plaće Kanada daje honorar od 5.000 kanadskih dolara godišnje.
Bangladeš nema veleposlanstvo u Sarajevu, a za BiH je akreditirano njegovo veleposlanstvo u Haagu. To je veleposlanstvo u svibnju objavilo da je njegov otpravnik poslova Md Hasan Abdullah Towhid posjetio Ministarstvo vanjskih poslova BiH, gdje se razgovaralo o trgovini, ulaganjima i radnim migracijama. Sastanku s pomoćnikom ministra Momirom Brajićem, prema toj objavi, nazočio je i Musabegović kao počasni konzul Bangladeša u Sarajevu.
Funkcija starija od veleposlanstava
Institucija počasnog konzula starija je od stalnih veleposlanstava. Njezini korijeni vežu se uz antičku Grčku i proksene, ugledne građane jednog polisa koji su u svojem gradu dobrovoljno štitili interese i građane drugog polisa. Ugledni Spartanac mogao je, primjerice, u Sparti biti proksen Atene i pomagati Atenjanima koji dolaze u grad.
U srednjem vijeku trgovci iz Venecije, Genove, Pise i Dubrovnika imali su u stranim lukama konzule koji su ih zastupali pred lokalnim vlastima i rješavali sporove. Iz te prakse razvila se današnja podjela na karijerne konzule (consules missi), koje država šalje, i počasne (consules electi), koji se biraju na licu mjesta.
Tko su počasni konzuli u BiH?
Potpuni popis počasnih konzula stranih država vodi Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Iz javno dostupnih podataka vidi se da tu dužnost u BiH obavljaju ljudi iz gospodarskog i javnog života.
Nedeljko Elek, direktor „Sarajevo-gasa“ Istočno Sarajevo, počasni je konzul Bjelorusije. Predsjedništvo BiH dalo je 22. srpnja 2020. suglasnost za njegovo prihvaćanje i otvaranje počasnog konzulata.
Dejana Ljevnaića Vlada Srbije imenovala je počasnim konzulom u studenome 2023., a konzulat na Palama otvoren je u prosincu te godine. Na otvorenju je bio i počasni konzul Srbije u Banjoj Luci Miloš Vujić.
Na popisu koji objavljuje Grad Sarajevo navedeni su i počasni konzulati Kazahstana, Albanije, Australije, Danske, Finske, Republike Koreje i Cipra. Španjolska, prema podacima svojeg veleposlanstva, ima počasni konzulat u Mostaru, kao i Rumunjska.
Zašto netko želi biti počasni konzul?
Za razliku od karijernih konzula, kojima Konvencija zabranjuje da se radi osobne dobiti bave poslom ili profesijom u državi primateljici, počasni konzuli smiju nastaviti obavljati svoj posao, a Konvencija to i predviđa. Uz konzularnu dužnost ostaju direktori, vlasnici tvrtki i javne osobe.
Sami konzuli i njihovi konzulati kao razloge najčešće navode čast i poslovne veze. Ljevnaić je, kada je imenovan, za Srnu rekao da mu titula konzula Srbije predstavlja najveće priznanje i neopisivu čast.
Počasni konzul Albanije prilikom otvaranja konzulata rekao je da će raditi na unapređenju gospodarske, kulturne, obrazovne i turističke suradnje.
Postoji i vidljivi dio statusa. Kada je Predsjedništvo dalo suglasnost za Eleka, konzulat je dobio pravo na diplomatske registarske pločice za službeno vozilo, a Elek je postao nositelj identifikacijske iskaznice. Konzulat ima i pravo isticati zastavu i grb države na zgradi, a na vozilu kada se koristi u službene svrhe.
Kako se taj status u praksi doživljava, pokazao je incident iz ožujka 2024. godine. Kada je policajac ispred Suda BiH zatražio da se pomakne automobil s diplomatskim registarskim pločicama parkiran na nogostupu, Elek mu je odgovorio: „Mi imamo diplomatski imunitet.“
Diplomat i počasni konzul nisu isto
Diplomatski i konzularni imunitet uređuju dva različita međunarodna ugovora. Bečka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961. odnosi se na diplomatske agente, odnosno veleposlanike i diplomatsko osoblje veleposlanstava. Oni ne podliježu kaznenoj nadležnosti države u kojoj rade, pa ni za djela iz privatnog života, a tog ih imuniteta može lišiti samo država koja ih je poslala, i to izričito.
Status konzula uređuje Bečka konvencija o konzularnim odnosima, koja je na snazi od 1967. godine, a čije su potpisnice i BiH i Bangladeš. Na počasne konzule odnosi se posebno, treće poglavlje Konvencije, od članka 58. do članka 68.
Imunitet samo za službene radnje
Članak 58. precizno nabraja koje se odredbe primjenjuju na počasne konzule. Među njima je članak 43., prema kojem konzularni dužnosnici ne podliježu nadležnosti sudskih i upravnih tijela države primateljice za radnje izvršene u obavljanju konzularnih funkcija. To je takozvani funkcionalni imunitet: ne štiti osobu, nego službeni posao koji obavlja.
Na tom popisu nema članka 41., koji karijernim konzulima jamči zaštitu od uhićenja i pritvora prije suđenja, osim za teška kaznena djela i na temelju odluke suda. Za počasne konzule članak 63. propisuje da se, ako se protiv njih pokrene kazneni postupak, moraju pojaviti pred nadležnim tijelima. Postupak se vodi uz poštovanje koje im pripada zbog službenog položaja i tako da što manje ometa konzularni posao, a ako ih je potrebno zadržati, postupak se mora pokrenuti u najkraćem roku.
Najužu zaštitu imaju upravo domaći ljudi. Prema članku 71., konzuli koji su državljani ili stalni stanovnici države primateljice uživaju samo imunitet od nadležnosti i osobnu nepovredivost za službene radnje izvršene u obavljanju funkcija, osim ako im država primateljica ne prizna dodatne olakšice.
Da bi se pozvao na imunitet, konzul bi, dakle, morao tvrditi da je radnja zbog koje se protiv njega vodi postupak bila dio konzularnog posla.
Za štetu iz prometne nesreće imuniteta nema ni na službenom putu
Konvencija ima i izričitu iznimku koja se tiče upravo prometa. Članak 43. propisuje da se imunitet ne primjenjuje na građansku tužbu treće osobe za štetu nastalu u nesreći koju je u državi primateljici prouzročilo vozilo, plovilo ili letjelica. Ozlijeđeni u takvoj nesreći mogu, dakle, tražiti naknadu štete pred domaćim sudom, čak i kada bi konzul u tom trenutku obavljao službeni posao.
Ta se iznimka odnosi na građanske postupke. Za prekršajnu i kaznenu odgovornost presudno je opće pravilo istog članka o službenim radnjama.
Država koju konzul predstavlja može se, prema članku 45., odreći njegova imuniteta, izričito i u pisanom obliku. Ako je šef konzulata uhićen ili pritvoren, ili ako se protiv njega pokrene kazneni postupak, država primateljica dužna je prema članku 42. o tome diplomatskim putem obavijestiti državu koju on predstavlja.
Što je zaštićeno?
Povlastice počasnog konzulata vezane su uz službeni rad, a ne uz osobu konzula. Arhiva i službeni dokumenti nepovredivi su u svakom trenutku i gdje god se nalazili, ali samo ako se čuvaju odvojeno od privatne prepiske konzula i dokumenata njegove tvrtke ili profesije.
Prostorije konzulata država primateljica dužna je zaštititi od upada i oštećenja, ali ih Konvencija, za razliku od prostorija karijernih konzulata, ne proglašava nepovredivima.
Bez carine se mogu uvesti grbovi, zastave, ploče, pečati, knjige, službeni tiskani materijal, uredski namještaj i oprema koje šalje država konzula, i to samo za službenu uporabu. Konzul ne plaća porez samo na naknadu koju za konzularni posao dobiva od države koju predstavlja.
Članovi obitelji počasnog konzula nemaju nikakve povlastice ni imunitete, a svi koji uživaju povlastice dužni su poštovati zakone države primateljice i ne miješati se u njezine unutarnje poslove.
U preambuli Konvencije izričito je navedeno da svrha povlastica i imuniteta nije korist pojedinaca, nego učinkovito obavljanje funkcija konzulata u ime njihovih država.
Kako se postaje počasni konzul u BiH?
Konvencija prepušta svakoj državi da odluči hoće li imenovati i primati počasne konzule. Država koja imenuje konzula dostavlja državi primateljici patentno pismo s imenom kandidata, sjedištem i konzularnim područjem. Šef konzulata ne može stupiti na dužnost dok ne dobije egzekvaturu, odnosno odobrenje države primateljice, a država koja ga odbije izdati ne mora navoditi razloge.
Za imenovanje državljanina države primateljice potrebna je izričita suglasnost te države, koja se može povući u bilo kojem trenutku (članak 22.).
U BiH suglasnost za prihvaćanje počasnog konzula strane države i otvaranje počasnog konzulata daje Predsjedništvo BiH. U odluci o Eleku navedeno je da se na njega primjenjuju odredbe Bečke konvencije o konzularnim odnosima koje se tiču olakšica, povlastica i imuniteta.
Kada registarske pločice ne pomažu
Konzularni status nije zaštitio ni Eleka ni ljude u njegovu vozilu. Nakon incidenta ispred Suda BiH u ožujku 2024. MUP Sarajevske županije evidentirao je prekršaje: vozaču vožnju nogostupom i nepostupanje po naredbi ovlaštene službene osobe, a Eleku ometanje i omalovažavanje ovlaštene službene osobe.
U ožujku ove godine crnogorska granična policija na prijelazu Šćepan Polje uhitila je B. Ž. (44) iz Sarajeva, koji je upravljao vozilom Audi A8 u vlasništvu Počasnog konzulata Bjelorusije, nakon što je u prtljažniku pronađen pištolj Glock sa 17 metaka. Iz konzulata su tada rekli da je on trebao odvesti Eleka u zračnu luku u Podgorici te da za pištolj ima dozvolu, ali ga nije prijavio pri ulasku u Crnu Goru.
Što BiH može učiniti?
Konvencija državi primateljici daje jasan instrument. Prema članku 23., BiH može u bilo kojem trenutku, bez obveze navođenja razloga, obavijestiti državu koju konzul predstavlja da je on persona non grata. Ta država tada mora opozvati konzula ili mu okončati dužnost, a ako to ne učini u razumnom roku, BiH mu može oduzeti egzekvaturu, čime mu, prema članku 25., prestaje dužnost.
