Ronald Johnson, umirovljeni brigadni general američkog Marinskog korpusa, kandidat je za novog veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
Njegovu nominaciju potvrdio je Odbor za vanjske poslove Senata, ali ga još očekuje glasovanje u punom sastavu Senata.
Johnson iza sebe ima dugu vojnu karijeru, iskustvo u međunarodnim operacijama i kontakte s različitim sigurnosnim strukturama.
Tijekom službe u američkom Marinskom korpusu bio je angažiran u Libanonu. Od 2003. do 2007. zapovijedao je 24. marinskom ekspedicijskom postrojbom.
Posebno se izdvaja njegovo sudjelovanje u evakuaciji američkih državljana iz Bejruta 2006. godine, tijekom izraelsko-libanonskog rata.
Nakon umirovljenja 2010. godine Johnson se okrenuo privatnom sektoru. Osnovao je konzultantsku tvrtku Mares Associates, koja se bavila međunarodnom sigurnosnom suradnjom i savjetovanjem u području obrane. Bio je povezan i s tvrtkom Brite-Strike Technologies, koja proizvodi taktičku opremu i sustave rasvjete.
Trumpov izbor, ali bez potvrđenog stranačkog članstva
Johnsonovu nominaciju podržala je administracija predsjednika Donalda Trumpa. U svom obraćanju Senatu izrazio je spremnost da radi u skladu s politikom Trumpove administracije i načelom America First.
Namjenska industrija BiH među mogućim interesima
Jedan od zanimljivijih aspekata Johnsonova dosadašnjeg angažmana jest njegov interes za američku suradnju s domaćom namjenskom industrijom.
U autorskom tekstu objavljenom u američkom mediju Washington Reporter zagovarao je povećanje proizvodnje naoružanja i streljiva, kao i zajedničke projekte sa savezničkim državama. Spomenuo je i Bosnu i Hercegovinu kao potencijalnog partnera za američka ulaganja u obrambenu industriju.
To bi moglo značiti da bi, osim političkih i sigurnosnih pitanja, jedan od njegovih interesa u Sarajevu mogla biti i snažnija gospodarska i vojno-industrijska suradnja između dviju zemalja.
Što Johnson poručuje o Bosni i Hercegovini?
U obraćanju pred Senatskim odborom za vanjske poslove Johnson je govorio o važnosti očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti države.
Najavio je i da će posebnu pozornost posvetiti malignom utjecaju Rusije i Kine u regiji.
Johnsonova nominacija dobila je potporu Senatskog odbora za vanjske poslove rezultatom od 16 glasova za i pet protiv. O konačnoj potvrdi odlučivat će Senat u punom sastavu.
