Špijuniranje, hakiranje, zastrašivanje… Razotkrivena golema tajna operacija Izraela

PRO Oglas

Guardian je u suradnji s još dva medija objavio ekskluzivnu istragu koja je otkrila kako su izraelske obavještajne agencije pokušale spriječiti procesuiranje ratnih zločina. Izraelskog premijera opisali su opsjednutim obavještajnim radnjama i prisluškivanjima.

Kada je glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) najavio da traži naloge za uhićenje izraelskih i Hamasovih vođa, izdao je zagonetno upozorenje: “Insistiram da svi pokušaji ometanja, zastrašivanja ili nepravilnog utjecaja na službenike ovog suda odmah prestanu.”

Karim Khan nije dao konkretne detalje o pokušajima ometanja rada ICC-a, ali je istaknuo klauzulu u temeljnom ugovoru suda koja takvo ometanje čini kaznenim djelom. Ako se takvo ponašanje nastavi, dodao je, njegov ured neće oklijevati djelovati. Tužitelj nije naveo tko je pokušao intervenirati u provođenje pravde niti kako su to točno učinili.

Sada istraga, koju su proveli Guardian i izraelski časopisi +972 i Local Call, otkriva kako je Izrael vodio gotovo desetljeće dug tajni rat protiv suda. Zemlja je angažirala svoje obavještajne agencije da prate, hakiraju, vrše pritisak, blate i navodno prijete visokim dužnosnicima ICC-a u nastojanju da spriječe istrage suda.

Izraelska obavještajna služba presrela je komunikacije brojnih dužnosnika ICC-a, uključujući Khana i njegovu prethodnicu na mjestu tužitelja Fatou Bensoudu, prisluškujući telefonske pozive, poruke, e-mailove i dokumente.

Nadzor je bio u tijeku posljednjih mjeseci, pružajući izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu unaprijed informacije o namjerama tužitelja. Nedavna presretnuta komunikacija sugerirala je da Khan želi izdati naloge za uhićenje Izraelaca, ali je bio pod “ogromnim pritiskom Sjedinjenih Država”, objavio je Guardian pozivajući se na izvor blizak tome.

Bensouda, koja je kao glavna tužiteljica otvorila istragu ICC-a 2021. godine, čime je otvoren put za prošlotjednu najavu, također je bila špijunirana i navodno zastrašivana.

Netanyahu je pokazao poseban interes za obavještajne operacije protiv ICC-a, a jedan obavještajni izvor opisao ga je kao “opsjednutog” prisluškivanjima vezanim uz slučaj. Pod nadzorom njegovih savjetnika za nacionalnu sigurnost, u tim su naporima sudjelovale domaća obavještajna agencija Shin Bet, kao i vojna obavještajna uprava Aman i kibernetička obavještajna divizija, Jedinica 8200. Prema izvorima, obavještajni podaci prikupljeni prisluškivanjima distribuirani su ministarstvima pravosuđa, vanjskih poslova i strateških poslova.

Tajnu operaciju protiv Bensoude, koju je ju utorak otkrio Guardian, osobno je vodio Netanyahuov bliski saveznik Yossi Cohen, koji je tada bio direktor izraelske vanjske obavještajne agencije Mossad. U jednom trenutku, šef špijunaže čak je zatražio pomoć tadašnjeg predsjednika Demokratske Republike Kongo Josepha Kabile.

Zajednička istraga temelji se na intervjuima s više od dvadeset aktualnih i bivših izraelskih obavještajnih službenika i vladinih dužnosnika, visokih dužnosnika ICC-a, diplomata i odvjetnika upoznatih sa slučajem ICC-a i izraelskim naporima da ga potkopa.

Na upit Guardiana, glasnogovornik ICC-a izjavio je da je sud svjestan “proaktivnih obavještajnih aktivnosti koje provode brojne nacionalne agencije neprijateljski nastrojene prema sudu”. Dodali su da ICC neprestano provodi protumjere protiv takvih aktivnosti te da “ni jedan od nedavnih napada nacionalnih obavještajnih agencija” nije probio osnovne dokaze suda, koji su ostali sigurni.

Glasnogovornik ureda izraelskog premijera izjavio je: “Pitanja koja ste nam uputili puna su mnogih lažnih i neutemeljenih tvrdnji koje imaju za cilj naštetiti državi Izrael.” Glasnogovornik vojske dodao je: “IDF (Izraelske obrambene snage) nije i ne provodi nadzor ili druge obavještajne operacije protiv ICC-a.”

Optužbe za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, koje je Khan iznio protiv Netanyahua i Gallanta, odnose se na osmomjesečni rat Izraela u Gazi, koji je, prema podacima zdravstvenih vlasti tog teritorija, ubio više od 35.000 ljudi.

No, slučaj ICC-a priprema se već desetljećima. “Rat” Izraela protiv ICC-a započeo je u siječnju 2015. godine, kada je potvrđeno da će se Palestina pridružiti sudu nakon što ju je Opća skupština UN-a priznala kao državu. Jedan bivši obrambeni dužnosnik rekao je da je pridruživanje sudu bilo “shvaćeno kao prelazak crvene linije” i “možda najagresivniji” diplomatski potez Palestinske uprave, koja upravlja Zapadnom obalom. 

16. siječnja 2015., nekoliko tjedana nakon pristupanja Palestine, Fatoa Bensouda, odvjetnica iz Gambije, otvorila je preliminarni pregled onoga što je u pravnom žargonu suda nazvano “situacija u Palestini”. Sljedećeg mjeseca dva muškarca koja su uspjela doći do privatne adrese tužiteljice pojavila su se pred njezinim domom u Hagu.

Izvori upoznati s incidentom rekli su da su se muškarci odbili identificirati kada su stigli, ali su rekli da žele osobno uručiti pismo Bensoudi u ime nepoznate Njemice koja joj je htjela zahvaliti. Omotnica je sadržavala stotine dolara u gotovini i bilješku s izraelskim telefonskim brojem.

Pet izvora upoznatih s izraelskim obavještajnim aktivnostima reklo je da je rutinski prisluškivalo telefonske pozive koje su Bensouda i njezino osoblje vodili s Palestincima. “Ako je Fatou Bensouda razgovarala s bilo kojom osobom na Zapadnoj obali ili u Gazi, taj bi telefonski poziv ušao u presretačke sustave”, rekao je jedan izvor. Drugi je rekao da nije bilo unutarnjih oklijevanja oko špijuniranja tužiteljice, dodajući: “Bensouda je crna i Afrikanka, pa koga briga?”

Prema jednom izraelskom izvoru, velika bijela ploča u odjelu izraelske obavještajne službe sadržavala je imena oko 60 osoba pod nadzorom – polovica njih su Palestinci, a polovica iz drugih zemalja, uključujući dužnosnike UN-a i osoblje ICC-a.

Prema brojnim sadašnjim i bivšim obavještajnim službenicima, vojni cyberofenzivni timovi i Shin Bet sustavno su nadzirali zaposlenike palestinskih nevladinih organizacija i Palestinske uprave koji su surađivali s ICC-om. Dva obavještajna izvora opisala su kako su izraelski operativci hakirali e-mailove Al-Haqa i drugih grupa koje su komunicirale s uredom Bensoude.

Jedan od izvora rekao je da je Shin Bet čak instalirao špijunski softver Pegasus, koji je razvila privatna tvrtka NSO Group, na telefone više zaposlenika palestinskih nevladinih organizacija, kao i dva visoka dužnosnika Palestinske uprave.

Bez obzira na legitimnost, nadzor ICC-a i Palestinaca koji su tražili tužbe protiv Izraelaca pružio je izraelskoj vladi prednost u tajnom kanalu koji je otvorila s uredom tužitelja. Sastanci Izraela s ICC-om bili su vrlo osjetljivi: da su postali javni, mogli su narušiti službeni stav vlade da ne priznaje nadležnost suda.

Prema šest izvora upoznatih sa sastancima, sastojali su se od delegacije najviših vladinih odvjetnika i diplomata koji su putovali u Hag. Dva izvora rekla su da je sastanke odobrio osobno Netanyahu.

Izraelska delegacija bila je sastavljena od ministarstva pravosuđa, ministarstva vanjskih poslova i ureda vojnog odvjetnika. Sastanci su se održavali između 2017. i 2019. godine, a vodio ih je istaknuti izraelski odvjetnik i diplomat Tal Becker. “Na početku je bilo napeto”, prisjetio se bivši dužnosnik ICC-a. “Ulazili bismo u detalje o specifičnim incidentima. Rekli bismo: ‘Primamo optužbe o tim napadima, tim ubojstvima’, i oni bi nam pružili informacije.”

Između kraja 2019. i početka 2021., direktor Mossada Yossi Cohen intenzivirao je svoje napore da uvjeri Bensoudu da ne nastavi s istragom. Cohenovi kontakti s Bensoudom, koje su Guardianu opisale četiri osobe upoznate s tadašnjim izvještajima tužiteljice o interakcijama, kao i izvori upućeni u Mossadovu operaciju, počeli su nekoliko godina ranije.

U jednom od ranijih susreta Cohen je iznenadio Bensoudu kada se neočekivano pojavio na službenom sastanku koji je tužiteljica održavala s tadašnjim predsjednikom DR Konga Josephom Kabilom, u hotelskom apartmanu u New Yorku. Izvori upoznati sa sastankom rekli su da je, nakon što je Bensoudino osoblje zatraženo da napusti prostoriju, direktor Mossada iznenada izašao iza vrata u pažljivo orkestriranoj “zasjedi”.

Blizak Netanyahuov saveznik u to vrijeme, Cohen je bio veteranski Mossadov špijun i stekao je reputaciju unutar službe kao vješt regrut agenata s iskustvom u kultiviranju visokih dužnosnika u stranim vladama. Izvještaji o njegovim tajnim sastancima s Bensoudom prikazuju sliku u kojoj je pokušao “izgraditi odnos” s tužiteljicom dok ju je pokušavao odvratiti od provođenja istrage koja bi, ako se pokrene, mogla uvući visoke izraelske dužnosnike.

Izvori kažu da se okrenuo prijetnjama nakon što je počeo shvaćati da se tužiteljicu neće uvjeriti da odustane od istrage. 

Kada je Khan preuzeo dužnost u uredu tužitelja ICC-a u lipnju 2021., naslijedio je istragu za koju je kasnije rekao da “leži na rasjedu međunarodne politike i strateških interesa”.

U veljači 2024., Khan je izdao oštro intonirano priopćenje koje su Netanyahuovi pravni savjetnici protumačili kao zloslutni znak. U objavi na X-u zapravo je upozorio Izrael da ne pokreće napad na Rafah, najjužniji grad u Gazi, gdje je u to vrijeme bilo smješteno više od milijun raseljenih osoba. “Duboko sam zabrinut zbog prijavljenog bombardiranja i potencijalne kopnene invazije izraelskih snaga na Rafah”, napisao je. “Oni koji se ne pridržavaju zakona ne bi se trebali žaliti kasnije kada moj ured poduzme akciju.”

Komentari su izazvali uzbunu unutar izraelske vlade jer su se činili kao odstupanje od njegovih prethodnih izjava o ratu, koje su dužnosnici smatrali umirujuće opreznima. “Ta objava nas je jako iznenadila”, rekao je visoki dužnosnik. Zabrinutost u Izraelu oko Khanovih namjera eskalirala je prošlog mjeseca kada je vlada izvijestila medije da vjeruje kako tužitelj razmišlja o izdavanju naloga za uhićenje protiv Netanyahua i drugih visokih dužnosnika poput Yoava Gallanta.

Izraelska obavještajna služba presrela je e-mailove, privitke i tekstualne poruke od Khana i drugih dužnosnika u njegovom uredu. “Tema ICC-a popela se na ljestvici prioriteta izraelske obavještajne službe”, rekao je jedan obavještajni izvor. Putem presretnutih komunikacija, Izrael je ustanovio da je Khan u jednom trenutku razmatrao ulazak u Gazu kroz Egipat i želio hitnu pomoć da to učini “bez izraelskog dopuštenja”.

ICC je u međuvremenu pojačao svoju sigurnost redovitim pregledima ureda tužitelja, sigurnosnim provjerama uređaja, zonama bez telefona, tjednim procjenama prijetnji i uvođenjem specijalističke opreme. Glasnogovornik ICC-a rekao je da je Khan bio podvrgnut “prijetnjama i komunikacijama koje bi se mogle smatrati pokušajima neprikladnog utjecaja na njegove aktivnosti”.

Khan je nedavno otkrio u intervjuu za CNN da su neki izabrani vođe bili “vrlo otvoreni” s njim dok se pripremao za izdavanje naloga za uhićenje. “‘Ovaj sud je napravljen za Afriku i za nasilnike poput Putina’, rekao mi je jedan visoki vođa.”

Unatoč pritiscima, Khan je, poput svog prethodnika u uredu tužitelja, odlučio nastaviti dalje. Prošlog tjedna Khan je najavio da traži naloge za uhićenje Netanyahua i Gallanta zajedno s trojicom vođa Hamasa za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Theguardian.com

Vaš komentar

SLUČAJ "AMIR GROSS KABIRI"

POSLJEDNJE OBJAVLJENO

Protected by Security by CleanTalk