Utjecaji klimatskih promjena s visokim temperaturama, jačim uraganima, pojačanim poplavama te duljom i žešćom sezonom požara postaju naša stvarnost.
Znanstvenici upozoravaju da će zanemarivanje klimatskih promjena donijeti “neizrecivu patnju” čovječanstvu. No, ako će se stvari pogoršati, mogu li klimatske promjene uzrokovati izumiranje ljudi?
Znanstvenici predviđaju niz razornih scenarija ako se klimatske promjene ne drže pod kontrolom, ali ako uzmemo u obzir samo izravne utjecaje, postoje dobre vijesti; malo je vjerojatno da će uzrokovati naše izumiranje.
Međutim, moguće je da će klimatske promjene i dalje ugroziti živote stotina milijuna ljudi, primjerice dovesti do nestašice hrane i vode, što ima potencijal potaknuti društveni kolaps i postaviti pozornicu za globalne sukobe diljem svijeta, otkriva istraživanje.
Prema znanstvenicima, globalno povećanje temperature od 5,4 stupnja Fahrenheita (3 stupnja Celzijusa) ili više moglo bi dovesti do urušavanja naše društvene infrastrukture i masovnih nemira i sukoba, što bi pak moglo dovesti do budućnosti koja nalikuje nekim holivudskim distopijskim filmovima.
Jedan od načina na koji bi klimatske promjene mogle izazvati društveni kolaps je stvaranje nesigurnosti u opskrbi hranom. Zagrijavanje planeta ima niz negativnih utjecaja na proizvodnju hrane, uključujući povećanje deficita vode i time smanjenje žetve.
Svi veliki događaji masovnog izumiranja u povijesti Zemlje uključivali su neku vrstu klimatskih promjena. Ti događaji uključuju hlađenje tijekom ordovicijsko -silurskog izumiranja prije otprilike 440 milijuna godina koje je izbrisalo 85% vrsta, te zagrijavanje tijekom trijasa – jursko izumiranje prije oko 200 milijuna godina.
Znanstvenici ne znaju zašto su neandertalci izumrli prije otprilike 40.000 godina, no čini se da su klimatske fluktuacije razdvojile njihovu populaciju na manje, fragmentirane skupine, a ozbiljne promjene temperature utjecale su na biljke i životinje na koje su se oslanjali u hrani.
Danas živimo u globalnoj, međusobno povezanoj civilizaciji, ali postoji razlog da vjerujemo da bi naša vrsta mogla preživjeti svoj kolaps. Studija objavljena 21. srpnja u časopisu Sustainability identificirala je zemlje koje će najvjerojatnije preživjeti globalni društveni kolaps i zadržati svoj složeni način života. Pet otočkih zemalja, uključujući Novi Zeland i Irsku, odabrano je jer bi mogle ostati nastanjive kroz poljoprivredu, zahvaljujući relativno hladnim temperaturama, niskim vremenskim promjenama i drugim faktorima koji ih čine otpornijima na klimatske promjene.
Iako izbjegavanje potpunog izumiranja ne zvuči previše optimistično, ima razloga za nadu. Stručnjaci kažu da nije kasno za izbjegavanje najgorih scenarija sa značajnim smanjenjem emisije stakleničkih plinova.
