Na Znanstveno-stručnom skupu “Digitalizacija, arhiviranje i očuvanje kulturne baštine – 2021.”, s naglaskom na nematerijalnu kulturnu baštinu, odaslane su poruke važnosti podizanja svijesti o očuvanju kulturne baštine, ponajprije kod mlade populacije na platformama kojima se u digitalnom dobu služe.
Isti se održao ove subote u Širokobriješkom kinu Borak.
Marina Bazina, tajnik UHAKUD-a u BiH, kazala je kako je organizacija ovog skupa dobar način za predstavljanje kulturne baštine i njezino očuvanje na modernim platformama.
Znamo da je identitet ono što čini jedan narod, a tu sigurno pripada i nematerijalna kulturna baština, tako da u ovom vremenu u kojem živimo, gdje je digitalizacija primarna, želimo kroz taj proces pridonijeti očuvanju kulturne baštine, kazala je Bazina.
Silvana Marić, jedna od moderatorica skupa, napomenula je da su mnoge zemlje na zapadu davno napredovale na tom planu, pa je isto potrebno i u Bosni i Hercegovini.
Projekt je koristan za društvo. Cilj je da generacija mladih ljudi bolje upozna vrijednost tradicije i kulturne baštine, jer su se u modernom vremenu mladi ljudi na određeni način odmaknuli od toga. Cilj je kroz moderne tehnologije i mehanizme osvijestiti mladu populaciju i općenito cjelokupnu javnost o vrijednosti kulturne baštine, istaknula je Marić u svom obraćanju.
Predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić istaknuo je bitnim odrednicu identiteta i kulturne baštine koja ostaje u nasljeđe novim generacijama. Obećao je podržati i ubuduće ovakve skupove i organizatore.
Ovaj znanstveno-stručni skup u organizaciji Društvo za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine odvijao se pod pokroviteljstvom UNESCO-a, a suorganizatori su Sekcije CIOFF-a BiH i Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava iz BiH. Cilj nam je bio na jednom mjestu skupiti više eksperata koji se bave ovom tematikom očuvanja i arhiviranja, digitalizije nematerijalne kulturne baštine. Tako smo iz BiH uspjeli dovesti vrlo zanimljive predavače, predstavljeni su i projekti na području Grada Širokog Brijega, ŽZH-a i cijele BiH na očuvanju elemenata nematerijalne kulturne baštine. Imamo i neke zanimljive sugovornike koji dolaze ispred UNESCO-a iz Pariza, potom DARIAH mrežu, gdje izravno imamo sugovornike iz Berlina i Bruxsellesa. Cilj nam je prezentirati trendove, kako bi domaći akteri na polju očuvanja kulturne baštine što aktivnije i produktivnije radi na očuvanju iste, rekao je Toni Marić, koordinator organizacijskog odbora Znanstveno-stručnog skupa u izjavi za portal Jabuka.tv.
A kao je jedna od gošća u Širokom Brijegu bila je i Magdalena Tovornik, bivša veleposlanica Republike Slovenije u UNESCO-u u vremenu kad je bila konvecija 2003. koja govori o očuvanju kulturne baštine.
Ovaj znanstveno-stručni skup je vrlo važan zato što UNESCO inzistira na dobrom arhiviranju, a danas se to radi kroz digitalizaciju. Kad se stručnjaci u to umiješaju i rade svoj posao, onda je to vrlo važno za cijeli kompleks koji obuhvaća kulturnu nematerijalnu baštinu. BiH ovaj projekt radi vrlo kompleksno na visoko stručnoj razini pa je zato meni čast što sam ovdje mogla predstaviti što radi CIOF kao najstarija i najveća organizacija koja implementira tu konvenciju. BiH je tu na vrlo dobrom putu, ali nema tu nekog pravila, neke zemlje su to napravile vrlo brzo na neki nepotpuni način da se to samo napravi, pa se to dodatno mora usavršavati, a neke zemlje to rade postupno i vrlo stručno, kazala je Tovornik u izjavi za medije.
Na ovom skupu se vidi izravna veza CIOF-a, međunarodne organizacije koja organizira folklorne festivale, s ICG (nematerijalnom kulturnom baštinom) i UNESCO-om. Kroz ovaj skup pokazuje se i značenje nematerijalne kulturne baštine, kako ju treba digitalizirati i dati svima na raspolaganje, da kroz par klikova vidite koja je tradicija i koja je vrijednost tradicijskog u modernom načinu života, rekao je Prof. dr. Enrih Merdić, koji dolazi iz Osijeka, a predsjednik CIOF-a Hrvatske te ujedno i potpredsjednik južnoeuropskog sektora CIOF-a.
Ovaj skup obuhvatio je tri velika panela, te jedan okrugli stol s više sudionika.
