Posljednja poskupljenja u Bosni i Hercegovini prouzročila su porast korisnika javnih kuhinja u zemlji. Zahtjeva je svakim danom više, a s obzirom na najavljena poskupljenja u 2022. godini, u organizacijama koje brinu o osobama u stanju potrebe pribojavaju se da u budućnosti neće biti u mogućnosti odgovoriti svima.
Neprestana poskupljenja u Bosni i Hercegovini uteg su oko vrata i onima sa prosječnim primanjima, a pravo pitanje je kako građani bez prihoda ili oni sa minimalnim plaćama i mirovinama uspijevaju preživjeti. Broj korisnika javnih kuhinja u Mostaru posljednjih mjeseci rapidno raste.
“To je povećanje sigurno od 20 posto. Tu je 50, 60 do 70 ljudi koji zovu ne na mjesečnoj bazi. Svakih deset dana imamo po 70 zahtjeva za uključenje u kuhinju”, kazao je Alen Kajtaz, tajnik Crvenog krsta Grada Mostara.
Najavljena poskupljenja električne energije privrednim subjektima, koja bi prouzročila i ostala poskupljenja, sasvim sigurno bi se reflektirala i na život običnog čovjeka.
“Sve brojke i statistički pokazatelji govore da će rast korisnika biti proporcionalan rastu cijena. Ljudi ostaju bez posla. Dosta ljudi se ne snalazi u ovom periodu. Nažalost, takva je situacija u cijeloj Bosni i Hercegovini”, upozorava Kajtaz za BHRT.
“Nažalost, mi tonemo sve dublje i dublje. Dogurali smo dotle da nam otvaranje javnih kuhinja postane društveni događaj koji zauzima važno mjesto u našim informativnim emisijama. Nedavno sam pročitao informaciju da je otvorena javna kuhinja za bebe. Molim vas lijepo. Mislim da je to nevjerojatna tragedija i katastrofa”, smatra sociolog Marko Romić.
Mostarski Crveni križ dijelom se financira iz gradskog proračuna, dok ostale kuhinje opstaju zahvaljujući projektima, doniranim novcem i donacijama u naturi koje dobiju od sugrađana. Značajne su dosad bile i donacije iz inozemstva, kojih je u vremenu pandemije, nažalost, sve manje.
OTPOR.Media
