Od 1. studenoga vozači plaćaju skuplje korištenje autoceste A1 u Federaciji BiH. Istodobno, država svake godine prikuplja stotine milijuna maraka kroz trošarine i cestarine na gorivo. Provjerili smo koliko se novca naplati, kome se raspoređuje, zašto dio završava u otplati kredita i što građani dobivaju zauzvrat.
Ukratko
-Dionica Sarajevo sjever – Zenica sjever od 1. studenoga košta 8 umjesto 7 KM. Tko njome vozi svakog radnog dana u oba smjera, plaća 44 KM mjesečno više, a s ACC-om 36,67 KM.
-Na litru dizela obračunava se 0,70 KM trošarina i cestarina, a na litru benzina 0,75 KM, plus PDV.
-Od cestarina i trošarina na gorivo tijekom 2025. naplaćeno je približno 1,36 milijardi KM.
-Od posebne cestarine raspoređeno je 423,6 milijuna KM: Federaciji 59, Republici Srpskoj 39, a Brčko distriktu 2 posto.
-Dio namjenskog novca odlazi na otplatu kredita, a 2025. godine iz pričuva cestarine izdvojeno je 120 milijuna KM za spor Viaduct.
Vožnja autocestom od Sarajeva sjever do Zenice sjever od 1. studenoga košta osam umjesto sedam konvertibilnih maraka. Povećanje od 14,3 posto samo na ovoj relaciji znači da će vozač koji svakog radnog dana putuje u oba smjera, tijekom mjeseca s 22 radna dana, za cestarinu izdvojiti 44 KM više nego ranije.
Korisnici elektroničke naplate (ACC) i dalje dobivaju bonus od 20 posto na svaku dopunu računa, pa za njih ista razlika iznosi oko 36,67 KM mjesečno. Poskupljenje je obuhvatilo i druge dionice: povratna vožnja Bradina – Sarajevo zapad sada košta osam umjesto sedam KM, a jednosmjerna vožnja Ljubuški – Čapljina 2,50 umjesto 2,20 KM.
JP Autoceste FBiH priopćile su da se cijene nisu mijenjale od 2012. godine te da su poskupljenje, koje iznosi do 15 posto, izazvali rast troškova poslovanja, održavanja i inflacija.
Takvo obrazloženje ima svoju ekonomsku logiku. Održavanje autocesta, tunela i mostova košta, a cijene radova, energije i opreme nisu iste kao prije četrnaest godina.
Međutim, povećanje cestarina ponovno otvara pitanje koje je mnogo šire od cijene vožnje između Sarajeva i Zenice: koliko novca građani Bosne i Hercegovine već izdvajaju za ceste i koliko se taj novac pretvara u sigurnije i kvalitetnije prometnice?
Odgovor se ne nalazi samo na naplatnim kućicama, nego prvenstveno u sustavu oporezivanja goriva i raspodjele javnih prihoda.
Koliko država uzima od svake litre goriva?
Na svaku litru dizela u Bosni i Hercegovini obračunava se trošarina od 0,30 KM, a na litru bezolovnog benzina 0,35 KM.
Osim trošarine, na gorivo se naplaćuju još dvije cestarine: 0,15 KM po litri za ceste i dodatnih 0,25 KM za izgradnju autocesta te izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, iznos od 0,25 KM zakonski je podijeljen tako da se 0,20 KM odnosi na autoceste, a 0,05 KM na ostale ceste.
To znači da se na jednu litru dizela obračunava ukupno 0,70 KM trošarina i cestarina, a na litru bezolovnog benzina 0,75 KM. Na te iznose obračunava se i PDV od 17 posto, pa zbroj trošarina, cestarina i PDV-a koji otpada upravo na ta davanja iznosi 0,819 KM po litri dizela i 0,8775 KM po litri bezolovnog benzina. Ovo nije ukupno porezno opterećenje litre goriva jer se PDV obračunava na cijelu oporezivu vrijednost goriva.
Kada vozač natoči 50 litara dizela, kroz trošarinu i dvije cestarine obračunava se 35 KM javnih davanja: 15 KM trošarine, 7,50 KM osnovne cestarine i 12,50 KM posebne cestarine. PDV koji otpada na tih 35 KM iznosi 5,95 KM, što zajedno daje 40,95 KM. Ukupni PDV na kupnju 50 litara veći je jer obuhvaća i ostatak vrijednosti goriva, a ne samo navedena davanja.
Ovdje je važno razjasniti jednu čestu zabludu. Nije svaki fening trošarine na gorivo zakonski namijenjen isključivo izgradnji cesta.
Trošarina od 0,30 ili 0,35 KM i cestarina od 0,15 KM uplaćuju se na jedinstveni račun neizravnih poreza, zajedno s PDV-om i carinama. Odatle se dijele između institucija BiH, entiteta i Brčko distrikta, a ne prate se odvojeno prema izvoru. Federacija dio tih općih prihoda, prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda, dalje raspoređuje i upraviteljima cesta, ali se ne može utvrditi koliko je točno od cestarine od 0,15 KM završilo u cestama. To su u odgovoru na zastupničko pitanje potvrdile i same Autoceste FBiH.
Posebna cestarina od 0,25 KM vodi se odvojeno, na namjenskom računu kod Centralne banke BiH.
Upravo zbog te razlike nije točno tvrditi da sav novac koji država prikupi od goriva mora biti potrošen isključivo na asfalt. Ali opravdano je pitati što se događa s prihodima koji su izričito namijenjeni cestovnoj infrastrukturi.
