Dr. Josip Perić, predsjednik Hrvatske nezavisne liste (HNL), zastupnik je u Županijskoj skupštini Hercegbosanske županije (HBŽ) u klubu te stranke koja broji četiri skupštinska zastupnika.
U općini Tomislavgrad HNL ima čak šest vijećnika, a sam dr. Perić jedan je od najaktivnijih oporbenih zastupnika i najžešći kritičar aktualne županijske vlasti premijera Ivana Vukadina, inače bivšeg HDZ-ovca, a danas predsjednika Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP).
Za Dnevni list on govori o stanju u HBŽ-u, problemu iseljavanja, korupciji, ali i pregovorima oko Izbornog zakona, izlasku iz članstva u HNS-u, ali i zašto misli da u BiH „mafija ima svoju državu“, itd.
Na posljednjoj 13. sjednici Županijske skupštine HBŽ-a izglasan je proračun za 2022., koji ste vi u više navrata kritizirali. Zašto?
-Proračun od kojega više od 80% ide na plaće i obveze prema djelatnicima govori sve o sebi i zbog ovakvih stvari perspektiva za Hercegbosansku županiju nažalost ne postoji. Za takve izdatke ne bi trebalo ići više od 35%, ako gledamo praksu u razvijenim i normalnim društvima. Ne postoji volja za provođenjem ikakve reforme, dok se u isto vrijeme nastavlja trend uhljebljivanja podobnih u javne institucije i na županijski proračun. Također, očito je da se proračun puni na bazi poreza i PDV-a, gdje su prihodi porasli za 10-12 milijuna. Znamo da to plaćaju porezni obveznici i poskupljenja koja su pratila pandemiju su uzrok povećanja životnih troškova koji pune proračun. Naši sugrađani mukotrpno pune proračun, a onda se on isprazni bez smislenog i strateškog promišljanja i bez ikakvog pokušaja zaustavljanja iseljavanja mladih. Nema najave nikakve reforme, nema strategije za gospodarstvo i u 2022. se, nažalost, ne može očekivati nikakva pozitivna promjena.
Vrlo ste kritični prema novoj vladi HBŽ-a, a koja je formirana tek prije godinu i kažete da su i u tako kratkom razdoblju učinili više lošeg nego sve prethodne vlade. Zašto?
-Činjenica je da je ova Vlada formirana na osobnim interesima, a pojedini ministri se ponašaju kao da je ministarstvo u koje su dospjeli njihovo privatno vlasništvo. Dovoljno je pogledati kako zapošljavaju članove svojih obitelji. Da u našoj Županiji postoji istraživačko novinarstvo ili da postoji pravna država, lako bi se moglo vidjeti koliko se krše zakoni, ljudska prava, pa i Ustav. Pogledajte samo imenom i prezimenom svakog zastupnika, člana Vlade, direktora javnih institucija, uprava javnih poduzeća, kako se zapošljava i vidjet će se da smo ustavno neravnopravni iz razloga što oni, koji nisu dio vladajuće elite, nemaju pravo ni na život ni na rad. Zato se ne treba čuditi što nam mladi sve više odlaze i što nas je svakim danom sve manje.
Je li ipak napravljeno i nešto dobro?
-Ova Vlada nije donijela ništa dobro, umjesto reformi provodi jedino raspodjelu plijena i bez kontrole troši naš novac, novac poreznih obveznika. Pravna država, tu mislim i na sudstvo, policiju i tužiteljstvo – apsolutno ne funkcionira, jer da funkcionira mnogi od njih ne bi bili na slobodi.
BiH i zemlje u okruženju, suočavaju se s problemom iseljavanja i negativnog prirodnog prirasta, a posebno je to izraženo u BIH. Kakvo je stanje u HBŽ-u?
-Oni koji prate događanja u HBŽ-u i rad Skupštine HBŽ-a, svjedoci su da ja već godinama upozoravam na drastični pad broja školske djece na ovim prostorima, a znate da je to jedan od kriterija za raspodjelu PDV-a. Kod nas je došlo do situacije da je gotovo 4.000 učenika manje u odnosu na 2013. ili u prijevodu 180 odjeljenja manje. U međuvremenu se 8-9 milijuna više troši u tom Ministarstvu te trenutno ima 140 djelatnika više. Dakle, apsurdno je da je skoro 40% učenika manje, a djelatnika više i troši se daleko više novca. Ne trebam ni spominjati da reforme nema ni na vidiku, a kvaliteta školstva, čast izuzecima, je katastrofalno loša.
Godinama su u tijeku neuspjeli pregovori oko reforme Izbornog zakona BiH, a u posljednje vrijeme ovi pregovori su intenzivirani pod medijacijom međunarodne zajednice, europske i američke administracije. Kako postići dogovor da sve tri strane budu zadovoljne i kakva je tu hrvatska pozicija?
-Što se tiče izbora, svi dosadašnji izbori su bili čista krađa i prijevara i prvo treba omogućiti poštene izbore po ovom zakonu, onemogućiti pljačku koju rade vodeće stranke i na taj način sve nas drže kao taoce. Da bi se omogućili izbori bez krađe prvo treba spriječiti glasovanje putem pošte jer smo tu svjedočili ogromnim krađama glasova. Nažalost, to u potpunosti kompromitira izborni proces, a oni koji su na taj način došli na vlast, kako su krali glasove na izborima, tako sada kradu novce u proračunu. Dok se to ne promijeni, svaki izborni zakon, ako će se u njemu nastaviti s krađom, ništa novo neće donijeti. Što se tiče samog položaja Hrvata mi smo za to da se ispoštuje ravnopravnost, prvo institucionalna pa onda i svaka druga. Apeliram i na Republiku Hrvatsku da se, kao potpisnica Daytona, intenzivnije uključi i da se potrudi oko toga jer nisam siguran da mi imamo ovdje kapacitet kojim možemo dobiti ravnopravnost kakvu zaslužujemo i koja nam pripada.
Sve ovo što se radi, poput pripremanja bojkota izbora ne vodi ničemu dobrome, to je samo alibi politika da se kaže “eto vidite, nas se majorizira”. Nas nitko ne protjeruje nego mi sami sebe kada stvaramo okruženje u kojem postoje ljudi koji imaju pravo na posao, i oni koji nemaju, kada se rade protuzakonite stvari za koje nitko nikad nije odgovarao. Naravno da će u takvim okolnostima ljudi seliti. Svatko nam je kriv, a ne vidimo sebe i ne vidimo da i mi snosimo krivicu. Dakle, moraju se organizirati pošteni izbori, treba onemogućiti krađu, onemogućiti dopisno glasovanje, a za one koji su u inozemstvu i koji žele glasovati – postoje veleposlanstva i konzulati BiH gdje mogu glasovati. Ili pak uvesti elektronsko glasovanje kakvo se primjenjuje u brojnim normalnim državama. Da nadležne institucije malo zagrebu jasno bi se vidjelo koliko glasova je na prethodnim izborima pokradeno.
Treba biti svjestan stvarnog stanja i ne mogu oni koji su pokrali izbore reći: “mi smo glas naroda”. Nemoguće je da ljudi za koje ne glasaju ni ukućani dobivaju brdo preferencijalnih glasova. Konkretno, u općini Tomislavgrad se zna da postoje osobe koje su krivotvorile potpise za dopisno glasovanje. Kada bi se nekoliko takvih prevaranata zatvorilo, to bi bila lekcija za dalje, a ako će se izmijeniti izborni zakon, a princip krađe glasova ostati isti – nismo ništa postigli.
Američka administracija nedavno je, zbog umiješanosti u korupciju, između ostalih, nametnula nove sankcije za srpskog člana Predsjedništva BiH predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. S druge strane hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je da je „Dodik partner Hrvatske“, a što je izazvalo oštru reakciju od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Što vi mislite, je li Dodik hrvatski partner ili ne?
-S obzirom da Hrvati definitivno nemaju člana Predsjedništva, jer ga ja ne vidim u Željku Komšiću, ispada da je Dodik svojim djelovanjem zaštitnik hrvatskih interesa. Međutim, nama ne treba Dodik da štiti naše interese, mi moramo imati svoga člana Predsjedništva, koji jednostavno, bez obzira kolike su mu ovlasti, treba raditi u interesu svog naroda.
Ne znam u kojem smislu je Zoran Milanović mislio da je Dodik partner Hrvatskoj, ali vjerujem da je mislio na tu činjenicu da je Dodik veći prijatelj Hrvatima u BiH nego tzv. njihov predstavnik Komšić. Međutim, protiv sam da se sankcije nameću samo Dodiku jer u BiH ima toliko onih koje treba, ne samo sankcionirati, nego i zatvoriti zbog kriminala i svega što rade. Dokle god njih nekolicina ne završi u zatvoru, nema demokracije niti ima BiH kao normalne države. BiH je u ovakvom stanju taoc nekoliko razbojnika i parafrazirat ću novinara koji je rekao da svaka država ima svoju mafiju, samo naša mafija ima svoju državu. To oslikava stvarnu situaciju, nažalost.
Napustili ste članstvo u Hrvatskom narodnom saboru (HNS). Zašto?
-Šanse za povratak ima, ako će se stvari promijeniti na način da HNS služi svojoj svrsi, a ne da bude instrument jedne opcije i jednog čovjeka. Sve što je u interesu Hrvata mi smo voljni podržati, bili unutra ili ne. HNS je potreban Hrvatima u BiH i potrebno je da cijeli intelektualni i politički vrh Hrvata u BiH bude uključen u Sabor. Takva institucija bi morala donositi strateške planove za Hrvate u BiH, a svatko tko sudjeluje u javnom životu bi morao poštivati strategiju donesenu od takvog tijela. Sve ono što je u interesu Hrvata u BiH voljni smo podržati, ali sigurno ne želimo biti fikusi i čuvati leđa onima koji to nisu zaslužili.
Dnevni List
