U četvrtak 14. studenoga 2024. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Vlade ŽZH, Predraga Čovića, u Širokom Brijegu je održana 49. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.
Vlada je donijela odluke o dodjeli koncesija gospodarskom društvu Trio Solarko d. o. o. Mostar za izgradnju i korištenje fotonaponskih elektrana na području općine Posušje, na lokalitetima Poklečani i Vrpolje.
Šest solara ukupne snage 52,5 Mw
Usvojeni su svi prijedlozi odluka o dodjeli koncesije gospodarskom društvu Trio Solarko d.o.o. Mostar za izgradnju i korištenje fotonaponskih elektrana;
„Trio Solarko 1“ na lokaciji Poklečani, općina Posušje, „Trio Solarko 2“ na lokaciji Poklečani, općina Posušje, „Trio Solarko 3“ na lokaciji Vrpolje, općina Posušje, „Trio Solarko 4“ na lokaciji Vrpolje, općina Posušje, „Trio Solarko 5“ na lokaciji Poklečani, općina Posušje, „Trio Solarko 6“ na lokaciji Vrpolje, općina Posušje.
Iako je Vlada ŽZH nakon ove sjednice objavila samo suho priopćenje bez dodatnih detalja, prema podacima Neovisnog operatera električne energije NOS BiH, planirana snaga ovih šest solarnih elektrana iznosi 52,5 MW.
Kod parka prirode Blidinje niče 200 nogometnih igrališta crnih panela
Ako to preračunamo, cijena takvog ulaganja bi iznosila između 60 i 100 milijuna KM, a paneli bi zauzeli negdje između 105 i 157,5 hektara (1,05–1,575 km²). Ako uzmemo da jedno nogometno igralište prema FIFA standardima ima dimenzije 105 x 68 metara, dolazimo do izračuna da će na prostorima Vrpolja i Poklečana biti instalirani paneli na površini koja bi zauzela 147 do 221 nogometnih igrališta.
Tko je Trio Solarko?
Ako vam naziv Trio Solarko iz Mostara zvuiči poznato, u pravu ste, riječ je o kompaniji o kojoj je portal Hercegovina.info već pisao. Naime, tvrtka je spomenuta kao jedna od tvrtki u vlasništvu solarnog megalomana Ljiljanka Palca, biznismena iz Gruda, koji njeguje dobre odnose sa Draganom Čovićem, ali i Zdravkom Mamićem i mnogim drugim utjecajnim osobama iz javnog života.
Posljednji put Palac se našao u žiži javnosti kada je saslušan u Tužiteljstvu BiH kao svjedok u predmetu protiv Ranka Debevca, bivšeg predsjednika Suda BiH i Osmana Mehmedagića Osmice, nekadašnjeg direktora OSA-e BiH koji su osumnjičeni za teške zloupotrebe položaja, zbog čega su i bili uhićeni u prosincu prošle godine, te su u pritvoru proveli oko tri mjeseca. Navodno je Palac bio veza između Debevca i Mamića, te je posredovao u uručenju sata Debevcu vrijednog oko 15.000 eura kao poklon od Mamića.
Palac je međutim, prema podacima Companywall-a izišao iz vlasništva tvrtke Trio Solarko, a na poziciji suvlasnika ga je zamijenio Franjo Filipović.
Drugi suvlasnik je Mario Raspudić, mostarski biznismen i jedan od vlasnika mostarske tvrtke Pro Futuro, koja je jedan od suvlasnika mobilnog operatera Novotel. I Pro Futuro i Trio Solarko prijavljeni su na adresi Bišće Polje bb, Mostar.
Zašto Poklečani?
Poklečani su nakon što je donesena odluka o izgradni velikog vjetroparka snage 132 Mw kojega će graditi EP HZHB postali atraktivna lokacija i za ostale vrste obnovljivih izvora iz jednostavnog razloga jer će ova javna tvrtka izgraditi modernu infrastrukturu.
EP HZHB će morati osigurati Internu i glavnu trafo-stanicu, električne vodove (interna mreža + dalekovodi), pristupne ceste i logističku mrežu, te komunikacijski i nadzorni sustav.
Trio Solarko tako će bez većih troškova za svoje vlasnike dobiti dalekovod koji je već izgrađen za vjetropark, trafo-stanicu, koja je projektirana s viškom kapaciteta ili mogućnošću proširenja za dodatne proizvođače energije, te pristupne ceste, za transport i održavanje opreme solarne elektrane.
Portal OTPOR.Media otkrio je kako Općina Posušje uopće nema izrađen niti usvojen Prostorni Plan, te je po njima sporna i sama izgradnja vjetroelektrane Poklečani, koja se nalazi dijelom na državnom zemljištu, blizu je izvora pitke vode i parka prirode Blidinje.
EP HZHB tako prije gradnje vjetroagregata planira iskrčiti šumu na površini od 355 147 m2. Dio te šume je i u državnom vlasništvu, a na čudne načine joj se mijenja namjena.
Ministarstvo gospodarstva ŽZH, temeljem Rješenja 16.11.2023 godine dozvoljava krčenje šume JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar poradi izgradnje Vjetro Elektrane Poklečani. Zanimljivo da u tom rješenju ističu kako na česticama zemljišta na kojima se krči šuma u Poklečanima i Vrpolju nije uspostavljen zemljišno knjižni uložak.
Ministarstvo prostornog uređenja Županije Zapadnohercegovačke dana 13. travnja 2023. godine izdalo je Mišljenje, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja u kojem navodi; Prostornim planom ŽZH je planirano donošenje Prostornog plana područja posebne namjene za Županiju Zapadnohercegovačku, ali isti nije još izrađen. Prostornim planom ŽZH je definirano kako će se konačne lokacije vjetroelektrana odrediti na temelju predhodnih istraživanja, studija podobnosti, strateške procjene utjecaja na okoliš i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš. Na šumskom zemljištu mogu se graditi građevne infrastrukture, pod uvjetom predhodne izrade cjelovite studije opravdanosti, uključujući studije utjecaja na okoliš, kojima se potvrđuje opravdanost. U potpisu mišljenja je ministar Zvonimir Širić, otkrio je OTPOR.
Što se županijskog prostornog plana tiče, isti je donesen 2013. a u njemu su navedene lokacije pogodne sa postavljanje fotonaponskih elektrana i među njima, pogađate, nema Vrpolja i Poklečana.
Portal Hercegovina.info pisao je već kako Vjetropark Poklečani, ambiciozni projekt od 132 MW financiran s 145 milijuna eura od strane Europske investicijske banke (EIB), mogao bi postati simbol sukoba između obnovljive energije i okolišne odgovornosti. Bez provedene procjene utjecaja na okoliš (EIA) i odgovarajuće procjene (AA), projekt prijeti bioraznolikosti u blizini Parka prirode Blidinje i Duvanjskog polja, predloženih za uključivanje u mrežu Natura 2000. Lokalno stanovništvo upozorava na uništenje 350.000 m² šumskog zemljišta te na negativan utjecaj na njihove domove i kulturno nasljeđe.
Bankwatch, mreža nevladinih organizacija, ističe kako EIB, unatoč svojim standardima za okoliš i društvo, podržava projekt koji krši EU direktive. “Ne možemo ignorirati da ovakvi postupci podrivaju povjerenje u održivu energetsku tranziciju,” kažu iz Bankwatcha, dodajući kako je rano uključivanje lokalnih zajednica moglo spriječiti pravne sporove i osigurati pravedniji projekt.
No, Poklečani nisu samo pravna i okolišna priča. Oni su i priča o Štitaru, udaljenom selu gdje stoljetne kamene kuće i tradicionalni bunari odolijevaju vremenu. “Naša zemlja i kultura nisu na prodaju,” poručuju mještani, dok bore za očuvanje svoje zajednice, prirodnog okoliša i prava na sudjelovanje u odlukama koje utječu na njihov život.
Kako zelena tranzicija sve više postaje globalni prioritet, Poklečani nas podsjećaju na važnu lekciju: održiva energija ne smije dolaziti nauštrb okoliša i ljudskih prava. Vrijeme je da financijske institucije, poput EIB-a, pokažu odgovornost prema sredinama koje oblikuju budućnost energetske tranzicije.
