Premijer Viktor Orbán izgledno je izborio još jedan mandat na čelu Mađarske, prema privremenim službenim rezultatima koje je mađarsko izborno povjerenstvo objavilo nakon zatvaranja birališta u nedjelju. Unatoč snijegu koji je padao u većem dijelu Mađarske na izbore, izlaznost je bila neznatno niža nego na izborima 2018., kada je Orbánov Fidesz u koaliciji s mađarskim demokršćanima osvojio dvotrećinsku većinu u parlamentu, piše Jutarnji.hr.
Nakon prebrojavanja 67% svih listića, Orbánova koalicija osvojila je oko 55% glasova a šest stranaka ujedinjene koalicije tek 33,4%, po čemu bi Orbán čak mogao računati na još sigurniju dvotrećinsku većinu od 134 zastupnika u parlamentu sa 199 mjesta. Ekstremno desna stranka “Naš domovinski pokret” po službenim je brojkama osvojila oko 6% glasova i mogla bi računati na sedam mjesta u parlamentu.
Šest ključnih stranaka mađarske opozicije prevazišle su brojne ideološke i osobne prepreke kako bi u nedjelju predstavile zajedničku frontu protiv Orbána i Fidesza. U koaliciji se nalaze i prethodno potpuno nespojive stranke, od konzervativnog Jobbika, preko centrista i zelenih, do lijevih socijalista.
Zajednički kandidat Peter Márki-Zay, neovisni gradonačelnik gradića Hódmezővásárhelyja, predstavljao je idealni kompromis opozicijskih stranaka – proeuropski, konzervativni demokršćan, čovjek s tri diplome, veliki vjernik i obiteljski čovjek, otac šestero djece, koji iza sebe nema nikakvih afera niti ekscesa.
No, Orbánova medijska mašinerija i vjerni glasači ugasili su njegove nade. Márki-Zai je čak gubio i utrku u vlastitoj izbornoj jedinici, iz koje će umjesto njega u parlament najvjerojatnije ići Fideszov kandidat János Lázár.
Rezultati objavljeni sinoć do 22.30 sata pogodili su opoziciju kao hladan tuš, pa je spontano otkazano i čekanje rezultata u gradskom parku u Budimpešti. Mađarski RTL javio je kako su svi opozicijski političari otišli te da nitko osim Márki-Zaya neće davati izjave.
Konačni rezultat ipak će vjerojatno biti nešto manje povoljan po Orbána, jer i u Mađarskoj prvo pristižu glasovi iz manjih, ruralnih sredina gdje glasači većinom preferiraju vladajuću stranku, dok glasovi iz urbanih centara, gdje je opozicija u prednosti, u pravilu stižu kasnije.
Mađarski izborni zakon, kojeg je uredio Fidesz, prednost daje velikim strankama i blokovima, a Orbán je svoju dvotrećinsku većinu iskoristio kako bi sve poluge vlasti u državi preuredio po svojem nahođenju. Mađarska je, tvrde međunarodne organizacije, u tom periodu otklizala još dalje od demokratskih vrijednosti, a Orbán je otvoreno počeo promicati takozvanu “iliberalnu demokraciju”, u kojoj se opozicijski glasovi i prava manjina zanemaruju i potiru.
Orbán je također održavao i bliske veze s Kinom i Rusijom, te su ga kritičari redovito optuživali da je “trojanski konj” Vladimira Putina u EU. Nakon izbijanja rata u Ukrajini, Orbán se pridružio prvom valu sankcija, no od tada odbija uvesti bilo kakve sankcije koje bi mogle ugroziti dostavu ruskog plina Mađarskoj, a zabranjuje i slanje oružja Ukrajini s teritorija Mađarske. U predizbornoj kampanji predstavio se kao kandidat koji donosi mir, a oporbu optužio da žude poslati Mađare u rat.
Izbore je obilježio i velik broj prijavljenih nepravilnosti, od kupovanja glasova novcem i suhomesnatim proizvodima do ilegalnog prijevoza glasača, a Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE) poslala je čak 200 promatrača kako bi ocijenila regularnost izbora. I prije samog glasanja OSCE je osudio prekrajanje izbornih jedinica zbog kojeg se procjenjivalo kako bi opoziciji trebala prednost od barem 5% glasova kako bi uopće osvojila većinu.
Jutarnji.hr
