HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) izlaze na izbore. Potvrdio je predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, obraćajući se u petak na svečanosti povodom tridesete obljetnice HVO-a.
“Obzirom da je ovo godina izbora, a neću posvetiti tim izborima nijedne riječi ovdje, vrlo jasnu poruku ćemo poslati i to šaljemo. I pozivam vas da budete uz nas. Hrvatski narod će birati svoje legitimne predstavnike, na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini”, rekao je Čović, nakon čega je Velikom dvoranom Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača odjeknuo aplauz.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović @Dragan_Covic promijenio stav. “Ovo je izborna godina, Hrvati će birati svoje legitimne predstavnike na svim razinama”. pic.twitter.com/iDSYv9nG61
— Istraga.ba (@IstragaB) April 8, 2022
Prije samo dvadeset dana Dragan Čović tvrdio je da “nema zakonskih uvjeta za održavanje izbora”.
“Po meni, apsolutno, nema nikakvih uvjeta da bi se izbori organizirali, upravo zbog neprovođenja presude Suda u Strazburu, ali i svih drugih pitanja”, kazao je Dragan Čović 20. ožujka ove godine.
Ali što je utjecalo na to da Dragan Čović radikalno promijeni svoj stav kada su u pitanju Opći izbori 2022. godine? Istraga.ba je u petak objavila pismo koje su sve članice PIC-a, osim Ruske Federacije, pojačane ambasadorima EU i OSCE-a i potpisom visokog predstavnika Christiana Schmidta poslale rukovodstvo Vijeća ministara BiH.
“Posebno je zabrinjavajuće”, napisali su ambasadori i visoki predstavnik, “što se situacija dodatno pogoršava neispunjavanjem ustavnih i zakonskih obaveza nadležnih organa BiH u pogledu financiranja troškova neophodnih za rad Bosne i Hercegovine. Organizacija općih izbora 2022. godine dokaz je toga. U skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir, poštujući prava građana da demokratski biraju svoje predstavnike u skladu sa Ustavom, to je obaveza koja se mora ispoštovati”.
Ne, ključne riječi su u posljednja dva pasusa.
“Svaki pokušaj da se dodjela traženih sredstava i dalje odbija ili odlaže smatrati će se ne samo činom koji ugrožava vladavinu prava i demokraciju, već i kršenjem obveza iz Općeg okvirnog sporazuma za mir. U slučaju da ova obaveza ne bude ispunjena, u trenutku kada je jasno da BiH ima tražena sredstva na raspolaganju, podsjećamo vas da međunarodna zajednica zadržava potrebne instrumente da osigura poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir i zaštitu održavanja općih izbora”, navedeno je u pismu dostavljenom predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji i njegovim zamjenicima Biseri Turković i Vjekoslavu Bevandi.
Pratimo sintagmu – “Opći okvirni sporazum za mir”. Ona nas vodi ka Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine , član 1.13.
“Prijava za ovjeru za sudjelovanje na izborima uključuje izjavu, potpisanu od predsjednika političke stranke , koalicije ili neovisnog kandidata, da će se ta politička stranka , koalicija ili neovisni kandidat u svojim aktivnostima pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini”, piše u Izbornom zakonu BiH.
Dakle, svaki politički subjekt koji želi sudjelovati u izbornom procesu mora potpisati izjavu da će se pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Ne, što se događa ukoliko se neko ne pridržava potpisanih izjava? Apelacijsko vijeće Suda Bosne i Hercegovine je, razmatrajući žalbu Ujedinjene Srpske, ocjenjujući da Centralna izborna komisija BiH nije mogla zabraniti sudjelovanje na izborima tom političkom subjektu, jer CIK nema mandat da bi bilo što proglašava “kršenjem Općeg okvirnog sporazuma”. Taj mandat, međutim, imaju Vijeće za implementaciju mira (PIC) i OHR. Kada, recimo, OHR donese odluku da određeni subjekt Opći okvirni sporazum za mir, Centralna izborna komisija BiH ima obavezu da tom subjektu zabrani sudjelovanje na izborima. A upravo je to bila suština pisma kojim su ambasadori PIC-a, EU, OSCE-a i visoki predstavnik upozorili su čelnike Vijeća ministara BiH da moraju osigurati sredstva za izbore. Zato još jednom podsjećamo na ključni dio pisma.
“Svaki pokušaj da se dodjela traženih sredstava i dalje odbija ili odlaže smatrati će se ne samo činom koji ugrožava vladavinu prava i demokraciju, već i kršenjem obaveza iz Općeg okvirnog sporazuma za mir”, napisali su ambasadori PIC-a i visoki predstavnik Christian Schmidt.
Podsjećamo, glavna kočnica za donošenje odluka kojim bi bio osiguran novac za izbore je državni ministar financija i kadar HDZ-a BiH Vjekoslav Bevanda. On je prije desetak dana odbio zahtjev CIK-a da im osigura dio sredstava potrebnih za organiziranje izbora. No, prema informacijama Istrage, Centralna izborna komisija BiH u petak je dostavila novi zahtjev Vijeću ministara i traži da im osigura skoro 12 milijuna maraka, potrebnih za organizaciju Općih izbora 2022. godine.
“Sredstva za provedbu izbora, institucije iz stavka (1), (2), (3) i (4) ovog članka moraju osigurati u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o raspisivanju izbora”, navedeno je u članu 1.2a stav 6 Izbornog zakona BiH.
Centralna izborna komisija izbore mora raspisati 150 dana prije njihovog održavanja, a izbori se, prema Zakonu, održavaju prve nedjelje u mjesecu listopadu. To znači da novac za izbore Vijeće ministara BiH mora osigurati najkasnije do sredine svibnja ove godine. A ako ne osiguraju, odgovorni bi mogli biti proglašeni osobe koje krše obveze iz Općeg okvirnog sporazuma za mir. Što, opet, stvara obavezu CIK-u da odgovornima zabrani sudjelovanje u izbornom procesu.
Ove odredbe su poznate i lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću koji je preko noći promijenio stav i od bojkota izbora došao je do toga da će Hrvati birati “svoje legitimne predstavnike na svim razinama”.
