Afera Motika se nastavlja. Portal Index.hr je dobio odgovor Ministarstva poljoprivrede na priču o novom apsurdu hrvatske birokracije u obliku zabrane motike poljoprivrednicima.
Podsjećamo, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača (HSEP) 30.5. je na svojim službenim stranicama prozvao hrvatske institucije u vezi sa Strateškim planom Republike Hrvatske u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU (ZPP), da je pod mjerom “Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada” doslovno zabranjeno korištenje motike.
Ministarstvo u odgovoru Indexu potvrđuje da motika više nije poželjna, no kažu da to ne znači da je zabranjeno njeno korištenje, nego da se više ne ostvaruju bespovratne potpore.
Ministarstvo kaže da je motika dopuštena, ali ne za tu mjeru
U odgovoru se spominje da je tip operacije 10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (MUK) programiran da bi se smanjilo korištenje herbicida upotrebom prihvatljive poljoprivredne mehanizacije.
Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da je zbog podizanja intenzivnih nasada s velikom gustoćom sadnje zbog malog razmaka između redova sadnje uklanjanje korova “uobičajenom” mehanizacijom i priključnom opremom “nemoguće”, zbog čega se moraju koristiti posebni strojevi i oruđa (oprema) s bočnim pomakom, kako pri radu ne bi došlo do oštećenja stabla ili trsta.
Motika očito nije dovoljno dobro oruđe za uklanjanje korova, a iz Ministarstva poljoprivrede pokušavaju objasniti zašto.
Od korisnika mjere očekuje se da korov uklanja priključnom opremom poput malčera, četke i drugih traktorskih priključaka. Oni su ovom mjerom dopušteni.
Napominje se da treba imati na umu kako se iznos koji korisnik može ostvariti, a to su bespovratna sredstva potpore u obliku godišnjeg plaćanja po jedinici površine, računa na osnovu dodatnih troškova ili izgubljenog prihoda.
Troškovi dodatne mehanizacije se smatraju dopuštenim, kao i usluga vanjskog izvođača, a “motika kao alat u ovome smislu nije dio prihvatljive mehanizacije, tj. ne može se ubrojiti u poljoprivredne strojeve ili priključnu opremu na osnovu primjene kojih je rađen izračun potpore”.
“To ne znači da je korištenje motike zabranjeno, samo se na isto ne ostvaruje potpora”, pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Smatraju opravdanim da se uništavanje korova provodi mehanizacijom jer se tako može iskazati stvarni trošak i kompenzacija za isto. Napominje se da su ovakve operacije dobrovoljne i svi koji u njih ulaze prihvaćaju obaveze koje su njima propisane.
Putem ove operacije pruža se potpora poljoprivrednicima da mehanički uništavaju korove a da pritom ne koriste herbicide, kako bi povećali produktivnost. “Nije izgledno da će se korištenjem motike povećati produktivnost, osobito u uvjetima nedostatka radne snage”, zaključuju u Ministarstvu.
Navodi se da je prijedlog operacije “Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (MUK)” izradilo neovisno tijelo u 2017. godini i provodi se već nekoliko godina, stoga nije nikakva novost u Strateškom planu 2023.-2027.
Što kaže EU?
Provjerili smo nekoliko službenih dokumenata institucija EU da bismo provjerili kako oni definiraju korištenje motike.
Europsko inovacijsko partnerstvo u poljoprivredi (EIP-AGRI) u izvješću imena “Nekemijsko suzbijanje korova u sustavima ratarskih kultura”, objavljenom u svibnju 2020., detaljno analizira mogućnosti nekemijskog uništavanja korova.
Mehanizacija se često spominje kao poželjnija alternativa upotrebi kemikalija, ali se pri tome ne misli samo na priključke. Dapače, često se spominje nužnost da se direktno ručno mora uništavati korov, kada upotreba velikih priključaka za to jednostavno nije prikladna.
Konkretno, na 10. stranici ispod podnaslova “Dobre prakse” ispod tablice naslova “Dostupnost preciznih nekemijskih opcija za upravljanje korovom” kao jedna od opcija se navodi “ručno plijevljenje korova”, za pojedinačne biljke.
Postoje situacije u poljoprivredi, a toga su svjesna i tijela EU, kada upotreba velikih priključaka nije pogodna. Dapače, takvi sustavi mogu napraviti više štete nego koristi kod određenih kultura, tipa tla ili površine.
Često se priznaje da su tehnologije za ciljano mehanizirano uništavanje korova još uvijek u razvoju, a u taj razvoj spadaju GPS, satelitske snimke, fotografije, snimanje kamerama itd.
Poljoprivrednici upozoravaju da se radi o lošem tumačenju dokumenata EU kojim im se nanosi šteta
Na to uostalom upozoravaju i iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP). Kažu kako se inzistiranjem na velikoj mehanizaciji, tj. odbijanjem sufinanciranja jednostavnih ručnih alata direktno pogoduje velikim proizvođačima.
U brošuri “Kako ostvariti potporu iz mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene” izričito se navodi da se zahtjev može podnijeti ako poljoprivredna površina gospodarstva iznosi minimalno 0.5 hektara.
Potpora iznosi 373.33 eura po hektaru, oko 2700 kuna. Iz Ministarstva poljoprivrede naglašavaju da nije namijenjena isključivo ekološkoj poljoprivredi, dapače primarno je usmjerena na konvencionalnu proizvodnju u trajnim nasadima, ali se može kombinirati s potporom za ekološku proizvodnju na istoj površini.
Na nekim terenima, posebno u Dalmaciji, Istri i na otocima, nemoguće je koristiti isključivo mehanizaciju i traktorske priključke. Posebno je to važno naglasiti s obzirom na to da se mjera odnosi na dugogodišnje nasade, kao što su maslinici. Kome nije jasno zašto je problem koristiti traktore i mehanizaciju u maslinicima po Dalmaciji, Istri, Kvarneru i otocima (ne svim), neka pogleda koju sliku maslinika u tim regijama. Očekivati od nekih maslinara da koriste mehanizaciju je nerealno.
U tim situacijama često je korištenje snage ljudskih mišića, s ručnim pomagalima poput motike, nužnost. Ministarstvo poljoprivrede praktički u svojem pojašnjenju tvrdi da se mjera na njih uopće ne odnosi, a razlog za to ispada samo pogrešna geografska lokacija i tip tla koji nije pogodan za (isključivo) obradu tla mehanizacijom.
Sudeći po javnim dokumentima institucija EU, postoji svijest o iznimkama kada je mehanizacija odnosno motika u pitanju i priznaje se da ne postoji univerzalno pravilo. Zato je i ostavljeno svakoj zemlji zasebno da usvaja vlastitu strategiju Zajedničke poljoprivredne politike EU (ZPP), koja uvažava njene posebnosti, potrebe i ciljeve.
Poslat ćemo upit nekoj od institucija EU, da utvrdimo stanje korištenja motike u modernoj poljoprivredi, posebno ekološkoj.
Cijeli odgovor Ministarstva na upit portala Index.hr
Na kraju teksta u cijelosti prenosimo odgovor Ministarstva na upit o zabrani motike.
“Tip operacije 10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (MUK) programiran je prvenstveno s ciljem smanjenje korištenja herbicida u intenzivnim višegodišnjim nasadima uporabom prihvatljive poljoprivredne mehanizacije.
Podizanjem intenzivnih nasada s velikom gustoćom sadnje sve više se sužava zaštitni pojas pa je obrada i uklanjanje korova „uobičajenom“ mehanizacijom i priključnom opremom nemoguća. Zato se moraju koristiti posebni strojevi i oruđa (oprema) s bočnim pomakom, kako pri radu ne bi došlo do oštećenja stabla ili trsa.
Kako bi korisnik bio prihvatljiv za provedbu ovog tipa operacije mora imati odgovarajuću poljoprivrednu mehanizaciju i opremu za mehaničko uklanjanje korova unutar redova. Također može koristiti uslugu (vanjski izvođač radova) mehaničkog uklanjanja korova unutar redova, što treba potkrijepiti računima.
Od korisnika se očekuje da zaštićeni prostor održi čistim od korova koristeći malčer, četke i sličnu priključnu opremu. Stoga se u ovoj operaciji mogu koristiti samo navedeni poljoprivredni strojevi/priključna oprema. Na ovaj se način izbjegava korištenje herbicida u zaštitnom pojasu što svakako ima pozitivan utjecaj na okoliš.
Ono što treba imati na umu je da se iznos koji korisnik može ostvariti (bespovratna sredstva potpore u obliku godišnjeg plaćanja po jedinici površine) računa na osnovu dodatnih troškova ili izgubljenog prihoda.
Ovdje imamo slučaj dodatnih troškova jer korisnik mora koristiti posebnu mehanizaciju (ili koristiti uslugu vanjskog izvođača), a motika kao alat u ovome smislu nije dio prihvatljive mehanizacije tj. ne može se ubrojiti u poljoprivredne strojeve ili priključnu opremu na osnovu primjene kojih je rađen izračun potpore. To ne znači da je korištenje motike zabranjeno, samo se na isto ne ostvaruje potpora.
Iznos od 373,33 EUR/ha se isplaćuje korisniku za provedbu ovog tipa operacije jer je imao dodatne troškove, odnosno koristio upravo te specijalizirane strojeve i opremu te je na temelju tih troškova izračunat iznos potpore.
Razumno i opravdano jest da se u ovoj operaciji uništavanje korova provodi mehanizacijom jer se na taj način može iskazati stvarni trošak i kompenzaciju za isto. Agrookolišne operacije su za korisnike dobrovoljne, no svi oni koji ulaze u ovaj sustav prihvaćaju obveze koje su u njima propisane.
Drugim riječima, putem ove operacije poljoprivrednicima se pruža potpora da mehanički uništavaju korove, da pritom ne koriste herbicide, a kako bi povećali svoju produktivnost. Nije izgledno da će se korištenjem motike povećati produktivnost, osobito u uvjetima nedostatka radne snage.
Želimo naglasiti da je ova operacija primarno usmjerena na konvencionalnu proizvodnju u trajnim nasadima, ali može se kombinirati s potporom za ekološku proizvodnju na istoj površini.
Tip operacije 10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (MUK) sastavni je dio mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, aktualna mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.- 2020. i provodi se već nekoliko godina te nije novost u Strateškom planu 2023.-2027., a prijedlog operacije i izračun potpore izradilo je neovisno tijelo u 2017. godini.
U prvoj godini provođenja evidentirano je 429 korisnika potpore na ukupno 1286 ha višegodišnjih nasada. U razdoblju 2018.-2021. prisutan je konstantan rast broja korisnika i hektara pod ovim tipom operacije te je u 2021. godini evidentirano 5692 korisnika potpore na ukupno 20.950 ha višegodišnjih nasada”, stoji u odgovoru.
