Još jednom se pokazalo da hrana koju svakodnevno konzumiramo može imati i mračnu stranu. Dokazuje to i činjenica da je već drugi put zaredom u utrci za otrovnicu godine pobijedila biljka koju koristimo u prehrani.
Botanički vrt Wandsbek ove godine najotrovnijom biljkom proglasio je – peršin. Prošle godine je to bio krumpir.
Je li peršin stvarno opasan?
Ipak, mirne duše možete nastaviti s konzumacijom ove biljke. Lišće i korijen, koje najčešće jedemo, ne predstavlja nikakvu opasnost. Naprotiv, sadrži mnogo vitamina C koji je važan u prevenciji prehlade.
Tamna strana peršina pokazuje se tek u drugoj godini. Da, peršin je dvogodišnja biljka. U drugoj godini razvijaju se 30 do 70 cm visoke cvjetne stapke, s neuglednim žuto-zelenim cvjetovima tipičnim za štitarice. Iz njih se kasnije razvijaju sjemenke. Cvjetovi nisu za konzumaciju, a ni sjemenke jer one sadrže peršinovo ulje. U peršinovom ulju se pak nalazi apiol – koji djeluje na glatka mišićna vlakna mokraćnog mjehura, crijeva i maternicu. U prošlosti se peršinovo ulje, zbog toga, koristilo za izazivanje abortusa.
Nijemci imaju i izraz koji ilustrira koliko je upotreba peršina bila opasna za žene: peršin muškarce stavlja na konja, a žene pod zemlju. Da pojasnimo, peršin na muškarce djeluje kao afrodizijak.
Uz apiol, peršinovo ulje sadrži i miristicin, još jedan toksični sastojak koji može utjecati na središnji živčani sustav i uzrokovati neke vrste napada. Tu su, piše Botanical online, i ksantotoksin i bergapten, koji su fototoksični i reagiraju na svjetlo i mogu izazvati lezije na koži.
